Za prirodna ograničenja godišnje se isplati 50 milijuna eura, troši li se taj novac korektno?

Susrećem se već dugo s potporama za prirodna ograničenja. Ponekad sam im se čudio, ponekad su mi odgovarala iako sam bio svjestan da neke stvari nisu logične. A kako mi u ovo gluho ljetno doba ništa pametnije ne pada na pamet, odlučio sam napisati priču o njima. Odnosno između priče o agavi i ove, tema potpora mi se ipak čini bitnija.

Prvo treba odgovoriti na najvažnije pitanje: treba li se isplaćivati potpora za prirodna ograničenja? Zvuči logično - ako ih netko ima, poput visokog udjela kamena u tlu ili visokih nadmorskih visina i nagiba parcela, njemu je teže raditi odnosno troši više novca da bi mogao proizvoditi hranu. Ili ostvaruje manje prinose, a često i oboje jer sigurno prinosi trave na 1000 metara nadmorske visine nisu isti kao oni na nižim livadama i pašnjacima.

Logično je onda da takve poljoprivrednike treba iskompenzirati dodatnim potporama. Uzmimo na primjer Božin vinograd napravljen na 20-ak hektara srednje teškog samljevenog benkovačkog krša. Jasno je da je na tom terenu obrada skuplja jer je u tlu preko 50% kamena.

Ostaju bez dodatne potpore: Po kojem ključu su mijenjana područja s ograničenjima?

Bit će veća potrošnja radnih tijela na priključcima za obradu odnosno u konačnici skuplje održavanje strojeva.

Tri vrste potpora

Također, on će obradu tla raditi s manjim brzinama traktora nego što to rade njegovi kolege iz Belja čiji je vinograd 100% na lakoj baranjskoj crnici i koji s lakoćom ostvaruju 10 tona/ha prinosa grožđa.

I također mi je logično da poljoprivredna administracija za takve uvjete rada daje pojačane potpore. Radi se o tri vrste koje spadaju u Intervenciju 71.01 - Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima:

• GPP: gorsko planinska područja. Jedinični iznos potpore je 190 EUR/ha
• ZPO: značajna prirodna ograničenja. Jedinični iznos potpore je 132 EUR/ha
• PPO : posebna prirodna ograničenja. Jedinični iznos potpore je 79 EUR/ha.

Napomena: gore su jedinični iznosi iz pravilnika za 2025. godinu, računajte da postoje i umanjenja ovisno o veličini gospodarstva.

Potrebna kvalitetnija metodologija

Gdje je tu problem? Evo ga u dvije stvari:

• popis ZPO PPO GPP definiran je po općinama, i nisam siguran da je taj popis kvalitetno napravljen. Npr. područje Brođanaca u općini Bizovac sigurno ima kvalitetniju zemlju nego bocanjevački atar u općini Belišće. Kontra stanja na terenu, poljoprivrednik u Brođancima dobije ZPO potporu, dok onaj u Bocanjevcima ne dobije.
• općina Benkovac je cijela u PPO području i sve površine na toj općini dobiju dodatnih 79 EUR/ha potpora. Isto dobije i Božo gore na brdu koji radi svoj vinograd u kršu, kao i OPG Nina koja kosi čiste livade u krškim poljima (bez kamena) ispod Bulića. Ovakva raspodjela ne čini mi se da ispunjava ciljeve ovakvih potpora.

Ajmo kraju, ljeto je i priča mora biti kratka. Koji je zaključak ove priče? Treba taj popis ZPO i PPO obnoviti, napraviti kvalitetniju metodologiju koja neće biti bazirana na granicama općina nego na geozonama ovisno o kvaliteti tla. Svjestan sam da je ovo ozbiljan posao, ali ozbiljni su i novci i zaslužuju takav pristup.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Možda se čini da cjepidlačim, ali na ovu Intervenciju isplaćuje se godišnje oko 50 milijuna eura potpora. Nije malo novca, a dio ga ode u krive ruke.

Imate li još primjera ovakvih ZPO/PPO/GPP nelogičnosti, ili ideju kako napraviti bolju metolodologiju koja bi kvalitetnije raspodjeljivala potpore za područja sa prirodnim ograničenjima?