Najbolje metode i Ratimor mamci za rješavanje problema s glodavcima
Glodavci su posvuda. Skrivaju se u blizini kanta za smeće, u podrumima, tijekom večernjih šetnji gradom viđamo štakore kako bježe od nas, dok u prirodi, miševi trče posvuda. U jesen se približavaju našim domovima u potrazi za hranom što je opasno za naše zdravlje.
U svijetu je odbačeno najmanje 30% sve proizvedene hrane jer je kontaminirana fekalijama urina glodavaca. Jedan štakor proizvodi oko 6 litara urina godišnje, izluči 15.000 fekalija i oko 300.000 dlačica. To znači veliku vjerojatnost infekcije bolestima.
Znamo da se glodavci vrlo brzo razmnožavaju. Kućni miš se razmnožava cijele godine i to svaka 2-3 mjeseca s po 5-15 mladih, a žive 1-3 godine. Crni štakor je spolno zreo s 3-5 mjeseci, a godišnje napravi 3-6 legla s 6-8 štenaca pa tako svaka ženka može imati gotovo 50 mladunaca godišnje.
Izračun pokazuje da, ako imaju dovoljno hrane i ako ih ne uništavamo redovito, štakori iz 10 jedinki razmnože se u roku od 36 mjeseci u 482 508 800 novih štakora, što je nezamisliv broj.
Da biste zaštitili kuću ili okućnicu od miševa i štakora zatvorite sve pukotine, zamijenite oštećena vrata ili prozore i postavite mreže na otvore. Isto tako zatvorite otvore duž vodovodnih cijevi i električnih instalacija. Također je važno održavati čistoću oko kanti za smeće tako da oko nje nema hrane, niti na hrpi komposta jer to je ono čime pozivamo štetočine u naš dom.
Miševi i štakori uzrokuju ekonomsku štetu oštećenjem, onečišćenjem i uništavanjem hrane, glodanjem građevinskog materijala i instalacija.
Prenošenjem opasnih bolesti može se ugroziti ljudsko zdravlje. U srednjem vijeku umirao je od veliki broj stanovništva jer se kuga prenosila od štakora i buha. Prenose i nekoliko drugih opasnih bolesti: hemoragična groznica, bjesnoća, leptospiroza, te mišja groznica, koja je nažalost u nekoliko slučajeva zabilježena i u Hrvatskoj.
Suprotno uvriježenom mišljenju, miševi i štakori radije jedu svježu i kvalitetnu hranu nego pokvarenu hranu stoga rodenticidni mamci moraju biti izrađeni od visokokvalitetnih sastojaka. Da bi se utvrdila privlačnost mamaca, testiraju i uspoređuju s drugom hranom u prirodi.
Mamce postavimo na udaljenost od 2-5 m za miševe, a za štakore na 5-10 m.
1. Najjestiviji mamac je Ratimor meki mamac
Testiranjem se pokazao kao najatraktivnija formulacija na tržištu. Rodenticid u obliku mekog mamca pogodan je za suzbijanje kućnih miševa, crnih i sivih štakora. Zbog svog sastava pogodan je za uporabu svugdje, čak i tamo gdje glodavci imaju dovoljno prirodne hrane jer će radije preferirati meki mamac. Ratimor mamac je napravljen od mješavine različitih vrsti brašna, žitarica, masti i aroma, pa su glodavcima ukusniji od zimnice jabuka, krumpira, mrkve, a privlačan im je i zbog svoje sočnosti, te aromatične i bogate energetske vrijednosti.
2. Najučinkovitiji vanjski mamci i vlažna mjesta
Rodenticid u obliku Ratimor parafinskog bloka pogodan je mamac za suzbijanje kako kućnih miševa tako i crnih i sivih štakora. Sadržaj voska osigurava iznimno djelovanje rodenticida čak i u vlažnim prostorima kao što su kanalizacija i prostori izloženi sunčevoj svjetlosti i temperaturnim oscilacijama. Mamcima je dodan konzervans koji štiti proizvod od razvoja gljivica i plijesni.
3. Gdje odlaze tretirani štetnici
Cijelo vrijeme dok postavljeni mamac nestaje, nastavljamo postavljati nove dok ne ostanu netaknuti. Ako puno mamaca nestane, imamo veliku populaciju glodavaca. Budući da mamac ima zakašnjelo djelovanje, učinak je vidljiv tek nakon nekoliko dana i to je tako da pametni glodavac ne povezuje slabost s mamcem i nastavlja se hraniti njime. Kada se miš ili štakor počnu osjećati loše, povlači se od grupe i ugiba daleko kako ne bi "zarazio" druge članove legla.
Ratimor mamci su 100% učinkoviti, a testovi pokazuju da su i najestiviji.
bacc. ing. agr. Milica Sekulić
stručni savjetnik za Plantellu, Unichem Agro
092/194 16 94
info@plantella.hr
www.plantella.hr
foto: Unichem, Depositphotos: Paulspixs, joker3753
Partner
Dvorska 2,
10297 Jakovlje,
Hrvatska
tel: +385 (0)1 62 13 966,
e-mail: unichem@unichem-agro.hr
web: http://hr.unichem.si/