Bugava kušanje mladih vina


U subotu, 25. listopada 2025., u sklopu Sabatine u Podšpilju na otoku Visu, održalo se stručno kušanje mladih vugava “Bugava 2025 wine tasting” kao dio projekta „Vinske staze otoka Visa“, koji promovira vinsku rutu otoka, a provode ga Turistička zajednica grada Visa i Turistička zajednica grada Komiže te UNESCO Global Geopark Viški arhipelag, uz potporu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Organizator kušanja bio je vinski časopis Vinske zvijezde.

Kušanje mladih vugava (viški: bugava) organizirano je uz stručno povjerenstvo: dr. sc. Stipe Ivić, (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split); Ema Rakuljić, dipl. ing. agr., enologinja, certificirana ocjenjivačica vina (Markus vina); Davor Šestanović, dipl. ing. agr., certificirani ocjenjivač vina (HAPIH); Ilda Stanojević, dipl. ing. agr., ocjenjivačica (Vis) i Alen Zadravec, ing. agr., tehnolog i konzultant. Nakon kušanja ocjenjivači naglasili su da je berba bila iznimno dobra i da su sva vina, u svojoj ranoj etapi, jako izražajna, voćna i najvažnije – bez mana.

Na okruglom stolu „Bugava jučer, danas, sutra – izazovi od vinograda do stola“ dr. sc. Stipe Ivić naglasio je
„Na ovom smo kušanju otkrili puno bolja, aromatičnija, punija vina nego nekada prije. U svima je vidljiva prepoznatljivosti sorte. Vidi se da vinari rade u skladu sa strukom. Moramo napraviti da se zaista vugava osjeti u čaši i da se zna da je to autohtona viška bugava.“

„Što je najbolje raditi s vinom? Što manje intervencija, to bolje! Ako vino ima ugodne i svježe arome obavezni su zatvoreni pretoci. Prvi pretoci ne moraju biti otvoreni, kako smo nekada učili. Sad su naglašeni esteri, voćni esteri, etilni esteri, cvjetne i sekundarne arome. Tercijarne dolaze s odležavanjem vina. Bugava je specifična, s visokim alkoholima i visokim kiselinama. Moguća je s njom i malolaktična fermentacija: s bugavom imate široku paletu „igranja“, ali uz pametnu kontrolu i pametno vođenje. – rekao je dr.sc. Stipe Ivić.

Alen Zadravec, tehnolog i konzultant, osvrnuo se na stanje u vinogradima i naglasio:
„Crvenilo koje smo vidjeli u nekim vinogradima, ne mora uvijek značiti da je u pitanju baš cvrčak; kako mnogi govore. Može tu biti i „bois noir“ (crno drvo) ili neka druga zaraza fitoplazme, što treba posebno istražiti. Dodatno bih upozorio na važnost načina rezanja. Naši su stari „ranu na lozi“ jednostavno zatvorili mokrom zemljom da bakterija nema ulaz. Danas se na ranu može staviti pasta od kalijevog permanganata i spriječit ćete ulaz bakterija.“

Nazočnima se obratila i vinarka Monika Roki Radiši
„Vrlo je očit pad u vinogradarstvu. To je bio jedan od najvećih razloga zašto sam željela da probudimo otok i ljude da se počnemo družiti i rješavati zajedničke probleme.“

Edukativni i stručni dio događanja zaokružen je temom „Bugava 365 – cjelogodišnji doživljaj destinacije”, kojom su o ulozi izvorne sorte u turističkoj ponudi Visa i povezanosti geoloških posebnosti s autentičnošću vinskog podneblja. O tome govorile su, direktorica Turističke zajednice grada Visa, Fani Atanasovski Drame i izvršna direktorica UNESCO Global Geoparka Viški arhipelag, Lana Schmidt. „UNESCO Global Geopark Viški arhipelag jedan je od tri u Hrvatskoj. Obuhvaća cijeli otok Vis s pripadajućim otočićima i čuva iznimnu geološku raznolikost, od stijena starijih od 220 milijuna godina do jedinstvenih pojava poput dijapira i vulkanskih stijena. Za vinare je to ključno jer geologija oblikuje tlo, a tlo oblikuje vino. Kada vina s Visa povežemo s tom geološkom pričom, dobivamo ono što geopark donosi,vjerodostojnost, autentičnost i međunarodno prepoznatljiv identitet.“, istaknula je Lana Schmidt.

„Vugava je više od etikete, ona je priča o Visu koju se može doživjeti svakog mjeseca: u vinogradu, u podrumu, u restoranu i na OPG-u. Vugava je izvorna i još uvijek nedovoljno ispričana. Ne može se doživjeti u Splitu ili Toskani — samo ovdje je njezina prošlost. Projekt vinarima donosi veću medijsku vidljivost, jasan narativ o karakteru njihovih vina i nove plasmane; a turističkim zajednicama jasan identitet ponude kroz svih 12 mjeseci, s programima po fazama same loze. Ponuda je to koja obogaćuje predsezonu i posezonu te vodi goste i izvan centra — prema vinogradima i selima“, poručila je Fani Atanasovski Drame .

Projekt „Vinske staze otoka Visa“ okuplja vinare, uz izradu karte vinske rute i QR točaka; predviđene su edukacije i zajednička promocija s naglaskom na autentične sorte i lokalnu gastronomiju. Cilj je snažniji identitet odredišta, veća vidljivost i produljenje sezone uz očuvanje krajolika i baštine.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Turistička zajednica grada Visa / autor: Ivan Šejić