Pčele bez žalca iz Amazone dobile zakonska prava, prvi takav slučaj u svijetu

Pčele bez žalca iz peruanske Amazone postale su prvi kukci na svijetu kojima su priznata zakonska prava, što bi moglo predstavljati prekretnicu u globalnoj zaštiti oprašivača i prirode. Odluku su u proteklih nekoliko mjeseci donijele dvije regije u Peruu, a znanstvenici i aktivisti nadaju se da će poslužiti kao poticaj i drugim državama, piše The Guardian.

Riječ je o najstarijoj vrsti pčela na planetu, ključnim oprašivačima amazonske prašume, koje su stoljećima uzgajali autohtoni narodi još od predkolumbovskih vremena. Za razliku od europskih medonosnih, ove pčele nemaju žalac, a odgovorne su za oprašivanje više od 80 posto amazonske flore, uključujući usjeve poput kakaa, kave i avokada.

Pravo na postojanje i opstanak

Nova pravila znače da ovi oprašivači bez žalca na velikom području peruanske Amazone imaju pravo postojati i razvijati se, na zdrav stanišni okoliš bez zagađenja, stabilne klimatske uvjete te, što je posebno važno, pravo na pravno zastupanje u slučajevima ugroze ili štete.

"Ova odluka označava prekretnicu u našem odnosu prema prirodi. Pčele su postale vidljive, priznate kao subjekti s pravima, a njihova ključna uloga u očuvanju ekosustava konačno je potvrđena",, izjavila je Constanza Prieto iz organizacije Earth Law Center, koja je sudjelovala u kampanji.

Veliku ulogu u ovom procesu imala je Rosa Vásquez Espinoza, osnivačica organizacije Amazon Research Internacional. Ona je još 2020. započela istraživanja pčela bez žalca nakon što je analizirala njihov med, koji se tijekom pandemije covida-19 koristio u autohtonim zajednicama kao prirodni lijek.

"Otkrila sam stotine molekula s ljekovitim svojstvima, protuupalnim, antivirusnim, antibakterijskim, antioksidativnim, pa čak i antikancerogenim", istaknula je Espinoza, autorica knjige Duh prašume (The Spirit of the Rainforest).

Zajedno s pripadnicima autohtonih naroda dokumentirala je tradicionalne metode pronalaska i uzgoja pčela, ali i upozoravajuće znakove njihova nestanka.

Višestruke prijetnje

Ovi autohtoni oprašivači iz Amazone danas su izloženi ozbiljnim prijetnjama: klimatskim promjenama, krčenju šuma, pesticidima te konkurenciji europskih i tzv. afrikaniziranih pčela, poznatih i kao "pčele ubojice", koje su agresivnije i potiskuju domaće vrste.

Istraživanja su pokazala i tragove pesticida u medu pčela bez žalca, iako žive daleko od industrijske poljoprivrede. Mapiranje njihovih staništa otkrilo je jasnu povezanost između deforestacije i pada njihove populacije, što je dovelo do donošenja zakona 2024. godine kojim su proglašene autohtonom vrstom Perua.

Za narode Asháninka i Kukama-Kukamiria, one imaju duboko duhovno i kulturno značenje.

Vražja pčela iz Australije? Otkrivena nova domaća vrsta

"U pčeli bez žalca živi znanje naših predaka. Ona postoji od pamtivijeka i simbolizira naš suživot s prašumom", rekao je Apu Cesar Ramos, predsjednik organizacije EcoAshaninka.

Prva općina koja je donijela uredbu o pravima ovih oprašivača bila je Satipo u listopadu, a druga, Nauta u regiji Loreto, pridružila se 22. prosinca.

Presedan za cijeli svijet

Ove uredbe nemaju presedana u svijetu. One obvezuju vlasti na donošenje politika koje uključuju obnovu šuma, strogu regulaciju pesticida, prilagodbu klimatskim promjenama i jačanje znanstvenih istraživanja.

Globalna peticija kojom se traži proširenje zakona na cijeli Peru već je prikupila više od 386 tisuća potpisa, a interes su pokazale i organizacije iz Bolivije, Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država.

"Pčela bez žalca daje nam hranu i lijek. Ovaj zakon je veliki korak naprijed jer vrednuje iskustvo autohtonih naroda i štiti prašumu", zaključio je Ramos.