Nisu prodali med, a nitko ga i ne traži

Prošlu, 2016. godinu većina vinkovačkih pčelara neće pamtiti po dobrom i nastojat će je što prije zaboraviti, rečeno je na godišnjoj izvještajnoj skupštini Pčelarske udruge Nektar Vinkovci kojoj su se uz veliki broj gostiju iz Vukovarsko-srijemske te Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije, odazvali i pčelari iz Gradačca i Orašja (BiH).

Kako bi pčelare podsjetio da je i prije bilo loših godina, predsjednik udruge Nektar Stanko Čuljak pročitao je tekst objavljen u jednom od brojeva tjednika "Hrvatski branitelj" iz 1935. godine, pod nazivom "Jadi pčelara".

Mraz i suša učinili su svoje

"Naši pčelari prošli su i ove godine vrlo loše. Mraz i suša učinili su svoje tako da je bilje ostalo bez sastojina za med, pčele bez meda su pčelarima preko zime na teret radi prihrane. Ako su pčelari nešto meda i prodali, koji su uglavnom dobili na repici (olaju) moraju sada radi prehrane svojih pčela plaćati med i do 16 Din kg. Inače, prihranjuju svoje pčele i bezporeznim šećerom. Med je ove godine prodavan po 10 Din kg. Ova godina bila je za pčelare u svakom pogledu loša", tekst je koji, po Čuljkovim riječima, bez sumnje, oslikava teškoče s kojima se susreću i današnji pčelari.

Rekordno niska cijena meda

"Pčelari su uvijek sa vjerom i nadom gledali u narednu godinu, a nastojali zaboraviti prošlu neuspješnu. Uz loše pašne uvjete, nedostatke meda pojavio se, prošle godina i problem nemogućnosti prodaje meda otkupljivačima.

Dosta pčelara nije prodalo svoj med, a nitko ga i ne traži. Na ruku uvoznicima ide globalno tržište, gdje je zabilježena rekordno niska cijena, a velika količina meda u ponudi. Uzrok tome je rastući uvoz, a što za posljedicu ima snižavanje cijene po kojima pčelari mogu prodati svoj med. Sve to još više komplicira nejasna i manjkava regulativa prilikom deklariranja meda.

Zato je jedna od svijetlih točaka u aktivnosti Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) inicijativa da se mora navesti zemlja porijekla meda i količine u toj deklaraciji izražena u postotku", kazao je Stanko Čuljak.

Sumnja u djelotvornost VMP-ova

Naveo i kako sve veći problem postaje "sumnja u djelotvornost ponuđenih registriranih VMP-ova". Nezadovoljni učinkom kupljenih VMP-ova za koje su izdvojili nemala sredstva, pčelari pribjegavaju primjeni alternativnih metoda i postupaka u tretiranju varoe, rekao je dodajući kako ukoliko prilikom kontrole pada varoe pad istih nije vidljiv, pčelar mora prijaviti sumnju u djelotvornost VMP-a.

"Ovakvom formulacijom propisana je obveza pčelara, ali nije propisana obveza drugih sudionika u ovom procesu niti je riješeno suzbijanje varooze u hrvatskom pčelarstvu, što je gorući problem.

Brzo djelovanje za očuvanje pčelinjih zajednica

Zato smo predložili, a što je prihvaćeno i uvršteno u plan rada HPS-a, da se programom kontrole i suzbijanja varooze propiše godišnja kontrola sastava i djelotvornosti registriranih veterinarsko medicinskih pripravaka", naveo je rakevši kako je kontrolom potrebno propisati kratke rokove u kojima će ovlašteni veterinar uzeti uzorak i dostaviti ga službenom laboratoriju na pretragu, a koji će izdati preporuku o potrebi i načinu daljnjeg tretiranja pčelinjih zajednica, ali, upozorio je, ti rokovi zajedno moraju trajati maksimalno 10 kalendarskih dana jer je svaki gubitak vremena preko toga roka u ljetnom razdoblju poguban za očuvanje pčelinje zajednice.

"Drugim riječima, ako ne možemo dobiti ovaj vid pomoći u roku od 10 dana, pomoć nam ni ne treba jer će doći prekasno", procijenio je Čuljak.