Uvijek kad netko gubi, netko, često i nenamjerno, dobiva. Tako je i s krizom u ratarstvu, u kojoj će neki morati djelomično ili potpuno odustati. Dobit će, ni krivi ni dužni - tovljači junadi.
U prošloj priči pokušao sam brojkama pokazati što se trenutno događa u ratarstvu. Stanje je teško, kriza koja traje već treću godinu ostavlja sve više traga na profitabilnosti ratara. Izgledno je i da mnogi imaju problema u poslovanju i sve teže plaćaju svoje obveze prema bankama i dobavljačima. Strojevi se ne kupuju. Štedi se na gnojivu i sjemenu. Oni koji su zaduženi imaju problem jer poslovanje ne stvara dovoljno vrijednosti da bi se vraćali krediti i leasing.
Nažalost, većina ovih obveza kod prosječnog ratara je kratkoročna (do 5 godina), što u konačnici znači da se za povrat mora generirati puno vrijednosti. A to se u ratarstvu ne događa već treću godinu zaredom.
Realno je za očekivati da će u ovoj situaciji najgore proći ratari koji značajnije nastradaju od suše ili tuče, oni koji imaju lošiju kvalitetu zemljišta, niža proizvodna znanja i/ili veće kreditne obveze. Ti će ili odustajati, ili prodavati, ili iznajmljivati. Dio njih će morati prodati dio svog zemljišta.
Kad netko proda, netko drugi kupi (ovo je nepotrebna rečenica vrijedna Grunfa!). Tko bi mogao biti kupac zemljišta koje će prodavati ratari u problemima? Moj prvi izbor su tovljači junadi. Zašto? Trenutna tržišna situacija u kojoj:
a) trenutno prodaju skupu junad (4-4,5 EUR/kg), a telad su kupili prije 10 mjeseci za cijene koje su bitno niže od sadašnjih nabavnih cijena;
b) imaju jeftin izvor hrane jer žitarice i uljarice su jeftine.
Dakle, dovela je hrvatske tovljače u situaciju u kojoj zadnjih mjeseci jako dobro zarađuju i trenutno gomilaju solidne količine keša.
Brojke stoke u tovu su rekordno visoke, cijene junadi rastu. Što se to kuha iza brda?
Koliko keša? Prije godinu dana sam pisao (u Priči o tovu junadi) da se po utovljenom junetu može imati oko 200 EUR dobiti. Trenutno je za uspješna tovljača taj iznos preko 600 EUR/komadu. Za tovljača s kapacitetom 500 komada, pričamo o 200.000 EUR većoj dobiti od one uobičajene - ako trenutna tržišna situacija potraje još barem pola godine. A kako su tovljači uvijek gladni zemljišta za proizvodnu kukuruzne silaže, siguran sam da će im prioriteti investiranja biti u smjeru širenja vlastitog zemljišta. S obzirom na klimatske promjene i njen utjecaj na prinose kukuruza, jasno je da moraju ili osigurati navodnjavanje ili kupovati više zemljišta.
Kuda će otići novac zarađen na tovu junadi? Najlogičnije - u kupovinu zemljišta koje bude u ponudi od strane ratara koji su najteže stradali.
No prije nego krenemo žaliti naše ratare, prihvatimo da je ovo zapravo dobro za hrvatsku poljoprivredu jer će se više zemljišta koristiti za stočarstvo. Strukturni problem ratarstva - a to je tržište u Italiji, na kraju će osakatiti sektor. Najveću korist od toga ima hrvatsko stočarstvo.
Ipak, moram napomenuti, od svega stočarstva tov junadi je najlošije stočarstvo. Rizik nabave teladi je sve veći. Za poljoprivredu u cjelini tov ne stvara visoku vrijednost na uvoznoj teladi kao što bi stvarao na domaćoj. Nažalost, nedostaje nam dvostruko veći mliječni govedarski sektor da bi zaokružili ovu priču do kraja. Sustav krava tele također ima potencijala za razvoj (ne prevelik, nemamo površine niti klimatske preduvjete) i ova situacija sa skupom teladi mu također ide na ruku - odnosno i oni će više zarađivati. Neka, to je težak sektor sa mršavim profitima.
Još je jedan razlog zašto smatram tov junadi problematičnim poljoprivrednim biznisom. Previše smo ovisni o talijanskom tržištu. Jedna ozbiljna boleština, zabrana izvoza i tov junadi je u problemu. Tada cijena pada 30% u mjesec dana, a Hrvati jedu jeftine bifteke i burgere.
Poljoprivreda i hrana je često paradokalna - i kad je stočarstvo i kad je izvoz - ne mora biti da je to baš-baš super.
