Od meda do medovine i ruralnog turizma: Braća Ferbežar razvila i voćno piće melomel

Braća Goran i Antonio iz Vinkovaca pokrenuli su obiteljski posao kroz OPG Ferbežar. S više od deset godina iskustva u pčelarstvu, odlučili su svoje znanje iskoristiti za proizvodnju pića. Tako je nastala medovina, tradicionalno alkoholno piće koje se ističe zlatnom bojom i slatkim okusom.

"Priča je počela s hobističkim bavljenjem pčelarstvom kad sam nabavio prve pčele. I to iz ljubavi prema prirodi, uvijek me to privlačilo. No prve dvije košnice koje sam nabavio su mi uginule“, prisjeća se Goran..

Otvorili su OPG 2008. godine. Prvo je nositelj bila mama, a kasnije su ga prebacili na Gorana.

"Morao sam to napraviti kako bih mogao ići na fondove i dobiti bodove kao mladi poljoprivrednik. Aplicirali smo na mjeru 6.1.1. potpora mladim poljoprivrednicima, i dobili sredstva. Tijekom 2024. Ministarstvo turizma sufinanciralo nam je dio izgradnje kušaonice“, dodaje.

Kada je ostao bez posla fotografa kojim se bavio, ozbiljnije se počeo baviti poljoprivredom i tada su prvi med s etiketama pustili na tržište.

"Plasirali smo ga isprva na vinkovačkoj tržnici, a zatim kroz trgovine, sajmove, ali i restorane na moru. Danas imamo 150 košnica“, ističe.

Kako nastaje medovina

U početku su se bavili samo proizvodnjom pčelinjih proizvoda, ali vrlo brzo počeli su eksperimentirati s likerima i drugim napitcima. Tako su krenuli s pričom o proizvodnji mednog vina.

"Osnovna mješavina za medovinu su med i voda, a osnovna baza za fermentaciju med, voda i kvasac. Tako dobivamo mošt u koji ubacujemo posebne selekcionirane vinske kvasce i pokrećemo fermentaciju“, pojašnjava nam Goran.

Sam proces proizvodnje vrlo je sličan proizvodnji vina od grožđa.

"Miješamo med i vodu, dodajemo vinske kvasce koji fermentiraju u kontroliranim uvjetima, uz dodatke, prihranu, klasične elemente i sve što je potrebno kako bi se dobilo kvalitetno piće“, dodaje.

Medovina prvo odležava do tri mjeseca u inoks ili drvenim hrastovim bačvama, nakon čega slijedi bistrenje, dok primarna fermentacija traje do dva mjeseca.

"Sve radimo u kontroliranim uvjetima, od praćenja procesa proizvodnje u našem labosu do održavanja stabilnih temperaturnih uvjeta fermentacije. Imamo vlastitu destileriju u sklopu OPG-a, ali i mali vinski podrum i kušaonicu“, ističe.

Prvu godinu nisu išli u komercijalnu prodaju, već su prvo radili kućne probe i eksperimentirali.

"Bilo je puno pogrešaka, nismo znali ni kako pravilno dezinficirati posudu za vino, a kamoli proizvoditi vino, ali sada smo znatno napredovali. Sve je bilo metodom pokušaja i pogrešaka“, prisjeća se Goran.

Afirmacija iz Češke

Medovina je u zapadnim zemljama Europe i Americi vrlo popularno piće, gdje se proizvodi i konzumira usporedivo s craft pivom. S druge strane, u Hrvatskoj je još uvijek relativno nepoznata, pa većina prodaje odlazi na poklone jer domaći potrošači nemaju naviku redovne konzumacije.

"U Americi postoje brojne grupe u kojima se okupljaju i proizvođači i profesionalci, ali i hobisti. Postavljaju se pitanja, dijele savjeti i kroz to smo uspjeli dobiti jako puno korisnih odgovora na pitanja koja nam u početku nisu bila jasna. Tamo smo se zapravo jako puno educirali“, priča Goran.

Kada pitaju domaće sommeliere ili enologe za mišljenje, kažu, od odgovora koje dobiju postaju im jasno da isti nikada nisu pili pravu medovinu.

"Znaju za piće od meda, ali ne za nešto što je u rangu vina, napravljeno isključivo od meda, bez grožđa. Tek kada smo se obratili stručnjacima iz inozemstva, dobili smo stručnu kritiku i potvrdu da je naš proizvod kvalitetan i prepoznatljiv“, napominje.

Najbolju potvrdu da ono što rade ima smisla dobili su od Medovinarne u Pragu, poznatog mjesta specijaliziranog za ovu vrstu pića. Česi su pratili njihov rad na društvenim mrežama i zamolili ih da im pošalju proizvode na degustaciju.

"Nakon što su je kušali, a to su ljudi koji su probali medovine iz cijelog svijeta., izrazili su veliko oduševljenje kvalitetom, što je za nas bio važan znak da je proizvodnja na pravom putu. Čak smo bili u nekim pregovorima za suradnju, no zbog regulativa oko alkohola unutar EU to još nisu do kraja realizirali“, kazuje.

Proizvodnja medovine u zapadnoj Europi je na višem stupnju. Prednjači Poljska, čak se i u Americi spominje tzv. poljski stil proizvodnje medovine.

"To je nekakav standard u proizvodnji. Očito su Poljaci već na svjetskoj razini zauzeli svoju poziciju u toj branši. Kod nas je to još u začecima, ima nas nekoliko koji smo pioniri. Dosta je to izazovno, i što se tiče same proizvodnje i što se tiče tržišta, jer ljudi često ni ne znaju što im nudimo, niti su ikad pili medovinu“, objašnjava

Izazovi posla

Zatekli smo ih usred sezone, koja im traje od proljeća pa sve do kasnog ljeta. Tada su najaktivniji s pčelama, s proizvodnjom meda i generalno brigom oko pčelinjaka. Nakon ljeta, pripremaju zajednice za zimu.

"Ne postoji određeno vrijeme kada se kuha medovina, kao što je to slučaj s rakijom – radimo po potrebi, ovisno o potražnji na tržištu. Zahvaljujući kontroliranim temperaturnim uvjetima u podrumu, sustavima za hlađenje i gotovo potpuno automatiziranoj proizvodnji, proces nam ne predstavlja problem. Budući da imamo dovoljno sirovine, odnosno meda, nije nam važno proizvodimo li usred ljeta ili zimi“, objašnjava Goran.

No, kada je riječ o medovini, postavlja se pitanje: ima li razlike u kvaliteti meda – je li bolji ako je stariji ili svježiji?

"Ne bi bilo dobro da je med prestar. Istina je da može dugo trajati, ali s vremenom gubi na kvaliteti. Idealno je koristiti onaj koji nije stariji od dvije, maksimalno tri godine. Svježiji je bolji za ovu vrstu proizvodnje“, priča.

Kao najveće izazove u poslu ističu papirologiju. Administracija je često zahtjevnija od samog posla u pčelinjaku ili podrumu.

"Nedavno smo ponovno imali kontrolu, sve mora biti dokumentirano i praćeno, od prijava i računa do papirologije i procedura. Administracija nam često oduzme više vremena i energije nego sam rad u pčelinjaku ili podrumu. Sve je na nama, administracija, prodaja, marketing. A ni proizvodnja meda i vođenje pčelinjaka nisu nimalo jednostavni. Ukupan posao ogroman je teret za jednu malu obiteljsku firmu“, ističe.

Medovina s okusima

Kao najponosniji trenutak otkako se bave poslom, izdvajaju posebno priznanje na dodjeli nagrada "Suncokret ruralnog turizma“.

"To nam je bilo jedno od većih priznanja koje smo dobili za naš proizvod. No, posebno bih istaknuo trenutak kad smo prvi put plasirali medovinu na tržište. Ipak, to je bio veliki iskorak za nas, krenuli smo s medom, a medovina je bila novi izazov. Mijenjali smo okus od početka do danas, ali tradicionalna je ostala ista. Osim nje, počeli smo raditi i medovine s okusima – koliko znamo, to u Hrvatskoj nitko drugi ne radi“, kazuje.

Medovina s okusima - melomel - voćno je piće koja se fermentira i macerira s prirodnim dodacima poput jagode, višnje i vanilije. Riječ je o jedinstvenom alkoholnom piću bogatih aroma, koje se ističe svojom voćnom svježinom i punoćom okusa.

"To je nešto kao 'roze' vino, ako ćemo uspoređivati s klasičnim vinima. Sve naše medovine, i tradicionalna i ove s okusima, su desertna vina. A najnoviji proizvod nam je medovina s kavom, macerirana sa 100 % arabica kavom“, napominje.

Prvi su je puta predstavili u Zagrebu na festivalu kave. Dojmovi su bili jako dobri.

Budući planovi

Braća Ferbežar, s tim da Antonio ima stalan posao i pomaže, a za Gorana je OPG primarni posao, imaju velike planove po pitanju popularizacije ovog pića te im je cilj svoju ponudu uvesti u restorane i ugostiteljske objekte.

"Budućnost nam je određena kroz širenje palete proizvoda, izgradnju kušaonice te kroz ponudu hrane i medovine primati grupe posjetitelja u većem broju i kapacitetu. Kada ju završimo, moći ćemo primiti i veći broj gostiju. Slažemo sve da naš OPG bude kompletna turistička priča“, ističe Goran

S obzirom na to da se godinama bave OPG-om, naučili su da moraju gledati šire.

"Registrirali bismo kušaonicu kao službeni objekt, možda čak i kao izletište. Ljudi bi mogli doći, platiti degustaciju, sudjelovati u prezentacijama. Tada ćemo biti u mogućnosti primiti do 50 ljudi. Znači, radimo na tome da možemo ugostiti i autobusne grupe“, pojašnjava.

Krenuli su s pčelama, a završili u sigurnijim vodama, s vinom od meda koje rade u kontroliranim uvjetima. Sljedeći korak - turizam.

"S vremenom smo shvatili da proizvod nije dovoljan sam po sebi, moraš razvijati i prodaju. Zato sad idemo korak dalje, dovršavamo kušaonicu, otvaramo se turizmu, registriramo ugostiteljski objekt. To je način kako se priča zaokružuje. Od jedne grane proizvodnje se ne može živjeti“, zaključuje Goran Ferbežar.