Pretraga tekstova
U 2021. uvezeno je više od 170 tisuća tona, a u 2022. gotovo 200 tisuća tona vrijednosti više od pola milijarde eura. Odakle dolazi, koliko košta i koje ga zemlje najviše uvoze?
Uvozni med preplavljuje tržište Europske unije, a ovo je vrlo kontroverzna tema među pčelarima i potrošačima. Zbog njegove niske cijene domaći pčelari gube utrku sa konkurencijom.
Prema podacima Europskog ureda za statistiku Eurostat, u 2021. godini članice Unije su uvezle 173.400 tona prirodnog meda iz zemalja koje nisu članice, u vrijednosti 405,9 milijuna eura. Istovremeno je ostvaren skroman izvoz od 25.500 tona u vrijednosti od 146,6 milijuna eura.
U 2022. je nastavljen rast uvoza koji je dostigao 190.591 tonu, vrijednosti preko pola milijarde eura, dok je izvoz bio 152.040 tona. Tome i dalje doprinosi znatno niža cijena ove namirnice u državama koje nisu članice.
Cjenovni odnos je takav da 1 kg meda iz Kine košta 1,3 eura, iz Ukrajine 1,9 eura, dok za istu količinu u Španjolskoj ili Francuskoj morate izdvojiti 3,8 eura. Prema podacima Europske komisije samodostatnost zemalja EU u njegovoj proizvodnji je oko 60 posto.
Glavni dobavljač za EU je Kina, a za njom Ukrajina sa znatno manjim količinama. Na ove dvije države otpada 45 posto uvoza. Od ukupnog, onaj iz Kine čini 35,9, a iz Ukrajine 24,2 posto. Slijede ih Argentina, Meksiko, Turska, Kuba, Vijetnam, Brazil i ostale zemlje.
Najveći uvoznici na nivou EU su Danska s 27,3 posto ili 52.034 tone. Slijede je Belgija i Poljska. Kada je u pitanju ukrajinski, najviše ga je bilo na tržištu Njemačke, 11.739 tona ili 25,5 posto, zatim Poljske s 10,591 tonom ili 23 posto. Na sedamnaestom mjestu je Hrvatska koja je uvezla 62 tone, a slijedi je Slovenija s 41 tonom.
Tagovi
Med Uvoz meda Izvoz meda Kineski med Ukrajinski med Cijena meda Europska unija
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 tjedan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
Damir Senjan
prije 1 godinu
Nemoraš ni čitat članak, to več svi znaju da največi uvuz iz Kine. Detaljnije treba pitati moju tetu i tetka koji stoje na tržnici i bore se za svakoga kupca iako olako mogu sve to prodati i mirno živjeti u mirovini. Ali i dalje drže pradjeduvu obiteljku tradiciju oko pčela i meda. I sama zna svoje prve korake oko meda i objavu u prvome pčelarkom listu na naslovnoj strani.