Krenulo je iz hobija, a med Ivice Fajdetića danas ima kupce i u Kuvajtu!

Pčelarstvom se Ivica Fajdetić počeo baviti iz hobija, danas je to već ozbiljan posao, a njegov vrhunski med prepoznat je i nagrađivan na brojnim natjecanjima. Zadovoljne kupce ima diljem Hrvatske i Europe, ali i na Bliskom istoku. Naime, njihovi proizvodi već se godinama mogu pronaći u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Austriji, a završili su i u Kuvajtu!

"Naša obitelj bavi se pčelarenjem već 18 godina, a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo otvorili smo prije 13 godina“, kaže taj pčelar i entuzijast čija je misija, naglašava, upoznati ljude s važnosti pčela za opstanak većine biljnih vrsta na planeti.

Med od kadulje njihov je najtrofejniji proizvod

"Oduvijek me opuštao boravak u prirodi i rad s pčelama pa je sve krenulo iz hobija. Proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda bavim se uglavnom ja, a velika pomoć su mi supruga Jelena, sin Jakov, kćer Dora te otac Josip. Vrlo sam aktivan u ovoj branši tako da sam prošle godine izabran i za predsjednika jedne od najvećih i najstarijih pčelarskih udruga PU "Milutin Barač", objašnjava Ivica koji je 2010. godine završio i pčelarsku školu.

"Naš bazni pčelinjak smješten je u Istri, u okolici Pazina. Pčelarimo odnosno pčele selimo na paše na sljedeće lokacije: Učka (Dobreć), otok Cres (Osor), Gorski kotar (Lokve i Mrzla vodica) te zaleđe Rijeke (Kamenjak). Na navedenim lokalitetima naše pčele skupljaju vrhunske sortne medove kao što su: kadulja, kesten, medun, bagrem, vrijesak i livadni med. Od tih medova, uz dodatak našeg propolisa i cvjetnog praha, pravimo mednu mješavinu za podizanje imuniteta“, ističe Ivica i nadodaje da su dokaz kvalitete brojne nagrade.

Kako je selidba pčelinjaka vrlo važna, a isto tako i lokacije na koje se košnice prevoze, obitelj Fajdetić pazi da se pčele uvijek nalaze u nedirnutoj prirodi, što dalje od bilo kakve industrije ili industrijskih poljoprivrednih kultura. 

"Med nam je nagrađivan na brojnim nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Med od kadulje je naš najtrofejniji med. Dosad je osvojio puno zlatnih odličja, a samo prošle godine osvojio je 4 zlatne medalje za kvalitetu u Osijeku, Zagrebu i Labinu. Naš med od bagrema je 2009. godine u Osijeku dobio i nagradu za šampionski med - najbolje ocijenjeni med u Hrvatskoj", ponosan je. 

Kako je selidba pčelinjaka vrlo važna, a isto tako i lokacije na koje se košnice prevoze, obitelj Fajdetić pazi da se pčele uvijek nalaze u nedirnutoj prirodi, što dalje od bilo kakve industrije ili industrijskih poljoprivrednih kultura. Aktivno pčelare sa 150 košnica i svake godine ulažu u novu opremu. Uredili su vrcaonicu, punionicu meda, prodajni prostor i skladište s radionicom kako bi proizvodnja bila na što višoj razini, a u tome su im pomogla i sredstva Programa ruralnog razvoja. Naime, javili su se i prošli na natječaju za podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", tip operacije 6.3.1. te im je odobreno 15.000 eura.

Pomogla im sredstva Programa ruralnog razvoja 

"Dodijeljena sredstva smo uložili u opremanje, modernizaciju i povećanje kapaciteta našeg gospodarstva. Mjera je vrlo stimulativna i dosta nam je pomogla u realizaciji naših ideja vezanih za poboljšanje kvalitete konačnog proizvoda. Smatramo da je ovakav tip poticanja razvoja obiteljskih gospodarstava vrlo učinkovit i da se dobivena sredstva maksimalno iskorištavaju u razvoj što je u konačnici i cilj takvih mjera. Ministarstvo poljoprivrede daje dobru podršku u cijelom procesu dobivanja mjere", kaže Ivica dodajući da imaju u planu prijaviti se za još neke mjere ruralnog razvoja u skorijoj budućnosti.

Ono što ih najviše veseli je rad na stalnoj edukaciji ljudi, posebice mladih, o nemjerljivo velikoj koristi pčela za cijeli sustav. "Često predajemo u osnovnim školama i Medicinskoj školi u Rijeci o važnosti pčela za opstanak većine biljnih vrsta na planeti te o velikoj koristi meda, peludi, propolisa, matične mliječi i voska. Želja nam je upoznati mlade, ali i ostale, sa svim dobrobitima koje donose pčele te koliko je važno brinuti o njima kako bi na kraju krajeva, bilo dobro i nama samima", zaključuje Ivica.