Dok pčele sanjaju o cvjetnim poljima, mi pčelari i danju i noću sanjamo o budućim mednim žetvama – i radimo na tome da ti snovi postanu stvarnost.
Dok se priroda "tone" u zimski san, pčelari ne miruju. Prosinac je mjesec pažljivih priprema, inspekcija i strateškog planiranja koje će odrediti sudbinu košnica u nadolazećoj godini.
Za većinu ljudi je ovaj mjesec vrijeme blagdana, odmora i zabave. Naravno i za njih, no čak i u najhladnijim danima, njihov posao oko ovih vrijednih živih bića nikad ne prestaje. Iako pčele provode većinu vremena u zimskom klupku, održavajući temperaturu košnice, pčelari imaju ključne zadatke koji će osigurati preživljavanje i buduću produktivnost.
"Prosinac je mjesec zaštite", ističe nam uz kavicu Ivan Horvat, iskusni hobi pčelar s 25 godina staža iz okolice Varaždina. "Najveći neprijatelj pčela zimi nije hladnoća, već vlaga. Hladnoća je u neku ruku čak i dobra, korisna, mi provjeravamo jesu li košnice dobro izolirane i bez rupa, funkcioniraju li ventilacijski otvori kako treba i je li zaklon od vjetra i kiše na mjestu."
Pčelari provjeravaju jesu li poklopci košnica dobro pričvršćeni, popravljaju eventualna oštećenja te dodaju dodatnu izolaciju ako je potrebno. Posebnu pozornost posvećuju zaštiti od miševa i drugih glodavaca koji zimi mogu potražiti sklonište u toplim košnicama. I ptice mogu poremetiti klupko, posebno djetlići, uporno kljucajući po košnicama.
U prosincu je naravno prekasno za prihranu i hranjenje, ali ne i za kontrolu, to zna svaki pčelar. Kroz gornji dio poklopca možemo procijeniti smještaj klupka i odokativnu težinu košnice ako nemamo vagu. Ako je prelagana, znači da ima manje meda nego što smo procijenili i zajednice mogu izgladnjeti. No ako smo se držali uputa i dobro zazimili sada još ne bi trebalo biti problema oko toga.
U ekstremnim slučajevima, kada se ustanovi kritično niska zaliha hrane, možete dodati pogaču ili okvir s medom iznad letvica, ali to je rijetka i izvanredna mjera.
U prosincu minimalno uznemiravanje je zlatno pravilo, naglašava nam Horvat. Svaki otvaranje košnice znači gubitak topline i energije pčela. Inspekcije se obavljaju samo u iznimnim slučajevima i to brzo, kada su vanjske temperature nešto više.
Pčelari ogorčeni, odustaju od prodaje, pitaju kome se ide na ruku ograničenjem cijene meda?
Obilaze pčelinjake vizualno, slušajući pčele. Uzbuđeno brenjanje može ukazivati na probleme – nedostatak hrane, vlage ili čak bolest.
Dok pčele miruju, pčelari koriste vrijeme za popravak i pripremu opreme za sezonu koja dolazi:
Prosinac je idealno vrijeme za edukaciju pa pohađaju predavanja, čitaju stručnu literaturu i razmjenjuju iskustva, što je jednako važno kao i praktični rad.
Iako med ne proizvode u prosincu, ovaj mjesec donosi i nešto slatkog zadovoljstva. Upakiraju svoje proizvode kao blagdanske darove – med, propolis, svijeće od pčelinjeg voska i druge derivate koji čine posebne i osobne poklone.
Zaključno, prosinac kod pčelara nije mjesec mirovanja, već strpljivog čuvanja, pažljive pripreme i investicije u znanje. Kako Horvat metaforički kaže: "Dok pčele sanjaju o cvjetnim poljima, mi pčelari i danju i noću sanjamo o budućim mednim žetvama – i radimo na tome da ti snovi postanu stvarnost."
Tagovi
Autor