Upravo je ova činjenica najzanimljivija svima onima koji se prijavljuju na natječaje iz Strateškog plana ZPP, ranije Programa ruralnog razvoja.
Kada je započela sustavna registracija poljoprivrednika u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na prijelazu iz 2002. na 2003., poljoprivrednici su bili prilično zbunjeni. Do jučer su slobodno prodavali povrće, voće, mlijeko, jaja, a onda su preko noći postali obveznici upisa u neki upisnik.
Dodatno, usmenom predajom plašili su jedni druge Europskom unijom i pravilima koje su pojedinci tumačili kako su htjeli. Pa se govorilo kako nećeš moći imati npr. koke nesilice, čak i za vlastitu upotrebu ili nećeš moći imati svoju kravicu bez registracije u upisniku, što je tada bilo nezamislivo za većinu poljoprivrednika,
Stoga su svi pohrlili u tadašnje Urede državne uprave, preteču današnjih Regionalnih ureda Agencije za plaćanja, kako bi registrirali svoj OPG u kojem imaju "Pupu“, "Šarenku“ ili "Rumenku“. Pričam iz osobnog iskustva jer sam u prvim danima provođenja upisa bio jedan od malobrojnih djelatnika u Splitsko – dalmatinskoj županiji koji su na upisniku radili.
Tada je bilo dovoljno samo iskazati broj goveda, broj kokoši nesilica i drugih životinja, budući da upisnici domaćih životinja nisu postojali ili su tek bili u začetku. Za površine pod nasadima trebalo je, kao i danas, imati posjedovni list, a tada smo muku mučili dokazati posjed nekog gospodarstva, s obzirom da su zemljišne knjige i katastar bili daleko neusklađeniji nego danas.
Sve se tada u početku radilo ručno, popunjavanje obrazaca i njihova kontrola, a softver za unos podataka, neku preteču današnjeg modula "Poljoprivredno gospodarstvo“ unutar AGRONET-a, dočekali smo tek sredinom 2003. godine, kada je krenulo i trosmjensko unošenje podataka u sustav. Neinformiranost i određena doza straha, rezultirali su upisom više od 200.000 poljoprivrednih gospodarstava kojima su tada distribuirane tzv. "zelene kartice“ koje mnogi imaju i danas.
Takvo stanje potrajalo je nekoliko sljedećih godina, dok "strah“ od EU nije splasnuo i dok nije postalo jasno da, ako ne očekujete potpore po osnovi poljoprivredne proizvodnje, ne planirate prijavu na neke od nadolazećih EU natječaja, tada SAPARD-a i IPARD-a, nakon toga Program ruralnog razvoja, zapravo niti nemate potrebu ostati upisani u upisniku. Od tada se svake godine bilježi pad broja poljoprivrednih gospodarstava, u kategoriji OPG i SOPG koji se kao organizacijski oblik pojavljuje od 2018. godine. Tada je naime krenulo usklađivanje postojećih upisanih OPG-ova u skladu s odredbama novog Zakona.
Tako smo nedavne 2022. godine imali ukupno 166.430 (S)OPG-ova, da bi sa zadnjim danom prošle godine u upisniku bilo njih 161.227. Dakle, u dvije godine njihov se broj smanjio za 5.203, a u posljednjih 10-ak godina imamo čak oko 20.000 (S)OPG-ova manje. Najveći pad zabilježen je tijekom 2015. godine, kada je broj OPG-ova značajno smanjen, za više od 10.000, što se pripisuje primjeni novih pravila Zajedničke poljoprivredne politike i novog sustava potpora.
Dakle, mnogi su iz sustava otišli i dobrovoljno, a neki su brisani po službenoj dužnosti nakon smrti nositelja. Do 2018. godine nasljeđivanje nije bilo moguće, a od donošenja Zakona o OPG-u, promjena nositelja je moguća na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela ili pravnog posla.
Što s OPG-om kada umre nositelj gospodarstva - dvije su mogućnosti
Pravomoćno rješenje nadležnog tijela pretpostavlja prijenos na temelju npr. rješenja nakon provedene ostavinske rasprave nakon smrti nositelja OPG-a. Gospodarstvo ulazi u ostavinsku masu, pa se dogovorno u postupku ostavine dodjeljuje nekom od nasljednika. Naravno, ukoliko nema zainteresiranih za preuzimanje, i ovaj OPG će se gasiti po sili zakona. Veliki je ovo iskorak u odnosu na ranije odredbe po kojima se gasio, ako nije imao članove koji bi preuzeli ulogu novog nositelja.
Drugi način preuzimanja je na temelju pravnog posla, drugim riječima nakon obavljenog postupka kupoprodaje. U slučaju OPG-a, ne govorimo o kupoprodaji, već o preuzimanju u cijelosti, što je postupak uz koji treba provesti i kupoprodaju resursa, kako bi se u upisniku riješilo i pitanje vlasništva nad njima.
Naravno, prije preuzimanja u cijelosti, moguće je ispisati dio ili većinu postojećih resursa, pa praktički "prodati“ samo MIBPG trenutnog OPG-a. I upravo je ova činjenica najzanimljivija svima onima koji se prijavljuju na natječaje iz Strateškog plana ZPP, ranije Programa ruralnog razvoja.
Naime, uvjeti prijave na natječaje za mnoge intervencije, primjerice za male poljoprivrednike, jest registracija u Upisniku u trajanju od najmanje godinu prije prijave na natječaj. Preuzimanjem OPG-a u cijelosti, zapravo preuzimanjem matičnog identifikacijskog broja, zadovoljit ćete ovaj uvjet, s obzirom da preuzimanjem preuzimate i povijest njegova poslovanja. Naravno, u trenutku preuzimanja, promijenit ćete naziv te njegovo sjedište.
Moguće je preuzeti OPG koji je registriran bilo gdje u RH, a trenutkom preuzimanja promijenit će se njegovo sjedište s obzirom na adresu prebivališta novog nositelja. Kao nekome tko je u svakodnevnom doticaju s poljoprivrednicima, kao i onima koji nastoje aplicirati na različite natječaje, poznata mi je činjenica kako za preuzimanjem vlada veliki interes.
Čak sam imao priliku susresti čovjeka koji je nekoliko dana na lokalnom ličkom radiju prije nekoliko godina objavljivao oglas o namjeri kupovine OPG-a, kojeg je u konačnici i pronašao.
Ako povučemo paralelu s kupoprodajom trgovačkih društava ili obrta, što je uobičajena praksa, ne treba čuditi niti kupovina OPG-ova. Ipak, planirate li sve ovo jedino i isključivo s ciljem prijave na natječaj u kojem je posjedovanje istog godinu ili više nužan preduvjet, ne činite to danas za sutra. Iako nema prepreke, ipak bi ad-hoc kupovinu netko mogao smatrati i umjetnim stvaranjem uvjeta, pa ga kupite sada, za neku prijavu u budućnosti.
Ili ga jednostavno osnujte sa svojim resursima. Godina dana brzo prođe.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Tinki Vinki , ako nešto ne znam ja pitam , pa smo tako pitali za MODEL nasljeđivanja PAMETNIJIH naroda počevši od Slovenije ! Jasno putem Narodnih SRH kupio sam i SLUŽBENI LIST SFRJ broj 42 u kojem je Zakonodavno - pravna komisija Savezne skupštine u Beogradu 1965 objavila Zakon o nasljeđivanju ! Srpska filijala - Sabor SRH je odlučio da se PREUZME 1971 BEOGGRADSKI Zakon i primjenjuje i u SRH ! U Članu 3 piše da se NASLJEĐIVANJEM ne može prekoračiti zakonom određena veličina poljoprivrednog zemljišta koju pojedinci mogu imati i vlasništvu !ZNAČILO je to 10 ha i radi toga NIJE SE IŠLOU OTKUP PRIVATNE ZEMLJE U PROCESU IZUMIRANJA SELA , da se FORMIRAJU DOHODOVNIJI OPG ! 2003 plagirali su u Zagrebu BEOGRADSKI ! REŽIM u zagrebu mora mijenjati članak 210 da je pokretanje ostavinskog postupka obvezujuće u roku 6 mjeseci i NAPISATI POGLAVLJE ; NASLJEĐIVANJE ZEMLJIŠTA , članak ; pod zemljištem se podrazumijeva , poljoprivredno m šumsko , građevinsko i putevi DALJE se pišu članci kako se može naslijediti sa MODELOM obeštećenja , ako ima 2 ili više nasljednika , te RJEŠENJEM ako NASLJEDNICI ne žele obrađivati zemlju ! **O NUŽNOSTI DRUGAČIJEG RJEŠENJA , govorio sam ja i ministar Gaži 95 , kod Mesića , cijela emisija Plodovi zemlje bila je o tom , o tom piše i AGROKLUB !
Goran Vizintin
prije 1 mjesec
Bravo Tinki, tako se to radi!! A najbolji dogovor je taj u kome su svi malo nezadovoljni !!! 🤣🤣 Svaka cast 💪💪
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Pa vi stalno pričate o nekim zakonima reformama de nek prvo svi uredimo u vlastitoj kuči odnose i pometemo ispred svoje kuće i prestanemo izmišljat zakone, komasacije i koje kakve gluposti uredimo mi to prije ko večina u mom kraju da se zna ko če šta nasljedit i dobit poslje odlaska velikog poglavice(Dade, babe, jape,oca ili kako god)! A ne 30 godina mjenjamo zakon o poljoprivrednom zemljištu i opet ga mijenjamo, i opet za koju godinu čemo ga mjenjat! Pa to je zamaranje i gubljenje vremena imamo mi puno važnijih stvari kojima se trebamo posvetit!
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Pa nas je u obitelji 4 djece kad je otac otišao u mirovinu svu zemlju i strojeve i gospodarske zgrde i hale sam ja nasljedio(takav je bio dogovor,s tim da se jedna sestra udala isto u familiju koja se bavi poljoprivredom da neko nemisli da niko nije imo ni htio nastavit posao,ali takva je odluka bila oca )! Sestre su dobile novčano obeštečenje u iznosu koje je odredio otac na rok od 8 godina (ove godine je zadnja rata u 12 mjesecu)! Kad je otac umro svi smo pozvani na raspravu i najstarija sestra je rekla kakav je dogovor(nije bilo nikakve oporuke več usmeni dogovr)! Dan danas skupa jedemo,pijemo,plačemo,svađamo se(da nemisli neko da pričam bajke) i pomažemo jedni drugima! Naravno da je bilo nezadovoljnih (i to osobno ja ali ako hočeš prihvati ako nečeš prihvatit če sestra i zet)ali dogovor je dogovor! I o kakvoj vi pričate znanstvenoj fantastiki i putu u svemir i Tuđmanu i neznam ja kome!
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Tinki Vinki , 95 sam Tuđmanu predložio da se ide na model uspostave OPG sa državnom i privatnom zemljom te na MODEL površinskog očuvanja OPG nasljeđivanjem ili prodajom ako nasljednici neće zemlju obrađivati ! MODEL OBEŠTEĆENJE AKO IMA 2 ili više nasljednika ! To je NAUČNA FANTASTIKA ZA Hrvate koji nisu nikada tražili rješenja u poljoprivredi !Na koji proces misliš da je jednostavan ? Ako se pokrene OSTAVINSKI postupak , to traje 2 do 3 mjeseca ! PROBLEM je što POKRTANJE ostavinskog postupka nije obvezujući pa imamo zemlju na UMRLIM i preko 100 GODININA u Općini Čaglin iz koje je Nataša Abramović u Skupštini Vladine HPK ! Bila je i u Vijeću i u toj Općini za 26 godina nisam vidio ni jedan natječaj za državnu zemlju !
Marijan Ivičević-Bakulić
prije 1 mjesec
Ja vidim da se na otoku Visu grade sami stambeni objekti na maloj količini poljoprivrednog zemljišta i da su lopovluci na susjednim poljoprivrednim površinama sve veći.. Provaljuje se, krade sabotiraju alati i nikome ništa.. Postoji li rješenje za takve probleme..?
TinkiVinki
prije 2 mjeseca
A zašto gosp.Đuro mislite da je to znanstvena fantastika??? Vrlo jednostavan proces koji traje cca 1-2mjeseca i riješi se vrlo korektno! Bar u mom slučaju još prije 15 godina! Kad su bila kapitalna ulaganja i sve proslo korektno!
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
U biti Hrvatska je iz Jugoslavije izašla BEZ OPG , a onda je administracija osmislila birokratsku definiciju OPG i birokratsku registraciju OPG koju opisuje g. Kukoč ! BUDUĆIM Zakonom o nasljeđivanju definirati će se NASLJEĐIVANJE i PRODAJA OPG , a TO je za sada naučna fantastika u PRIMITIVNOJ SRPSKO - hrvatskoj poljoprivredi ! To sada ovisi o Plenkoviću u njegovoj > Hrvatskoj poljoprivrednoj komori > , te o 76 građana koji se nazvaše zastupnici > hrvatskog sabora > , !