Pretraga tekstova
Da bismo ustanovili koliko pčelinjih društava možemo držati na nekom mjestu, treba ocijeniti medovitost toga kraja.
Da bismo ustanovili koliko pčelinjih društava možemo držati na nekom mjestu, treba ocijeniti medovitost toga kraja. Takva ocjena pomoći će nam i da ustanovimo na koliki prinos meda možemo računati na određenom području. Za ocjenu kraja što se tiče medovitosti, potrebno je prije svega odrediti količinu medonosnog bilja na prostoru s radijusom od 2 km oko pčelinjaka, savjetuju stručnjaci na bhpcelar.com.
Velike površine na društvenom sektoru pod usjevima medonosnih kultura kao npr. suncokret, uljana repica, grahorice, heljda, korijandar mogu se približno lako odrediti, jer se u upravama mogu dobiti podaci koliko je čega zasijano. Malo je teže ocijeniti koliko tih medonoša ima na parcelama privatnika, ali se uz malo truda i to može doznati.
Da bi odredili količinu medonosnog bilja u šumi ili na livadi, treba izračunati koliko ga ima na jednoj manjoj parceli, i zatim proračunati za cijelu površinu, tj. za radijus od 2 km, koliko pčele mogu racionalno koristiti. Pomoću takvog računa može se npr. izračunati da na 500 hektara šume na određenom području ili teritoriju ima samo 70 hektara medonosnog bilja.
Potrebno je utvrditi i koliko se meda može dobiti od raznog medonosnog bilja, što je donekle moguće prema sljedećoj slici.
Tablica: Količina meda od raznog medonosnog bilja (bhpcelar.com)
Naziv biljke | Vrijeme cvjetanja | Količina meda u kg/ha (otprilike) | |
U mjesecu | Ukupno dana | ||
Razne vrbe i ive | 3. i 4. | 60-70 | 150 |
Uljana repica | 4. | Oko 14 | 200 |
Bagrem | 5. | 10-14 | 350 |
Kadulja | 5. | 10-30 | 500 |
Amorfa frutikoza | 6. | 15-20 | 300 |
Trnovac | 6.-7. | 12-20 | 350 |
Lipe | 6. i 7. | 14-20 | 500-1.000 |
Razne voćke | 4. i 5. | 12-20 | 40 |
Kokotac | 7.-8. | 40-60 | 400 |
Suncokret | 7. | 20-25 | 40-50 |
Korijander | 8.-9. | 25-30 | 500 |
Vrijesak | 30-40 | 300-500 |
Brojke se u ovoj tablici mogu smatrati samo kao približno točne, ali će nam točnije podatke dati prinos meda po košnici, kao i podaci kontrolne košnice na vagi.
Postoji i jedna pojednostavljena ocjena medovitosti bilja, prema kojoj trave daju prosječno 32 kg meda, grmlje oko 110 kg, a drveće oko 240 kg meda po hektaru.
Koristeći se ovom ocjenom medovitosti bilja, može se lako odrediti i broj košnica na nekom mjestu za vrijeme cvjetanja pojedinih medonosnih biljaka.
Pretpostavimo da je u blizini našeg pčelinjaka površina od 20 ha obrasla šumskom malinom, od koje se po ha može dobiti oko 100 kg meda, što za 20 ha iznosi 2.000 kg meda. Ako pčele unose sa maline prosječno oko 2 kg meda dnevno (jednog dana više, a drugog manje) i ako posjećuju malinu 20 dana (ostale dane ometa ih možda kiša, vjetar) to će pčele unijeti prosječno po košnici 40 kg meda tj. 2 kg puta 20 dana 40 kg.
Spomenutih 20 hektara maline daje 2.000 kg meda, a svako pčelinje društvo sakupi prosječno po 40 kg. Prema gornjem računu na takvoj parceli malinjaka od 20 hektara nalazi se zaliha meda dovoljna za 50 pčelinjih društava, kojeg mogu sakupiti u roku od 20 dana. Ako pčelinjak bude u to vrijeme manji od 50 košnica, onda će jedan dio meda s malinjaka biti izgubljen. A ako pak bude veći broj košnica od 50, onda će svako pčelinje društvo sakupiti manje od 40 kg meda.
Izvor: bhpcelar.com, Foto: AdinaVoicu/pixabay.com
Tagovi
Medonosne biljke Pčelar Proizvodnja meda
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji