Kako bi kukci oprašivači stigli obaviti pašu, travnjake će rjeđe i kasnije kositi

Biolog Nediljko Landeka i astronom Korado Korlević održali su edukativno predavanje u Puli o zaštiti oprašivača u urbanim sredinama u organizaciji komunalne tvrtke Herculanea i suradnji Grada, a u sklopu projekta URBIO BAUHAUS unutar programa Interreg Središnja Europa. Cilj projekta je zaustavljanje i suzbijanje gubitka bioraznolikosti u gradovima kroz primjenu inovativnih rješenja.

Obzirom na ugroženost korisnih kukaca ubuduće će se travnjaci u Puli kasnije i rjeđe kositi, a cilj je potaknuti građane da i oni slično učine u svojim vrtovima kako bi vrijedni oprašivači stigli obaviti pašu. Takve javne zelene lokacije "Pčelinje paše", ukupno 19, bit će označene žutim tablama s natpisima. No, upozorili su, osim prilagodbe košnje, važno je smanjiti upotrebu pesticida.

Priroda može bez čovjeka, a može li čovjek bez nje?

Na početku predavanja biolog i predsjednik Udruge pčelara Pula dr. sc. Nediljko Landeka istaknuo je da su već počeli s edukacijom djece, vrtićke i školske dobi kako bi, dobivši svoju zelenu površinu, mogli pratiti promjene u prirodi.

Iako potrebne, pčelama prijeti izumiranje. Razlozi za to su klimatske promjene, novi štetnici i predatori poput azijskog stršljena i grinje. No, i prenamjena zemljišta i gubitak staništa jer su vile s bazenima ušle u sva ruralna područja, te pčelari moraju micati svoje košnice. Kao i zagađenje okoliša te intenzivna obrada zemljišta te pesticidi.

"Iako otporna, pčela se s pesticidima kroz evoluciju nije nikada susrela, posebno s nekim vrstama kao što su neonikotinoidi što utječe na njezinu 'polaganu' smrt, otpornost, te dezorijentiranost", kazao je Landeka te dodao da insekticidi širokog spektra ubijaju sve što zateknu. Na primjeru tretmana zamagljivanja, špricanje komaraca insekticidima iz aviona, insekticidna magla se prenosi i ubija sve kukc, a pčelarima donosi velike štete.

Upozorio je i da u nekim kineskim pokrajinama, da bi oprašili svoje trešnje, ljudi moraju ručno nositi kistove i penjati se po stablu jer kukaca - nema.

Pčele su samo jedna vrsta koje je čovjek pripitomio i s kojom upravlja

Na prvu ljudi najčešće pomisle kako je pčela samo kukac koja daje med i tu se priča završava, međutim ističe kako je njihova glavna funkcija - oprašivačka djelatnost.

"Oprašivanje je jedan fenomen od koje ovisi hrana koju svakodnevno konzumiramo i bez njega ne bi bilo ni nas ni svijeta takvog kakvog poznajemo. Bez bumbara primjerice, ne bi imao tko oprašiti biljke u plastenicima", dodao je.

Kaže, najčešće se spominju kukci, ali u nekim dijelovima svijeta oprašivači mogu biti i gmazovi, ptice, vjeverice. Kod kukaca, pak, osim leptira, najvažniji su pčele i muhe pršilice.

Tu su i solitarne pčele, koje imaju 120 puta veći učinak oprašivanja od medonosne i rijetko ubadaju.

Ssamozatajne su, ali jako važne samotarke, samice ili pčele zidarice koje se ne roje, nemaju radilice ni maticu, već sve same rade. Landeka dodaje kako za razliku od medonosne, pčele samotarke lete na nižim temperaturama, i upravo posljednjih dana kada smo imali hladni val, pčele i bumbari mogli su oprašivati naše breskve i bademe. Medonosna pčela iz košnice ne izlazi dok temperatura nije bar 10 stupnjeva.

Danas postoji oko 20 tisuća vrsta pčela. Najveća je drvarica, najaktivniji bumbar, a najpoznatija je medarica Apis mellifera.

Landeka je iznio zanimljivost iz anatomije medonosne pčele. Njihov medni mjehur može primiti 50 - 70 mm3 nektara, mase i do 90 mg, što prelazi masu same pčele pa za kilogram nektara moraju obaviti od 12.000 do 24.000 letova. Prema nekim istraživanjima, kazao je, pčelinje paše valjaju biti blizu gnijezda jer ako je paša udaljena više od 3 km pčela će utrošiti veći dio skupljenog nektara i neće osigurati dovoljno zalihe hrane za košnicu.

Kružni ples pčela - njihov je GPS

Zanimljiva je komunikacija među radilicama sakupljačicama unutar košnice. Kada se vrati u košnicu kružnim dijelom zatka, točno, bez pogreške, može prenijeti informaciju drugim pčelama gdje se primjerice nalazi rascvjetala voćka, računajući i odmak sunca.

Nekoliko europskih politika zaštite oprašivača je već doneseno, a zadnja je da moramo uspostaviti Nacionalni monitoring jer Hrvatska je na začelju Europe po popisu divljih oprašivača. Prema procjeni, kazao je Landeka, u Hrvatskoj bi moglo biti 725 vrsta pčela i 230 muha lebdjelica.

