Kukuruz u Hrvatskoj trpi posljedice još jedne sušne godine - prvi prinosi govore o pobačaju od minimalno 30%. Posljedično, bit će ga manje skinuto ne samo kod nas nego i u regiji.
Mnogi se pitaju zašto je kukuruz i dalje jeftin, a suša ostavlja tragove na prinose u Hrvatskoj i regiji. Jer po zakonima ponuda i potražnje, s obzirom da će ga biti manje, njegova cijena bi trebala rasti. Zašto to nije tako?
Možda je najjednostavniji način za prikazati tu monstruoznu količinu od 1.300 milijardi kilograma svake godine, na način da kažemo da svaki stanovnik zemlje proizvede 156 kilograma kukuruza godišnje. U svijetu od tih 156 kg Sjedinjene Američke Države proizvedu otprilike 50, Kina oko 40, a Europska unija od ovog ostatka proizvede nekih 8 kg.
Usporedbe radi, naš susjed Srbija, koja ima tri puta veće poljoprivredne površine, proizvede 1 kg, a 0,2 kg je hrvatska proizvodnja. I sad, ako u ovom dijelu svijeta imate problem sa sušom, a u ostatku svijeta su rekordni prinosi, jasno je da je utjecaj naše suše na svjetske prinose zapravo - nikakav.
No, postoji i drugi razlog zašto je cijena kukuruza u Europi niska. Taj razlog je slab dolar. S obzirom da se u svijetu trguje isključivo u toj valuti, pad dolara od 10% znači da europski poljoprivrednici imaju manju eursku cijenu za tih istih 10% vrijednosti. Sve to ne mijenja činjenicu da će hrvatski ratari na ovogodišnjem urodu proći dosta loše.
Otkupna cijena od 16 centi po kilogramu znači da će hrvatski ratar ako želi popiti čaj negdje u kafiću u Zagrebu morati sa sobom ponijeti vreću kukuruza od čak 14 kilograma
Zakoni ponude i potražnje kažu da cijena treba rasti u slučaju da je ponuda te robe manja. Usprkos toj tržišnoj logici, kukuruz je na europskim burzama u zadnjih 3 mjeseca izgubio 10% svoje vrijednosti.
Pogledajte u videu zbog kojih faktora je cijena niska, a poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu..
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Što možemo naučiti iz ASK krize?
Opsežne izmjene Strateškog plana ZPP: Gase se neke intervencije, padaju postotci potpore
Na natječaju odbijen mladi školovani istarski vinar obrtnik jer mu je osnovna djelatnost "proizvodnja vina"
Stočari imaju 200 eura/ha veće potpore od ratara?
Milovan Vučićević
prije 1 sat
I ja kao učesnik sa svojim fotografijama želim da Marijanu čestitam na lepoj fotigrafiji koju je zabeležio !👏👏👏
Marta Radić
prije 53 minute
Možda da pogledamo što ti talijani rade sa našim.sirovinama , sigurno ne hrane stoku..
I l
prije 2 sata
kako ce poticat stocarsku proizvodnju kad daju novce u mom selu ljudima za otkupne centre ,vage ,silose itd ,,,, i to sve ide u izvoz sve manje je stoke domace ove uvozne ne brojim
Farma Lužak
prije 3 sata
Stvar i nije bas tako komplicirana kako izgleda. Hrvatska proizvede 2/3 vise kukuruza nego ga treba za vlastite potrebe. Višak se izveze u najvećem dijelu u Italiju, vjerojatno vise od 90%. Talijanski kupci znaju da Hrvatska ima Višak kukuruz (ali i pšenice) I to plaćaju 10 -15% manje od cijena na Pariskoj burzi, zašto... zato jer mogu,zato jer znaju da Hrvatska nema drugog izbora vec prodati kukuruz ili pšenicu u Italiju. Koliko u tome sudjeluje pad domaće stočarske proizvodnje ja ne mogu špekulirati ali vjerojatno dosta. Zato je neobično važno poticati domaću stočarsku proizvodnju i pokušati kroz povećanu domaću potrošnju stabilizorati cijene pšenice I kukuruza jer ćemo u protivnom doći u situaciju da ce se smanjiti ratarska proizvodnja zbog neisplativosti a sta ce u konačnici rezultati gubitkom za sve u poljoprivredi od ratara do stočara. Možda ke je ova situacija oko smanjenja proračunskih sredstava za poljoprivredu u novom ZPP u prilika za redefiniranje ciljeva poljoprivredne proizvodnje u RH i konačno poticanja proizvodnje hrane kao strateškog i sigurnosnog pitanja .