Zamislite sljedeću igru brojki: Ako tovljači trenutno zarađuju 400 EUR/više po junetu nego prije godinu dana, to znači da se na oko 150.000 komada utovljene junadi u Hrvatskoj industriji tova stvara dodatnih 60 milijuna EUR keša. Naravno da ovo vrijedi ako visoke izlazne cijene potraju još 6-9 mjeseci. Ako je prosječan oranični hektar u područjima gdje se tovi junad oko 12.000 EUR, tih 60 MEUR može kupiti 5000 hektara.
Ne kažem da će se to dogoditi, primjeri mi služi da bolje vizualiziramo injekciju koju trenutno dobivaju hrvatski tovljači junadi.
Evo još jedne hrane za misli. Postoji još jedan način na koji tovljači mogu virtualno povećati svoje površine. To je navodnjavanje. Oni koji imaju sreće s veličinom i oblikom parcele, te imaju potencijal izdašnih bunara, mogu za ispod 5.000 EUR/ha doći do navodnjavanog hektara. Uzmite da se odradi sljedeći plodored - grašak/pšenica (ili ječam) silirati, pa posijati postrni kukuruz krajem svibnja. Opet je dobio 2 žetve (doduše možda malo manje od 2 jer je teško očekivati puni prinos kukuruza na kraću vegetaciju). Al’ nebitno, za 5.000 EUR/ha gotovo je poduplao hektar.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Navodnjavanje je jednostavnije i jeftinije rješenje za širenje od kupovine zemljišta, a rješava i većinu posljedica klimatskih promjena. Navodnjavanje mora biti kruh naš svagdašnji, inače neće biti hrvatske poljoprivrede.
Prije ili kasnije okrenut će se kotač sreće na drugu stranu. Dogodit će se da će prije ili kasnije poskupiti uljarice i žitarice (klima, ratovi, pandemije…), da će doći gospodarska kriza i da ljudi više neće biti spremni platiti biftek kao danas. Tada će pasti cijena izlaznog proizvoda, stočna hrana će biti skupa, a tovljači su platili skupu telad prije 3-6-9 mjeseci.
Tada će tovljači gubiti novac, ratari dobro zarađivati, a Malić mudrovati kako je dobro biti ratar, a loše biti stočar. Ne bi me iznenadilo da to “tada” bude već idućeg ljeta. U tom slučaju ću napisati i “Rekao sam vam”.
Kako bi rekao Grunf: “Samo budala ponavlja isti eksperiment očekujući drukčiji rezultat.”
Tagovi
Autor
Zašto je akvizicija Zvijezde od strane Žito grupe dobra za hrvatsku poljoprivredu?
Potporu u Intervenciji 73.11 ostvaruje gotovo 80% prijavljenih
Rekordni prinosi, male globalne zalihe i trgovinsko primirje - što to znači za cijenu agri robe?
Isječci iz prošlosti dalmatinske poljoprivrede
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Kukce sam otpratio 20 metara dalje, ruku pod ruku 😂😂😂 Ima divlje loze, nešto je popadalo od vjetra, pa tako ... jedno vuče drugo
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Joj, i šumu moraš čistit! Gdje će se sad skriti svi mali kukci koji su si napravili gnijezda i skloništa prije ovog minusa? Uh
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Bilo bi stoke više da se ulagalo u male opg-ove,a ne većinu EU fondova pokupili jedni te isti,te po nekoliko puta prolazili na natječajima. Opg-ovi bi bili sirovinska baza za telad.Naši pametni doslovno daju jedan Dukat u ruke Luki Rajiću,koji isti lagano proda Lactalisu.Ubrzo prestaje otkup mlijeka u sabirnim centrima po selima i ode mast u propast.Kako ponovno nešto pokrenuti?Odgovor je nikako,jer je npr moja mater cijeli dan preplakala kada su zadnje tri krave odveli iz staje i onda je rekla nikada više krava u dvorište.Tovljači bikova su na tankom ledu,jer se situacija mijenja iz godine u godinu.To vrijedi za one male,a ovi veliki kao Širjan i Rajić uvijek mogu računati na državne jasle kada god zaškripi.Kako urediti tržište?Hrvatska sigurno ne može sa svojim kolonijalnim pristupom.Slovenija isplaćuje svojim poljoprivrednicima 100% poticaj,dok smo mi uvijek bili na 80%.Mnoge zapadne zemlje imaju prikriveni poticaj.Probaj izvesti npr jabuke u Španjolsku dok se njihova ne otkupi.Hoćeš,malo morgen.Turska stopirala uvoz na tri mjeseca,Indija zabranila uvoz pšenice,dok se ne otkupi domći rod,kako ne bi srozali svojim poljoprivrednicima cijene.Egipat otkazao uvoz,SAD planira izdašnu injekciju za svoje farmere itd...Kakvo je to slobodno tržište,koje se samo regulira.Gdje je tu Hrvatska?Pa mi godinama uvozimo škart svinjetinu,jer je kod nas rok trajanja zamrznutog mesa 1god,a u Njemačkoj 6mj.Svi to znaju i prave se mutavi,pa o kakvom slobodnom tržištu mi pričamo?To je samo na papiru za naivne budale.Zakon kaže; tko jači,taj kvači.Mi jesmo mali,ali naši političari nemaju muda da stanu uz nas ,a i zašto bi kada im je ovako isplativije.Svako malo neki na naslovnici,ali koga briga,obraz ko đon.Oguli se koja kila krompira i udri brigu na veselje.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Na koji način bi mogli urediti tražište?
