Pretraga tekstova
Onaj tko je dobio oko 20 posto od onoga što inače proizvede, može reći da je zadovoljan, kaže Milan Jantolek, dugogodišnji pčelar i vlasnik OPG-a Jantolek.
Prošla godina hrvatskim pčelarima nažalost nije donijela puno dobroga. Sjećat će je se po vrlo lošim rezultatima, velikim gubicima i ispodprosječnim prinosima, a ništa bolje nije ni u ovoj godini.
"U 30 i više godina, pčelari su doživjeli jednu od najlošijih. Čak ni najstariji ne pamte tako loš period, kako po pitanju prinosa meda, tako i održanja pčele kao živog bića", kaže Milan Jantolek, dugogodišnji bjelovarski pčelar i vlasnik OPG-a Jantolek.
Veliki utjecaj klimatskih promjena najozbiljniji je neprijatelj pčelarima koji se ipak nadaju da im budućnost nosi bolje uvjete rada, a isto tako ne smijemo zaboraviti niti na pandemiju koronavirusa, koja je donijela mnoga ograničenja.
"Klima se jednostavno posložila na način koji pčelama nikako ne odgovara", napominje dodajući da im Grad Bjelovar putem poticaja već nekoliko godina izlazi u susret.
Pčelari tako po jednoj košnici dobivaju 30 kuna, upravo u cilju održanja zajednica. Na razini cijele zemlje, gubici pčela su od 30 do 40 posto, dok prinosi meda variraju od lokacije do lokacije.
"Onaj tko je dobio oko 20 posto od onoga što inače proizvede, može reći da je zadovoljan", upozorava ovaj pčelar otkrivajući da je cijena meda već porasla, jer je potražnja jako velika, a na tržištu ga nema dovoljno.
Zbog gubitka medonosnog potencijala, programom potpore reagiralo je i Ministarstvo poljoprivrede.
Cilj mu je sufinanciranje povećanih troškova nabave šećera za prihranu pčela uzrokovanih nepovoljnim meteorološkim prilikama i nedostatkom pčelinje paše zbog stradavanja medonosnog bilja, čime je zadan dodatni udarac već ionako oslabljenom sektoru pogođenom pandemijom Covid-19 te posljedicama razornog potresa u središnjem dijelu Hrvatske.
Kako su istaknuli nedavno, na temelju prikupljenih preliminarnih podatka procijenjeni su gubici medonosnog potencijala od 80 do 100 posto. Pčelari su zbog navedenog bili primorani prihranjivati pčele što je uzrokovalo velike financijske troškove.
Pčelari, započela je predaja zahtjeva za potpore zbog gubitka paše
Za provedbu Programa osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu RH u iznosu od tri milijuna kuna.
Fotoprilog
Tagovi
Milan Jantolek OPG Jantolek Teška godina Manje pčela Manje meda
Autorica
Više [+]
Dugogodišnja novinarka i urednica portala www.bjelovar.info, vlasnica obrta Bjelovar-info medij.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji