Na prvu pomisao, selo mnogima znači mir, zelenilo i slike starijih generacija, daleko od užurbanog urbanog života. No, danas u agroturizmu leži potencijal za nešto mnogo veće. Uz ulaganje u prirodu i lokalnu kulturu, agroturizam postaje pokretač održivog razvoja i čuvar naše povijesti i tradicije. Priliku za dodatni prihod kroz agroturizam sada prepoznaje sve više mladih diljem Balkana, gdje čak i najsitnije domaćinstvo može postati dio ovog rastućeg trenda.

Što je agroturizam i zašto je važan?

U svojoj suštini, agroturizam omogućava ljudima da dožive život na selu, da privremeno postanu dio svijeta kojem rijetko pripadaju. Mnogi domaćini diljem Balkana prepoznali su vrijednost spajanja poljoprivrede i turizma, ljudi s entuzijazmom otvaraju svoja vrata domaćim i stranim turistima koji žele proživjeti novo iskustvo. Agroturizam nije samo prilika za dodatni prihod, već je sredstvo očuvanja lokalne kulture i tradicije. Dok smo u urbanim sredinama zaboravili mnoge običaje, ruralni krajevi su i dalje živi muzej tradicija koje su u velikim industrijskim zemljama odavno izumrle.

Razvoj zajednice kroz lokalnu proizvodnju

Većina agroturističkih domaćinstava proizvodi hranu za svoje goste, a njihova ponuda se oslanja na ono što sami uzgajaju i proizvode. Kroz ovu lokalnu proizvodnju doprinosi se zapošljavanju i razvoju zajednica. Mali proizvođači dobivaju priliku da plasiraju svoje proizvode, zanatlije oživljavaju drevne vještine, a tradicija opstaje. Gosti se, recimo, mogu upoznati s načinom pripreme domaćeg sira, džema, suhog mesa, meda i drugih delikatesa. Na taj način, agroturizam doprinosi očuvanju kulturne baštine i potiče ljude na povratak izvornim vrijednostima.

Ekološka održivost kroz poljoprivredne prakse

Ekološki održive metode uzgoja bilježe sve veću popularnost među agroturističkim domaćinstvima. Ekološki uzgoj oslanja se na organske metode koje ne narušavaju prirodne resurse. Primjer su biljke za zaštitu, umjesto pesticida, te prirodni načini obrade zemljišta i upravljanja vodama. Dok globalni sustavi hrane izazivaju zabrinutost zbog visokih emisija CO2 i štetnog utjecaja na prirodu, ovakve lokalne metode smanjuju transportne troškove i emisije ugljika. Na selu, praktično sve ide iz prve ruke – od vrta, preko stola, direktno do gosta, gotovo bez ostataka koji nisu biorazgradivi.

Moja baka, naslijeđeno od svoje majke, a ona od svoje, primjenjivala je održivost prije nego što smo mi znali što ta riječ znači. Za nju ništa nije imalo rok trajanja – sve se koristilo. Stare kante? Postajale su saksije. Kišnica je bila „zlatna voda“, najbolja za cvijeće i rasad, iako nije imala pojma o mineralima. Djed je sadio djetelinu da „odmori zemlju“, ne znajući za dušik ni za plodored, ali je znao da zemlja mora „dahnuti“. Baka i djed intuitivno su prakticirali sve ono što današnji vodiči nazivaju „održivošću“, a sve su prenijeli na svoju djecu – šteta samo što je ova praksa kod moje generacije uglavnom prekinuta.

 Edukacija posjetilaca o održivim praksama

Agroturizam ide dalje od samo pružanja iskustava – nudi edukaciju o održivim praksama. Mnoge destinacije organiziraju radionice za posjetitelje, kao što su časovi kuhanja s lokalnim sastojcima, očuvanje pčela, te sadnja i briga o biljkama. Tako se turisti vraćaju kući sa znanjem o tome kako mogu voditi zdraviji, održiviji život. Mnoge obitelji, posebno s djecom, uživaju u mogućnosti da sami beru voće, sade biljke ili hrane životinje, te na taj način jačaju svijest o važnosti brige za okoliš.

Dođu, pomognu i još plate - gosti za poželjeti!

"U početku nam je bilo neobično da je nekome zanimljivo i poželjno musti krave, prati sudove vani ispod drveta, raditi u bašti...", tako svoju priču započinju na domaćinstvu Jokanović, koji su ostali u čuđenju što je svakodnevica jednog seljaka, nečiji san o odmoru.

Donedavno su se bavili isključivo stočarstvom i bili poznati po uzgoju goveda, uglavnom krava, a onda su se odlučili okušati u agroturizmu i otvorili vrata svog domaćinstva za posjetitelje. Danas je za njihov Katun Ljeljenak u Plužinama, u susjednoj Crnoj Gori, potrebna rezervacija. Kapaciteti su popunjeni, a posjetitelji rado priskoče u pomoć u svim poslovima.

Tako je i obitelj Dabović iz sela na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore - Nudo, najmanje vinske regije u Europi, doživjela sličan šok kada su vidjeli koliko su gosti oduševljeni životom na selu. "Naši posjetitelji," kaže vlasnik, "s veseljem sudjeluju u svemu – od berbe grožđa do degustacije vina, a najviše ih zabavlja kad pokušavaju raditi naše seoske poslove, koji su za nas rutina."

Na kraju, eto ti, dok se mi znojimo s kosom u ruci i povlačimo prave seljačke poteze, naši gosti to nazivaju "detoksikacijom od stresa". Pitaju, onako ozbiljno, ima li još "terapijskih" zadataka. Zamislite, kad im damo da skupljaju jaja iz kokošinjca, drže ih kao da drže najveće blago na svijetu, gledaju ih pažljivo kao da ih prvi put vide. Ne možete vjerovati koliko im je to čudesan prizor!

znate što, svi su to vrlo fini, prisni ljudi – uljudno se naklone čak i kad kokoši zakvockaju od uzbuđenja. Što reći? Dođu, zagrle kravu s ljubavlju i kažu da im je to najljepši wellness dan. Mi ostanemo zbunjeni, ali tko bi rekao da naša seljačka svakodnevica može biti nečija oaza zdravlja i sreće!

Podrška lokalnim proizvođačima i sezonska hrana

Ono što posjetitelj na agroturističkom imanju jede dolazi iz vrta u kojem su i sami radili. Sezonska hrana, uzgojena u blizini, nudi autentičan okus i doprinosi očuvanju okoliša. Podrška lokalnim proizvođačima je ključna – gosti kupuju domaće proizvode kao što su med, sir, sušeno meso i džemovi, čime pomažu ekonomiji sela i jačaju lokalni lanac opskrbe. Čak i najjednostavniji proizvodi postaju ekskluzivna iskustva za ljude kojima je kupovina hrane u supermarketu jedini dodir s hranom.

Očuvanje bioraznolikosti i prirodnih resursa

Jedan od najvažnijih aspekata agroturizma je očuvanje biološke raznolikosti. Na Balkanu još uvijek možemo pronaći autohtone vrste biljaka i životinja koje su prilagođene lokalnim uvjetima, dok su u većim sustavima poljoprivrede izumrle ili zamijenjene. Agroturističke farme ulažu u očuvanje tih vrsta i prirodnih resursa, a upravljanje zemljištem i vodama je u skladu s prirodnim procesima i očuvanjem tla. Ovako se osigurava da prirodni resursi budu obnovljeni i sačuvani za buduće generacije.

Mladi i nova perspektiva o seoskom životu

Za mnoge mlade, agroturizam predstavlja priliku da napuste grad i razviju uspješan posao u ruralnim sredinama. Osim zarade, pruža im mogućnost za novi način života u skladu s prirodom i vlastitim vrijednostima. Na selu, zarada dolazi iz svega što čovjek stvori rukama – od svježe ubranih paprika i domaće zimnice do raznih rukotvorina. U svijetu koji sve više cijeni održivost i povratak prirodi, mladi Balkanci imaju priliku promijeniti tradicionalnu percepciju sela i pokazati da je život na selu istovremeno zdrav, profitabilan i – za mnoge – duboko ispunjavajući.

Promjena koju donosi agroturizam nije tek obična turistička ponuda. Ona gradi most između prošlosti i sadašnjosti, između tradicije i suvremenih vrijednosti, između urbanog i ruralnog. Dva svijeta koja, na prvi pogled, djeluju vjekovima udaljena, sve se više isprepliću. Ruralne sredine, bogate poviješću, kulturom i tradicijom, postaju prave riznice za mlade. Ovdje se pruža prilika da spoje svoju prošlost s novim mogućnostima i dokažu da život na selu može biti uspješan, ispunjen i zadovoljavajući.

Balkanske zemlje, koje su sačuvale svoje male poljoprivredne zajednice, sada imaju jedinstvenu priliku da ovaj dragocjeni aspekt svoje baštine predstave svijetu. Ovo je prepoznato i od strane mladih poljoprivrednika u Crnoj Gori. U cilju promocije agroturizma, pokrenuta je stranica Visit Village (visitvillage.me) kako bi poljoprivrednicima omogućili besplatnu promociju. Ova platforma je namijenjena svim poljoprivrednicima širom Balkana, jer su sva naša gazdinstva posebna. Fokusira se na rezervaciju boravka na poljoprivrednim gazdinstvima, nudeći poseban stil života koji ne samo da omogućava turistima da dožive ruralni život, već također uključuje medicinske benefite boravka u prirodi, očuvanje tradicije i sticanje novih iskustava iz oblasti poljoprivrede.