Damir Rogulja: Učinkovitost propolisa ovisi o tome što su pčele u njega ugradile

Propolis je po svom porijeklu izlučevina pupoljaka i drugih izlučevina biljaka koje pčele unose u košnicu. Točnije, unose prirodni vosak, ili prirodnu smolu, koja se transformira u propolis, rekao je na nedavno održanom predavanju ekolog i pčelar Damir Rogulja.

"Propolis kao materija ne postoji nigdje drugdje osim u samoj košnici, znači ekskluzivno je proizvod košnice”, nastavio je i dodao da listopadno drveće luči izlučevine tijekom toplih mjeseci u godini i to je vrijeme kada ga pčelar može skupljati. Propolis se može naći u različitim bojama što ovisi o prikupljenom materijalu - prikupljene smole se pod utjecajem pčelinjih izlučevina u košnici transformiraju u propolis.

Spomenuo je i kako se prvi pisani trag o njemu nalazi u egipatskom papirusu iz 1530. godine pr.n.e. gdje je nazvan crni vosak, a intenzivno se primjenjivao sve do 17. stoljeća, posebno u arapskom svijetu i Grčkoj. Doznali smo i zanimljivost da su poznati talijanski graditelji violina lakirali svoje violine lakom na bazi propolisa što je dugo vremena bila dobro čuvana zanatska tajna.

Čemu propolis služi i kakav mu je sastav?

Pčelama prije svega služi za vlastitu medicinu, higijenu košnice, oblaganje saća - kada ga ispoliraju oblažu ga, zatvaraju pukotine u košnici. Sadrži više od 200 sastavnica (22 minerala i 7 vitamina), a kemijski sastav ovisi o ispaši pčela i biljnim smolama. Propolisi nastali na različitim mjestima, odnosno u različitim podnebljima, razlikuju se zbog drugačijih biotopa.

"Sastojci su različiti, a u njima može biti i zagađenja. Posebno valja imati na umu da, ako su košnice preblizu prometnica, za velikih vrućina pčele mogu skupiti i rastopljeni bitumen s tla uz cestu jer je njima i to građevinski materijal”, upozorava Rogulja. Što se tiče kemijskog sastava, više od 50 posto su smole i balzami, voska ima do 35 posto, 10-ak posto je hlapljivih ulja, ima nešto peluda, a nađe se i raznih nečistoća, primjerice ostaci pesticida i drugo, opisuje.

Kako utječe na ljudsko zdravlje?

Za većinu ljudi je netoksičan, međutim može doći do alergijske reakcije. "Učestalost alergijskih reakcija u populaciji je od 1,2 do 6,55 promila, odnosno na svakih 1.000 ljudi, jedan do šest ili sedam ih može biti alergično. Stoga kada se nekome daje, prvo ga treba testirati – staviti malo na prst, možda malo i na jezik. Ako dođe do reakcije, koja može biti burna, ne treba inzistirati na konzumaciji”, ističe Rogulja, dodajući kako neke reakcije mogu biti i po život opasne.

Propolis djeluje kao prirodni antibiotik, antiseptik, antioksidans i protuupalno sredstvo, jača imunitet, bori se protiv bakterija, virusa i gljivica. Pomaže kod upala grla, respiratornih infekcija, problema s kožom (rane, opekline, akne, psorijaza, herpes) te probavnih i urinarnih tegoba.

"Što liječi propolis? Postoji cijeli spisak, ali osnovno je da - ako se koristi u ranim fazama bolesti i ako se uzima duže vrijeme - djeluje preventivno. Ja 30-ak godina koristim med i zadnjih 15-20 godina svaki dan propolis jer su u mojoj obitelji svi rano napustili ovaj svijet”, ispričao nam je, pojašnjavajući kako je u njegovoj obitelji problem bio karcinom i on zato mora prolaskom vremena biti pažljiviji, mora obraćati posebnu pažnju na simptome.

Koji je utjecaj propolisa na zdravlje i zašto je problem njegova standardizacija?

Damir Rogulja danas ima 79 godina i uvjeren je kako su mu tako dugi životni vijek omogućili med i propolis. Doznali smo i da se pčelarstva prihvatio u ”ozbiljnim godinama”.

Kako farmaceutska industrija gleda na propolis?

"Postoje, naravno, i oni koji osporavaju neke njegove vrijednosti, a želim ovom prilikom navesti jednu misao dr. Kosaleca: da bi propolis ušao u farmaceutsku industriju mora biti jednoobrazan – uvijek isti, s istim karakteristikama – samo tako može biti primjenjiv u farmaceutskoj industriji”, čuli smo od predavača.

Farmaceutska industrija ga nije prihvatila jer ga s jedne strane ne može kontrolirati, pojasnio je, a s druge strane ga ne može ”oteti ili ga na neki drugi način patentima ograničiti”. No, on varira po sastavu, po djelovanju, cijelom nizu parametara, napominje. Dodaje i kako je dostupan svima, i svugdje na kugli zemaljskoj djeluje podjednako.

"Sam sebi sam već dosadan kada negdje u društvu počnem pričati o ovoj temi jer se može danima o tome razglabati. Naslov predavanja je 'Sve o propolisu', ali nemojte od mene očekivati da kažem sve o njemu, to je nemoguće jer imamo pred sobom još jako puno toga za otkriti”, kazao je Rogulja.

Klasična podjela i sakupljanje

Kemotipovi propolisa podijeljeni su globalno u 5-6 grupa, u Europi je dominantan tip topole, u Rusiji tip breze, u Brazilu je zeleni... Ono zanimljivo je da svaki od tih tipova kada se stavlja na spektogram, odnosno kada se određuje njegov kemijski sastav, može biti potpuno različit.

"Svi ti propolisi, bez obzira na kemijski sastav, imaju podjednako djelovanje iako je među njima takva razlika kao da govorimo o kruškama i jabukama. Zapravo je još bolje reći: kao između drveta i željeza. Ali djelovanje je podjednako. Zašto? Jer najbitniji dio djelovanja na ljudsko zdravlje dolazi od organizma same pčele”, napominje dodajući kako je ”to ono što pčela prilikom obrade propolisa ugradi u sam proizvod”.

Kada govorimo o sakupljanju, prvi korak čine pčele koje ga potom odlažu u košnicu. Pčela jednokratno može donijeti oko 10 miligrama propolisa, a u sezoni se u košnici može prikupiti 100-150 grama.

Kako nastaje propolis?

Za proizvodnju propolisa namijenjenog farmaceutskim svrhama košnice moraju biti postavljene u prostoru gdje nema zagađenja, dakle moraju biti udaljene od naselja, voćnjaka, vinograda i intenzivne poljoprivredne proizvodnje - bez toga nema kvalitetnog, upozorava Rogulja. Vrlo je važno, osim toga, koristiti sredstva za liječenje pčela koja u košnici ne ostavljaju štetne rezidue.

"Propolis se zadržava na stijenkama i okvirima, a dobivamo ga struganjem, no danas postoji u prodavaonicama pčelarske opreme cijeli niz mrežica koje su se pokazale vrlo učinkovite”, opisao je te dao nekoliko dobrih primjera iz prakse. Pčelar Dražen Jakupec stavlja mrežicu vrlo malih otvora i svakih 14-15 dana je mijenja te koristi izvrstan način skidanja propolisa.

Mile Ćupurdija stavlja dvostruku mrežicu, ima potpuno zatvoren sistem i jako dobre rezultate. Rogulja je stavljao, kaže, tanke štapiće bambusa, ali je od toga odustao i prihvatio način rada kolege Jakupeca. Za profesionalno prikupljanje propolisa smatra da je najbolji brazilski način jer se tako po košnici može dobiti više od kile.

Zlatni proizvod košnice 21. stoljeća

Rogulja je na kraju predavanja zaključio da ga možemo smatrati zlatnim proizvodom košnice 21. stoljeća jer ga znanost sve više prati i testira.

"Važno je znati da je protutumorski učinak propolisa i njegovih sastavnica - u organizmu izloženom određenim rizicima - vrlo značajan, bilo kao samostalna terapija, bilo kao dopunska terapija koja djeluje sinergijski s antibioticima pri zračenju, kemoterapiji, kod hormonske terapije i ostalo”, kazao je.

Kao problem je izdvojio što propolis tinktura podliježe carini. "U pravilniku stoji da je to alkoholno piće pa ako ga se proizvodi makar i samo litru, trebali bi imati svoje trošarinsko skladište”, rekao je napominjući kako to nema logike i trebalo bi poduzeti korake da se nešto promijeni po tom pitanju.

Učinkovitost propolisa

Prisutnima je otkrio i kako se za otapala za tinkturu preporuča alkohol od 70 posto, govorio je o utjecaju temperature i etanola na iskorištavanje ekstrakcije, spomenuo je i vrijeme maceracije koje također ima utjecaja.

Što se tiče postotka suhe tvari u otopini propolisa, najučinkovitiji je 10-postotni. Prema tome, ne mora značiti da što je taj postotak veći da će i sam propolis biti učinkovitiji, kazao je.

"To treba imati u vidu. Ne zaboravimo da bez obzira na kemijski sastav, svugdje na svijetu djeluje podjednako. I kad uzmemo u obzir ovu činjenicu to govori da je njegova učinkovitost vezana uz ono što su pčele u njega ugradile. Ako je čist i ako je topljen u alkoholu 70 posto, tada i znatno manja koncentracija propolisa može imati značajnije djelovanje”, poručio je Damir Rogulja u Kastvu.

Predavanje je uslijedilo nakon podijele nagrada 18. Zlatnog ulišta 2025. u organizaciji Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije - Primorsko-goranski pčelarski savez (UPU PGŽ.