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Lužak riješimo i uredimo tržište! Riješili smo sve probleme u poljoprivredi!
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Daj ne zezaj,Hrvatska utovi 140.000 junadi a izveze oko 100.000 ne razumijem na koji način bi moglo vaših 500 komada utjecati na cijenu junadi. Budi uvjeren da je to kap u moru junadi koji se izveze iz Europe za Bliski Istok. Ne djelima ja savjete jer ti sam stručan ni za tim ima potrebe ali sam siguran da samo povećanjem proizvodnje i svinjogojske i preradarske i tova junadi može pokrenuti i ratarsvo i stočarstvo. A pošto je poljoprivreda poduzetništvo svatko sam mora procjeniti u sta ce ulagati i sta ce donjeti najveći profit.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
I Farma Lužak šta če biti kad ja nakon 11 godina napunim ponovo svoje tovilište za cca 15 dana,200 komada telića, moja dvojica kompanjona još svaki po 150 komada, znaš šta če biti ode junad u bescijenje! I nemojte prićat o ekonomiji i računicama jel kod nas nema TRŽIŠTA! Več uvoznički lobi koji diktira sve šta god ko proizvodi u Hr. Pametnom dosta!
I l
prije 1 mjesec
zemlju kupuju gradevinari znam jer to vidim i strojeve sve ..valjda pereju tesko zaradeni novac
I l
prije 1 mjesec
tovljaci su krivi sto nema domace teladi jer dok su selu svaka kuca imala krave ti isti tovljaci nisu zeljelji kupit domacu telad isli su rumnjsku i dobivali na tu telad poticaje a mi domaci nista to je hrvatska sramota tako je bilo prije sad pricaju o domacoj teladi
Marta Radić
prije 1 mjesec
Da ekonomska računica je jasna..zašto kupovati zemljište , ako je sirovina jeftina. Biti će zemljišta na ponudi sve više , a zainteresiranih sve manje.. Ni strancima netreba više zemljište. Kao što im netrebaju ni nekretnine , gdje su u godini dana kupovali 40% manje. Čekaju nas teške godine , pri investiranju , pamet u glavu..sa kupnjom treba čekati , biti će znatno jeftinije.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Situacija je upravo onakva kakvu se je moglo predvidjeti pred dvije tri godine..Hrvatska kao zemlja sa malom ratarskom proizvodnjom ali relativno velikim trznim viskovima nije u situaciji da diktira cijenu žitarica na EU tržištu. Ako znamo a trebali bi znati da jedan veliki brod vozi i do 70.000 tona kukuruza što znači da 10 - 12 takvih bodova doveze svu količinu koju Hrvatska ima kao trzni višak. Dalje kod tov junadi se mora uzeti u obzir da je u EU manje 15% krava i sto za posljedicu ima manjak teladi a sto dalje uzrokuje veću cijenu teladi. Onaj tovljac koji je u proljeće stavio telad u tov sad mora takvu telad platiti minimalno 25% više a cijena junadi za klanje nije veća ni 5%. Tako ce tovljaci vise zaraditi ali ce za tu razliku morati vise platiti telad ja novu "turu" tova i sve se svodi na onu uzrečicu " velika buka mala brzina ". Jedino rješenje i za ratarsvo i za stočarstvo je povećanje broja stoke u svim granama stocarstva jer je to jedini način da se potroše trzni višakovi naročito kukuruza a uz povećanje potrošnje doći ce posljedično i do povećanje potražnje sto ce na kraju uzrokovati po vece cijene ratarskih kultura. A sta se kupovanja zemlje tiče zasto bi tovljac kupovao zemlju na kojoj bi prozvodio proizvod koji može jeftino kupiti. Nema potrebe potpaljivat neku netrpeljivost i između Ratara i Stočara jer je sinergija ta dva sektor riješenje za boljitak svih.