- KLUB, društvena mreža
- Zadnje aktivnosti
- Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
- Online korisnici
- Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
- Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
Prema nekim predviđanjima poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Očekuje se da će se zbog njih do 2050. prinos sadašnjih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3-8%. Sve dulja i češća sušna razdoblja, kao i sve veća ugroženost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetljeća, posebice u Dalmaciji, jasan su signal, prije svega voćarima, maslinarima i vinogradarima, da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
Suša u ljetnim mjesecima bila je u razdoblju od 1980. - 2014. najveći pojedinačni uzrok šteta koje hrvatskoj poljoprivredi nanosi klimatska varijabilnost. Ona je u razdoblju od 2013. - 2016. prouzrokovala štetu od ukupno 3 milijarde kuna, što je jednako 43% izravnih potpora isplaćenih za poljoprivredu u istom razdoblju.
Poljoprivreda je u svijetu najveći korisnik voda. Za očekivati je da u uvjetima klimatskih promjena i u Hrvatskoj jedna od mjera prilagodbe bude razvoj navodnjavanja. Za te potrebe nužno je planirati i graditi sustave za prostorno-vremensku redistribuciju voda, što će s druge strane stvarati pojačane pritiske na prirodne vodne sustave.
Očekivani povećani rizici od poplava predstavljaju jedan od najvećih izazova u sektoru upravljanja rizicima u poljoprivredi.
Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost u sektoru poljoprivrede su skraćivanje vegetacijskog razdoblja kukuruza uz niže prinose; niži prinosi svih kultura i povećanje potrebe za vodom.
Duži vegetacijski period omogućit će uzgoj nekih novih kultura i sorti, dok će učestalije poplave i stagnacija površinske vode smanjiti ili posve uništiti neke prinose.
Klimatske promjene ozbiljno će ugroziti ono najvažnije za Hrvatsku
HRVATSKA spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Na predstavljanju projekta pitao sam da li su izvršena geološka ispitivanja na trasi kanala ? Nisu ! Puno je riječi bilo o utjecaju na život hrasta Više [+]
Tomi Haha
prije 5 godina
Opet će se svesti sve na to koji će se pojedinci uspješno pripremiti na to i vlastitim investicijama osigurati nastavak proizvodnje. Tito je sve Više [+]
Stjepan Žunac
prije 5 godina
Vedrane kopanjem meloracijskog kanala na području Babine Grede na trasi kanala Dunac-Sava je napravio velike probleme sa podzemnim vodama. Tako da Više [+]
Vedran Stapić
prije 5 godina
Zgodan video na istu temu https://youtu.be/wjBUCDn5AhM
Vedran Stapić
prije 5 godina
Kaže Božo na temu kanala Dunav - Sava: Kanal ima veliko značenje za razvoj poljoprivrede, odvodnje, navodnjavanja, vodnog gospodarstva, obrane od Više [+]
Đuro Japaric
prije 5 godina
To je već vidljivo u Slavoniji , a vlasti ništa bitno ne poduzimaju u izgradnji akumulacija i sustava za navodnjavanje . Sjever Drava , jug Sava , Više [+]
Vedran Stapić
prije 5 godina
i 'nastavak' https://www.bilten.org/?p=28581