Udruga pčelara Bujštine i Grad Umag postavili jumbo plakat kako bi skrenuli pažnju na ugroženost pčelinje vrste zbog nekontroliranog korištenja pesticida u poljoprivredi!
Aktivisti Udruge pčelara Bujštine u travnju prošle godine su pokrenuli projekt "Čuvajmo pčele" zbog zabrinjavajućih podataka o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima.
Projekt je pokrenut otvaranjem foto natječaja 10. lipnja 2015. godine pod nazivom "Čuvajmo pčele" u sklopu šire akcije kojom želi skrenuti pažnju javnosti na ugroženost pčelinje vrste zbog nekontroliranog i pretjeranog korištenja pesticida u poljoprivredi. Nakon odabira najboljih fotografija, po prvi put u Hrvatskoj, u suradnji s gradom Umagom, postavljen je jumbo plakat s tematikom očuvanja pčela.
Insekticidi kojima nesavjesni poljoprivrednici tretiraju svoje voćnjake u vrijeme cvatnje pogubni su ne samo za pčele, već i za sve druge kukce oprašivače pa je šteta učinjena na taj način nemjerljiva jer se direktno odražava na proizvodnju ljudske hrane, ali i na okoliš.
Ne prskajte za vrijeme cvatnje jer pčele povećavaju prinose.
Kada spomenete pčelu, obično pomislite na ubod, no bez pčela ničega ne bi bilo. One su sve, kaže pčelar iz filma "Nestajanje pčela", dokumentarca koji je uzdrmao svijet i nagovijestio kakva nas potencijalna katastrofa čeka.
Pčelari širom svijeta imaju sasvim dovoljno razloga da se uhvate za glavu. Kažu, nešto se čudno i vrlo opasno događa s pčelama u cijelom svijetu. Samo izumiranje ove vrste insekata možda se nekome ne čini kao veliki problem na prvi pogled, no eventualni potpuni nestanak pčela možda bi ugrozio i opstanak same ljudske vrste, koja bi ostala bez najmanje trećine namirnica koje hrane ljudski rod.
Pčele obavljaju zadatak koji je od velikog značaja za poljoprivredu - oprašivanje. Čak trećinu svjetskih zaliha hrane oprašuju pčele. Jednostavnim rječnikom objašnjeno, pčele održavaju biljke i usjeve u životu. Bez njih, ljudi ne bi imali baš mnogo izbora na jelovniku.
Bez pčela ne bi bilo ni jabuka, badema, breskvi, krušaka, trešnji, malina, marelica, kupina, brusnica, grožđa, kivija, lubenice, dinje, jagode, krastavaca, brokule, kave i brojnih drugih voća i povrća. U UN-ovom dokumentu iz 2011. godine stoji kako je od 100 hranjivih vrsta koje stvaraju 90% hrane u svijetu, njih više od 70% oprašuju pčele.
"Ako nestane pčela na Zemlji, čovječanstvu bi najviše preostalo četiri godine života", metaforično je rekao Albert Einstein prije 80 godina.
Nije teško pretpostaviti što bi se dogodilo kada jednog dana ne bi bilo nikakvog voća ili povrća. Svijet bez limuna, graha, kokosa, rajčica, kakaa, brokula, luka, kupusa, paprike ili tikvica, bio bi svijet opće bijede, bolesti, avitaminoza i ranog umiranja. Danas svatko, pa čak i malo dijete, zna koliko su za zdravlje bitni minerali i vitamini i koliko su važni voće i povrće. No, ni voća ni povrća ne bi bilo bez pčela. Možda bez njih ne bi bilo ni nas.
Foto: Udruga pčelara Bujštine
Tagovi
Autorica
Pčelari, u savjetovanju je Program potpore za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčela
Drska krađa, laik to ne bi znao učiniti: Zdravku Perdijiću netko izvrcao med, odnio i košnice
Zamjena pčelinjih matica: Kako i zašto pčele mijenjaju svoju kraljicu?
Izišao je novi broj Jadranskog pčelara
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
