Najveći apsolutni broj sumnjivih pošiljaka bio je iz Kine, ali je najveći relativni udio takvih pošiljki imao onaj porijeklom iz Turske
Objavljeni su rezultati koordinirane akcije provedene širom Evropske unije, "Iz košnica", o medu koji je kontaminiran šećerima. Akciju je vodila Glavna uprava Evropske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), s nacionalnim tijelima 18 zemalja koje su dio EU mreže prijevara s hranom, OLAF-a i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Evropske komisije.
Ukupno je prikupljeno 320 uzoraka meda uvezenih iz 20 zemalja, a uzorkovani su nasumično, između novembra 2021. te februara 2022.
Utvrđeno je da se za 147 uzoraka (46%) sumnja da je krivotvoreno, odnosno da nisu u skladu s općom odredbom EU Direktive o medu, a kojim se zahtijeva da "... med ne smije sadržavati nijedan sastojak hrane, uključujući prehrambene aditive, niti smije biti stavljen bilo koji drugi dodatak osim meda".
Najveći apsolutni broj sumnjivih pošiljaka bio je iz Kine (74%), ali je najveći relativni udio sumnjivih pošiljki imao onaj porijeklom iz Turske (93%). Onaj uvezen iz Ujedinjenog Kraljevstva imao je još višu stopu sumnje (100%), za što su istraživači zaključili da je vjerojatno rezultat meda proizvedenog u drugim zemljama i daljeg miješanja u Ujedinjenom Kraljevstvu prije ponovnog izvoza u EU.
Kako stoji u saopćenju, trenutne metode analize nisu dovoljno razvijene na međunarodnom nivou te jednostavan test nije dovoljan za otkrivanje krivotvorina. Stoga je bilo potrebno odgovarajuće praćenje sumnji pa je ova koordinirana akcija uključivala i prikupljanje informacija o sljedivosti, ali i istrage na mjestu uvoza, prerade, miješanja i pakiranja.
JRC je primijenio novi skup naprednih metoda testiranja. U prijašnjim studijama korištene su različite metode za detekciju šećernih sirupa od kukuruznog škroba ili šećerne trske, koje su bile dovoljno osjetljive na njihov sadržaj, ali su manje učinkovite u prepoznavanju drugih vrsta sirupa prilagođenih oponašanju meda.
Ova je studija pokazala da se sirupi od kukuruza sada rijetko koriste u miješanju s medom, a zamijenili su ih sirupi od riže, pšenice ili šećerne repe.
No, potrebne su poboljšane, usklađene i općeprihvaćene analitičke metode kako bi se povećala sposobnost službenih kontrolnih laboratorija za otkrivanje meda pomiješanog sa šećernim sirupima.
Kako se ističe u saopćenju, važna je razlika u cijeni između autentičnog meda i šećernog sirupa što objašnjava zašto je prijevara s medom vrlo isplativa. Naime, prosječna jedinična vrijednost EU-a za uvezeni med bila je 2,32 €/kg 2021., dok su šećerni sirupi od riže dostupni po cijeni od oko 0,40 – 0,60 €/kg.
Iako krivotvorenje meda možda ne predstavlja direktnu prijetnju javnom zdravlju, ipak je riječ o nepoštenoj praksi i za poštene proizvođače i za potrošače meda.
Reagirajući na ove nalaze, Udruženje poljoprivrednika EU-a Copa-Cogeca pozvala je donositelje odluka u EU-u da odmah djeluju kako bi se izbjeglo uništavanje profesije, upozoravajući da bi moglo doći do značajnog smanjenja broja medonosnih pčela na kontinentu.
Stanislav Jaš, predsjednik Radne skupine za med ove organizacije, rekao je da rezultati objašnjavaju zašto prolazimo kroz pravu poljoprivrednu katastrofu u EU.
Pozivaju i na obvezno označavanje porijekla s postotnim udjelima, kao i na pojačane nacionalne kontrole i sistemksa provjere uvezenih serija meda na temelju kombiniranih poboljšanih metoda s dokazom o sljedivosti od košnice do tegle.
Tagovi
Autorica