Godine 2023. privatna ulaganja u mjere ublažavanja klimatskih promjena unutar EU-a iznosila su 95,3 milijarde eura, što odgovara 0,55 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a, objavio je Eurostat.

Ističu kako su od 2005. do 2016. ulaganja ostala relativno stabilna, krećući se oko 0,5 % BDP-a. Potom je uslijedio primjetan uzlazni trend, koji je dosegao vrhunac od 0,64 % u 2021. U 2022. i 2023. ulaganje u ublažavanje klimatskih promjena lagano je palo na 0,56 % odnosno 0,55 % BDP-a.

Privatna ulaganja najveća u Litvi i Danskoj

Godine 2023. Litva i Danska prijavile su najveće udjele privatnih ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena, s 1,5 % BDP-a. Slijede Latvija i Švedska s 1,2 % BDP-a. 

U svim preostalim zemljama EU-a ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena bila su ispod 1 % BDP-a 2023. Cipar i Irska zabilježili su najniže udjele ulaganja, s manje od 0,1 % BDP-a.

Gdje je Hrvatska?

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je pretprošle godine uložila 0,56 % BDP-a u mjere ublažavanja klimatskih promjena.

Foto: Karolina Rastija