Pčelari ogorčeni, odustaju od prodaje, pitaju kome se ide na ruku ograničenjem cijene meda?

Vlada Republike Hrvatske proširila je popis proizvoda s ograničenjem, uvodeći maksimalnu maloprodajnu cijenu i za "med bijeli i tamni, pakiranja od 900 grama" na iznos od 5,70 eura.

Ova odluka, koja je trebala zaštititi potrošače, u hrvatskom pčelarstvu izazivala je potpuni šok i ogorčenje. Mnogi pčelari sada govore da će privremeno jednostavno odustati od prodaje svojih proizvoda u trgovinama, jer im se isplativost, a time i sam opstanak, dovedi u pitanje.

Zašto je ova cijena nerealna?

Prema službenom prijevodu Odluke, cijena se odnosi na "med" bez obzira na vrstu. Ova formulacija obuhvaća sve prirodne vrste prema boji (npr. cvjetni, lipov, bagremov, medljika, kesten, kadulja), ali ne i ostale pčelinje proizvode poput matične mliječi, propolisa ili saća. Međutim, upravo je u tome jedan od ključnih problema – Vlada nije napravila razliku kao što je napravila kod kruha, kompota i slično između različitih vrsta meda, čija proizvodnja i cijena značajno variraju.

"Ova odluka ne prati realne troškove proizvodnje. Proizvesti kvalitetan, domaći med je izuzetno zahtjevan i skup proces. Cijena košnica, hrane za pčele, goriva za dolaske do pčelinjaka, staklenki i radne snage kontinuirano raste. Ovakva cijena onemogućava nam da pokrijemo te troškove, a kamoli da ostvarimo i najmanju dobit", ističe Damir P. pčelar iz Varaždina s višegodišnjim iskustvom. Pčelar Goran Č. se slaže i ne može vjerovati tko donosi takve pomalo bizarne odluke u ministarstvima.

Josip G. iz Novog Marofa ide i korak dalje te navodi da su nakon sustavne pljačke pčelara preko "poticaja" koje ubiru svi samo ne proizvođači, ovime zabili zadnji čavao u lijes njegove proizvodnje.

Pčelari naglašavaju da će, ako uopće i ostanu na policama, pod ovakvim uvjetima moći nuditi samo najjeftinije vrste upitne kvalitete koji dolazi iz uvoza bez ikakve kontrole pa se prodaje kao med iz Hrvatske, što će u konačnici štetiti i samom potrošaču koji će imati manji izbor kvalitetnih, domaćih proizvoda.

Kome se ide na ruku? Pčelari upućuju prstom na uvoznike

Najveća ogorčenost usmjerena je prema činjenici da se, po mišljenju pčelara, ovom mjerom zapravo pogodovalo velikim trgovačkim lancima i uvoznicima jeftinog meda.

"Pitamo se: tko može prodavati med po toj cijeni ispod cijeme marmelade? Kome se ovime ide na ruku? Trgovačkim lobijima koji već sada masovno prodaju med po dampinškim cijenama, često od sumnjive kvalitete i podrijetla. Oni mogu raditi s ogromnim količinama i manipultati cijenom, dok mali domaći proizvođač to ne može. Ova odluka praktički istiskuje domaćeg proizvođača s police i prepušta tržište uvoznicima", izjavio je za Poslovni.hr jedan ogorčeni pčelar.

Pčelarska zajednica strahuje da će ova mjera, koja se na papiru čini kao pomoć potrošačima, u stvarnosti imati suprotan učinak: smanjiti konkurenciju, ugroziti domaću proizvodnju i dugoročno dovesti do smanjenja ponude kvalitetnog domaćeg meda, čime bi se tržište još više prepustilo jeftinijim uvoznim alternativama.

U nedostatku konkretne diferencijacije cijena prema vrstama meda i realnim troškovima proizvodnje, čini se da je Vlada svojom čuvenom odlukom o 900 grama za 5,70 eura zapravo zanijekala vrijednost rada hrvatskih pčelara i prepustila ih nemilosti tržišnih utjecaja koji nemaju nikakve veze s kvalitetom ili domoljubljem.

Jedno je sigurno – u borbi 'malog čovjeka' protiv poskupljenja, hrvatski pčelari se osjećaju kao žrtveni janjci. Ova mjera pogoduje onima koji mogu raditi s ogromnim količinama i imaju malu maržu po jedinici proizvoda. To su najčešće preprodavači i njihov uvozni med.

Savez pisao ministru: Maknite med s popisa

Reagirao je i Hrvatski pčelarski savez koji je od ministra gospodarstva Ante šušnjara zatražio izmjenu odluke kojom je med stavljen na listu proizvoda s ograničenom cijenom odnosno da ga se makne s navedene liste.

"Sve nas je pogodila i iznenadila ovakva odluka Vlade te da s krovnom organizacijom hrvatskog pčelarstva koja broji i zastupa 6.400 članova od ukupno 9.200 evidentiranih pčelara u Republici Hrvatskoj nije bilo potrebe zatražiti mišljenje prije njezina donošenja", navodi u dopisu predsjednik HPS-a Dražen Kocet.

Ogorčenje pčelara je veliko, dodaje, te stoga mole pojašnjenje tko je dao ovakav prijedlog i na osnovu kojih pokazatelja jer proizvodnja meda u našim uvjetima ne može nikako ponuditi ovu cijenu, uz dužno poštovanje i uvažavanje činjenica o slabijoj kupovnoj moći naših sugrađana.

"Ovime smo ponovno dali priliku prevarantima", upozorava između ostalog jer "hrvatski pčelari ne mogu parirati nečemu što je upitne kvalitete i ponižavajuće cijene na polici trgovačkog lanca, imajući u vidu da je polazna cijena 2 eura na koju se onda vežu troškovi ambalaže, pakiranja, transporta, marže i PDV-a. Pa tako dođemo do cijene od 5,70 eura".

Trošak domaće proizvodnje je, ističe Kocet, daleko veći i kreće se od 3–6 eura po kilogramu ovisno o mjestu proizvodnje i klimatskim uvjetima koji su svake godine drugačiji.