Ljudi ih se boje iz nekog razloga, vjerojatno zbog veličine i buke koju stvaraju u letu, no za to nema razloga, ističe dr. sc. Danilo Bevk, znanstvenik Nacionalnog instituta za biologiju Sveučilišta u Ljubljani.
Svijet pčela i pčelarstva usko je povezan s ostalim oprašivačima našeg okoliša. Dr.sc. Danilo Bevk, znanstvenik Nacionalnog instituta za biologiju Sveučilišta u Ljubljani usko je vezan uz raznolikost okoliša, ekologiju, zaštitu oprašivača te njihovo korištenje u poljoprivredi. Preko tih vrijednih kukaca također popularizira znanost.
Prati sve oprašivače u prirodi o kojima direktno ovisi proizvodnja i sigurnost hrane koju konzumiramo te biološka raznolikost. Osnivač je Facebook stranice Čmrljica na kojoj dijeli svoja znanstvena saznanja o bumbarima.
"Ljudi ih se boje iz nekog razloga, vjerojatno zbog veličine i buke koju stvaraju u letu, no za to nema razloga", ističe znanstvenik.
Ako niste znali, kaže, oni su odlični u učenju kako vaditi pelud iz najrazličitijih cvjetova, a nerijetko se mogu čak i specijalizirati za određene vrste cvijeća.
Ako ste, pak, pronašli njihovo gnijezdo, sretnik ste. Većina ga ljudi nema priliku vidjeti pa možete biti ponosni što su odabrali baš vaš vrt ili okućnicu. Strah od njih je u većini slučajeva prevelik, a bumbari će vam svojim marljivim radom i oprašivanjem platiti za gostoprimstvo.
Gnijezde se pod zemljom, na tlu u mahovini ili u busenu trave, a neke vrste i u šupljinama drveća, kućnih fasada, ptičjim gnijezdima…
Zimuju samo ženke i to u zemlji. Svakog proljeća stvaraju novo leglo i odgajaju nove naraštaje sve do kasne jeseni.
Iako imaju žalac nisu nimalo agresivni i ako ih ignoriramo neće nas ni primijetiti. U gnijezdu je od desetak do nekoliko stotina jedinki, a ako ne obraćamo pažnju nećemo ga ni primijetiti.
No, što učiniti ako ga pronađemo na travnjaku? Često se dogodi da ga uočimo prilikom košnje. Promjena okoline narušava njihovu orijentaciju, tako da možemo primijetiti više bumbara koji lete nisko iznad zemlje na pola metra. Traže ulaz u gnijezdo. Pronađemo li točnu lokaciju i ako je na površini, u prekrivenoj mahovini ili busenu trave te ga dodirnemo, čut ćemo zujanje. Dobro ga je zaštititi plastičnom mrežicom jer je u pokošenom travnjaku izloženo vranama i drugim grabežljivcima.
Bumbari se mogu smjestiti i na tavanu gdje imaju mir u odgoju naraštaja, u pukotini u zidu, izolaciji, zračnicima, na balkonima, cvjetnim posudama... U tom slučaju, ako je moguće, ostavljamo ih na miru jer je njihov razvoj vrlo brz tako da se gnijezda obično raspadnu samo po sebi krajem lipnja ili srpnja.
Ponekad suživot nije moguć unatoč dobroj volji ili pak gnijezdo treba pomaknuti zbog obnove. Tada se za savjet možete uvijek obratiti Hrvatskoj pčelarskoj službi 112 koja se bavi organiziranim zbrinjavanjem pčela nepoznata vlasnika ili ako se nađete u Sloveniji, Nacionalnom institutu za biologiju, a dr. sc. Bevk također je uvijek spreman podijeliti svoj savjet vezan uz tu temu.
Vjerujte, i bumbarima je danas sve teže pronaći sigurno mjesto u kojem će odgajati svoje naraštaje, tako da je svako dragocjeno za naš okoliš.
Pomozimo im malim gestama, sadnjom medonosnih biljaka i očuvanjem cvjetnih livada.
Tagovi
Autor
Pčelari upozorili na nelojalnu konkurenciju, država najavljuje jači nadzor
Kratki filmovi o "ludom“ medu s Himalaje u Nepalu
Objavljen je novi Pravilnik o medu, što se mijenja?
Korisnik ste intervencija u sektoru pčelarstva? Provjerite što kažu iz APPRRR-A
Đuro Japaric
prije 4 godine
Trenutno ih imam na tisuće na posijanoj faceliji i esparzeti u brdskoj Slavoniji ! Dva puta sam u životu našao gnijezdo malih bumbara , ima ih i većih ! Za razliku od pčela podnose niže temperature i tjekom dana kreću na biljke prije pčela ! Nikad me nije bumbar ubo za razliku od stršljenova i osa , a pčele imam pa su tu ubodi očekivana pojava !