I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij

Proljeće je stiglo, no vremenske prilike i dalje su veoma promjenjive, što uzrokuje probleme pčelarima diljem Hrvatske. Travanj je možda i ključan mjesec u toj grani poljoprivrede, a kada je situacija slična ovogodišnjoj, pčelari moraju biti u stanju pripravnosti. O aktualnim radovima u košnici razgovarali smo s požeškim pčelarom Damirom Sertićem, koji u toj grani poljoprivrede ima bogato 40-godišnje iskustvo.

"Budući da se klima mijenja i pčele se drugačije ponašaju morao sam prihranjivati društva. Zima je bila relativno topla i matice su počele rano zalijegati. Leglo je krenulo ranije, a samim time njihova potreba za hranom je veća. Nisam bio siguran jesam li im prošle jeseni dao dovoljno hrane", rekao je za početak Damir Sertić.

Uglavnom se daje šećer kao prihrana, kojeg otopljenog u sirup daje oko sedam kila po košnici. To im je hrana s kojom trebaju izgurati do prve paše.

Smrzavanje legla

Prema njegovim riječima, u veljači i ožujku bilo je nešto toplih dana pa su pčele krenule van košnice u pustolovinu.

"Bilo je čak i nekog unosa tih par tjedana, ali zahladilo je. Krenule su kiše i mogućnost je da će ostati bez hrane", nastavlja.

Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?

Kaže, sada se očekuje i hladnije vrijeme, stoga je ovih dana po košnici dodao još litru sirupa. Predstoji mu i sprječavanje pretjeranog rojenja. "Pčele su prezimile u gornjem nastavku košnice, stoga im stavljam rešetke s hranom između dva nastavka, kroz koji pčela može proći, a matica ne može", otkriva Damir.

Nakon par dana, ako su pčele dobro razvijene, za što je potrebna detaljna provjera, radi se promjena nastavaka. "Podižemo dva okvira legla gore, a dolje se postavljaju dvije satne osnove, kako bi pčele imale što graditi. Tako se imaju čime baviti i to je preduvjet da neće doći nagona za rojenjem. Prije prve paše, točnije bagrema, pčele se ne bi smjele izrojiti van", savjetuje.

Budući da nam opet stiže hladna fronta, najgore što bi se moglo dogoditi da pčele nisu dovoljno snažne.

"Ako dođe do duljeg hladnog perioda, ako klupko pčela koje je potrebno za međusobno grijanje ostane nepokriveno s dovoljnim brojem pčela taj dio legla se smrzne. To bi bio nekakav najgori scenarij koji bi se mogao dogoditi, ali nadamo se da do toga neće doći", rekao je Damir.

Prošla godina, prema njegovim riječima, kada je riječ o količini meda u košnicama, bila je osrednja. Prinos je bio polovičan, a za ovu godinu ništa se ne može reći unaprijed. "Može se dogoditi da za tjedan ili dva bude mraza i glavna paša bagrem će propasti. Upravo o tome hoće li biti mrazeva ili ne, ovisi svaka paša", kaže.

Uvozni "med" i dalje pravi problem

Tržište meda, otkada je došla globalna inflacija je veoma otežano. U 40-godišnjem iskustvu Damiru se nikada, osim prošle godine, nije dogodilo da nije prodao velike količine.

"Na kućnom pragu prodam neke manje, ali ja u podrumu imam oko tri bureta, što je preko tone, koje na veliko ne mogu prodati. Glavni krivac je veliki uvoz iz primjerice Kine. Veliki otkupljivači kupe nešto malo našeg meda pa poprave tu kvalitetu. Taj med je jako upitne kvalitete, jer znamo da u Kini postoje tvornice meda. To nema veze s medom, to je šećerna melasa", smatra.

Otkriva nam da ako ova godina bude jako medna, bit će velik problem s prodajom, a za med nije dobro da stoji dulje od dvije godine. Teoretski može trajati vječno, čak i tisuću godina, ali gubi na kvaliteti. No, unatoč velikim izazovima u pčelarstvu Sertić je mladim ljudima koji su za tu granu poljoprivrede zainteresirani poručio kako je to prije svega lijepo i zanimljivo zanimanje.

"Najviše sam uživao u početku, kada sam imao nekoliko košnica. Sada imam 110 pa mi je to fizičko opterećenje, no još uvijek uživam u tom poslu. Nadam se da će se ove godine stanje stabilizirati", rekao je za kraj.