Globalno zatopljenje skraćuje jezik pčelama?

Postoji mogućnost da globalno zatopljenje vodi do skraćenja jezika bumbara, što opet može voditi do potencijalne ugroze za neke vrste cvijeća koje oni oprašuju, pokazalo je najnovije znanstveno istraživanje koje prvi u pregiji prenosi Agroklub.

Kada bumbari posjećuju određeno cvijeće, oni moraju svoj jezik umočiti u cjevaste latice kako bi dosegnuli nektar po koji su i došli te u tom procesu usput šire pelud s jednog cvijeta na drugi, a to dovodi do fertilizacije i eventualnog stvaranja sjemenki.

25% kraći jezici bumbara

Jezici pčela kraći zbog toplije klime!

Jedna vrsta alpskih pčela, Bombus sylvicola, specijalizirana je za cvijeće centralnog gorja Stjenjak (Rocky Mountains), koje ima specifične duboke cjevčice. Zbog tog su pčele tijekom tisuća godina razvile duge jezike, no populacije ovih vrsta cvijeća su u opadanju povišenjem temperature i manjim kišnim oborinama. Istovremeno je primijećeno kako se bumbariima jezici skraćuju. Još od 1970.-ih, jezici su se ovih vrsta skratili za gotovo 25%, a prema proučavanju objavljenom u rujnu u časopisu Znanost (Science).

Većina cvijeća ima plitke cvjetne cijevi

Istraživači misle da znaju zašto. Prethodna istraživanja pokazuju da kada pčelama poželjna vrsta cvijeća postane rijetka, one se prestanu specijalizirati samo za određene vrste cvijeća, već proširuju svoje navike potrage za hranom i postanu generalisti. Većina vrsta cvijeća nema duboke cvjetne cijevi, tako da su kraći jezici pogodniji za uzimanje njihovog nektara. Istraživači tako smatraju kako pad broja vrsta cvijeća s dugim cijevima u prirodi, koji je uzrokovan klimatskim promjenama, utječe na to da se nekim vrstama jezici skraćuju. ''To govori o jačini promjene klime koja utječe na evoluciju organizama,'' rekao je ko-autor Candace Galen, profesor biologije na Missourijskom sveučilištu. ''To je predivna demonstracija adaptivne evolucije.

Naravno, ovo trenutno predstavlja veliki problem za cvijeće i pčele jer su biljke i kukci prolazili kroz evoluciju zajedno eonima, tako da promjena može drastično utjecati na obje vrste. Dakako, cvijeće je u nešto malo ipak lošijem položaju jer nema drugih pčela koje bi ga oprašivale, a same pčele imaju ipak mogućnost hraniti se drugim vrstama dostupnog im cvijeća u prirodi.

Foto: ucanr.edu