Cijena samo jednog kilograma borovog meda je oko 200 kuna. Košnica sa jakim društvom u toku jedne sezone može dati dva do tri kilograma.
Murica Zahid se pčelarstvom bavi već punih 20 godina. U svome vlasništvu ima 80 društava, a znanje, recepti i savjeti se u njegovoj porodici prenose sa generacije na generaciju. Ne bi tu bilo ništa čudno da se sa generaciju na generaciju ne prenosi znanje o pravljenju borovog meda poznatijeg kao "Med života".
Borov med nema cvjetno porijeklo. Potiče od medne rose koja nastaje u vidu slatkih kapljica na drvetu, točnije na pupoljcima bora. Najpoznatije podneblje gdje pčele prikupljaju ovu vrstu meda je Sibir, ali je u posljednje vrijeme sve poznatiji i borov med sa grčkog otoka Tasos.
Zahid kao tajnu svoga uspjeha navodi širinu i dužinu borove šume od najmanje tri kilometra oko košnica. U predjelima sa manjim područjem bora dešava se da pčele odlaze i na drugu vrstu drveta i cvijeta te se miješa sa borom. "Pčela mora biti samo u boru, nigdje više. Neki pokušavaju raditi ovakav med, ali im se događa da je med pola šuma, pola bor pa bude čak i crn", objašnjava Murica.
Mnogi mu ne vjeruju da se radi o pravom borovom medu pa im je čak sumnjiva i njegova zelena boja koja se dobiva, kako kaže Zahid, samo čistim borovim medom. "Treba znati i kada bor medi te čim prestane da se pčele vade iz tog predjela", kaže Murica i dodaje: "ako bi ostale tu, tada bi s obzirom na nedostatak medne rose bora, pčele otišle na daljnju okolnu pašu pa bi sa tim medom miješale ono što bi pronašle. Kada bi se to dogodilo, med bi bio žute, crne ili neke druge boje, ovisno o okolnoj paši", naglasio je Murica.
Period kada bor medi je uglavnom svibanj i to nekih 18 do 20 dana, objasnio nam je Zahid, kao i to da svoje pčele najčešće vozi u Mrkonjić ili Vlašić. Ovakav med rade izuzetno jaka društva koja naš sugovornik dobiva spajanjem dvaju društava u jedno i tada se može očekivati najveći prinos.
Kada se kaže dobar prinos meda u sezoni, onda se misli na dva do tri kilograma meda po jednoj košnici. Relativno malu količinu meda koju dobije Murica nadoknađuje cijenom. Naime cijena jednog kilograma je 50 KM, što u kunskoj protuvrijednosti iznosi 195 kuna. Prema riječima ovog pčelara, svi oni koji su jednom kupili borov med, postali su njegopvi stalni konzumenti, što dovoljno govori u prilog kvaliteti i djelotvornosti ovog meda.
Tagovi
Autor
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