Preporuka je da, kako bi pomogli oprašivačima, odaberemo medonosno bilje ili još bolje medonosno drvo koje će trajati godinama, a poljoprivrednicima da ne špricaju svoje voćnjake jer time ne štete samo pčelama već i sebi, jer bez oprašivanja, nema niti ploda.

Ukoliko pokosimo zelene površine prije njihove cvatnje, ostavit ćemo našu pčelu gladnu i nećemo doprinijeti bioraznolikosti travnjaka. Isto tako, ako godinama kosimo travnjak koji nije uspio procvjetati, on će postati jednoličan i u njemu će prevladavati samo biljke koje se razmnožavaju korijenjem.

Da biljke i pčele žive u simbiozi govori podatak francuskih istraživača koji su otkrili, da su se bez oprašivača, ljubičice promijenile, postale su svijetlije, bez mirisa i s manje nektara.

Uskoro kreće sezona rojenja (travanj, svibanj, lipanj) pa predsjednik Udruge pčelara Pula Nediljko Landeka moli građane da, ukoliko primijete roj neka ga ne diraju sami, ne tretiraju insekticidima već mogu nazvati obližnjeg pčelara ili lokalnu pčelarsku udrugu koji imaju organizirane volontere za spašavanje i zbrinjavanje takvih pčela.

A kako izgleda jedno takvo spašavanje pčela u centru Pule, možete pogledati dolje u videu.

Astronom i edukator iz Zvjezdarnice u Višnjanu Korado Korlević slaže se s Landekom vezano za veliku ugroženost oprašivača te spomenuo nestajanje noćnih leptira. Što napraviti kada nam cijela Istra postaje urbana?!

Svoje predavanje započeo je s opasnostima koje prijete čovječanstvu, a to su udari asteroida u Zemlju kao šeste po redu no, naglašava, prije toga, na petom mjestu su klimatske promjene (prema časopisu Wired), koje smatra, ne možemo zaustaviti.

Veliki problem - svjetlosno zagađenje i nestanak livada

Pravog noćnog neba bez svjetlosnog zagađenja u Hrvatskoj ima samo na području Dinare i oko otoka Lastova. Priroda oduvijek funkcionira na ciklusima koji su izuzetno važni za svako živo biće. Zbog prekomjerne ulične rasvjete ostali smo bez noćnih leptira, krijesnica, nekih mrijestilišta u plićaku gdje su dolazile ribe se mrijestiti. Stradavaju šišmiši, ptice, a stradavaju i ljudi, posebno žene zbog poremećaja hormona melatonina.

Korlević prognozira kako će razina mora i temperature i dalje rasti. Ledenjaci s Grenlanda se tope, ogromna količina vode ide prema jugu i gasi Golfsku struju.

Istru u sljedećih 6 godina očekuje pad količine oborina od 16% - kazao je i dodao da nam dolaze sušna ljeta koja će biti ubitačna, a priroda kakvu poznajemo biti zamijenjena nekom drugom. Pulu se se moći usporediti s Haifom u Izraelu. Ciklone će biti dublje i anticiklone teže. To znači, kada bude anticiklona, oseke će biti ogromne i suprotno. Tako će zasigurno Rovinj, Novigrad, Poreč i Cres biti poplavljeni kao Venecija.

Zbog rasta temperature i životinje će se seliti prema sjeveru, dajući primjer kako će se pauk Crna udovica nastaniti u Sloveniji.

Odnos prema prirodi je ključan za naš opstanak

Kukci su apsolutno ugroženi, a leptira gotovo da i nema. Ponovio je ubitačno djelovanje neonikotinoida na memoriju insekata. Pčele s vremenom postaju ovisne o njima pa će i dalje ići na cvijet koji je tretiran, nakon čega gubi memoriju i ne zna se vratiti u košnicu. Prije svega treba paziti na pašu, raznoliku prehranu, a ne monokulturu.

"Zamislite da vi jedete stalno sedam dana, uvijek isto", rekao je.

Parkovi za nadohranu kukaca su nešto što se može dodati na livade. "Za leptire selce i ostale kukce pokušavamo napraviti vrt sa cvijećem", otkrio je Korlević i predložio park dizajniran s biljkama koji bi se koristio za nadohranu, kako leptira, tako i pčela te ostalih kukaca.

Iza Korada Korlevića je dugodišnji uspješan rad s djecom u Znanstvenom edukacijskom centru u Všnjanu. Posvećen je radu sa darovitom djecom jer smatra kako ona nemaju podršku, a imaju puno sumnji. Općenito, o budućim generacijama, kazao je da današnja djeca nisu navikla imati otvoreno nebo iznad sebe, imaju potajni strah otvorenog prostora, odgojeni su u dnevnom boravku pred televizorom i plafonom iznad sebe. Takva generacija ne može spašavati prirodu i savjetuje da se trebamo posvetiti najviše njima, educirati ih, odvesti u prirodu.

"Budućnost nam ne dolazi, nego se stvara! Svi vi stvarate komadiće budućnosti", poručio je prisutnima, Korado Korlević.