Navodnjavanje je tema koja svakom kome je stalo do hrvatske poljoprivrede stvara nelagodu u želucu. Jer kako sebi objasniti da puštamo 1.500 m3/s vode da prolazi pokraj polja koja sve više pate od suša?
Kad bi me probudili u 2 ujutro i pitali “Koji je najveći hrvatski poljoprivredni potencijal?”, ispalio bih na prvu: navodnjavanje.
Zašto? Pa Hrvatska je Bogomdana zemlja za navodnjavanje. Prosječan mjesečni protok Drave i Save je preko 1.500 m3/sekundi - milijun i pol litara vode u sekundi. A tako blizu, u pojasu od 80 do 100 km između te dvije rijeke, leže slavonska polja. To su polja koja su u zadnjih dvadeset godina doživjela klimatske promjene radi kojih se kukuruz lani počeo skidati već krajem kolovoza umjesto početkom listopada.
Koliki potencijal samo u Savi i Dravi imamo za navodnjavanje? Pretpostavit ću da za navodnjavanje jednog m2 treba dodatnih 300 litara vode godišnje, što znači da imamo teoretskog kapaciteta vode samo te dvije rijeke za navodnjavanje preko 10 milijuna hektara. To je deset puta više vode nego što imamo površina koje bi mogli navodnjavati.
Ova priča bavit će se time što bi pola milijuna navodnjavanih hektara značilo za našu poljoprivredu. Vizija je to hrvatskih polja uz Dravu, Savu i Dunav koji su 50% pod sustavima navodnjavanja.
Kako bi stvorili što više vrijednosti, tih pola milijuna hektara rasporedio bih na proizvodnju povrća, voćnjake i vinograde i ratarske kulture. Ništa posebno niti previše progresivno, ne govorim o cvijeću ili staklenicima. Osim povrća i voća (gdje je to tehnološki prihvatljivo) na ostatku od tih pola milijuna u svom modelu, za ratarske kulture bih forsirao sjemensku proizvodnju i postrne usjeve, te kombinacije ratarskih i povrtlarskih kultura unutar iste godine.
Što ti hektari znače u smislu vrijednosti proizvodnje i financijskog zdravlja sektora?
U 2024. godini na tih pola milijuna hektara hrvatski seljak je primarno uzgajao pšenicu, ječam, soju, suncokret i kukuruz. Financijski, u 2024. moje analize kažu da je u prosjeku ostvario oko 1.400 EUR/ha prihoda od prodaje proizvoda i mršavih 418 EUR/ha dobiti. To za prošlu godinu znači za navedenih pola milijuna hektara oko 700 milijuna EUR vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.
U scenariju navodnjavanih to financijski znači svake godine sljedeće:
Kad ove iznose ponderiram i uprosječnim, iz navodnjavanih pola milijuna hektara može se godišnje stvoriti ukupni prihod od 3.200 EUR/ha, odnosno godišnje 1,5 milijardi EUR poljoprivredne proizodnje. Prosječna dobit je 1.400 EUR/ha, odnosno 700 milijuna EUR dobiti na pola milijuna hektara. To je dvostruko više prihoda i trostruko više dobiti u odnosu na način kako sada radimo na tim površinama.
Koji je zaključak ove tople priče o potencijalima navodnjavanja? Da uložimo u njega na pola milijuna hektara, povećali bi vrijednost poljoprivredne proizvodnje za 1 milijardu EUR, a hrvatski seljaci ostvarivali bi 500 milijuna EUR više godišnjeg profita.
Ako želimo ovakvu investiciju sagledati iz poslovne perspektive, koliko bi smjeli uložiti da nam se investicija vrati unutar 10 godina? Iznos je do 8.000 EUR/ha. Sve u svemu smisleno, jer sam siguran da se za 8.000 EUR ulaganja može riješiti navodnjavanje jednog hektara (ono koje sam radio obično je koštalo 4.000-6.000 EUR/ha ovisno o primijenjenoj tehnologiji i izvoru vode).
Ovakav pristup potencijalu navodnjavanja ima višestruke koristi:
U svojoj prvoj priči o potencijalima, u modelu agresivne komasacije pronašao sam jednokratno 500 milijuna EUR i 27,5 milijuna EUR godišnje nove vrijednosti. U priči o šumskim potencijalima, pronašao sam minimalno još 500 milijuna EUR godišnjih proizvodnih potencijala.
U priči o potencijalima navodnjavanja, pronašao sam dodatnih milijardu EUR godišnje poljoprivrednih proizvoda. Svekupno u prve 3 priče o potencijalima blizu sam 2 milijarde EUR poljoprivrednih potencijala koji čekaju da ih realiziramo. To je i najbolja stvar kod hrvatske poljoprivrede - imamo ogroman prostor za rast vlastite poljoprivredne proizvodnje - zemlja, sunce i voda su tu, prije ili kasnije će se naći i mudrosti i volje.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Također, otvorene su prijave na tečaj Poslovna poljoprivreda u Osijeku (28-30. svibnja) i Zagrebu (04-06. svibnja). Na njima možete naučiti izračunati troškove i profitabilnosti proizvodnje, razumijevanje funkcioniranja tržišta i financijsku uspješnost vlastite proizvodnje.
Tagovi
Autor
Bez unosa evidencije nema ni potpora za (S)OPG, a evo kada ju možda morate i vratiti
Znamo koji mladi poljoprivrednici imaju razloga za slavlje
Udarac za ratare: Sjetva u tijeku, nova žetva pred vratima, a na burzama potonuće cijena
Pšenica je jeftina roba, a mi smo postali skupa zemlja
Ivo Čagalj i taj maleni vatrogasac u lijevom donjem uglu slike
Bez unosa evidencije nema ni potpora za (S)OPG, a evo kada ju možda morate i vratiti
Snažni graditelji brana zaslužni za ogromne površine obradivog tla
Znamo koji mladi poljoprivrednici imaju razloga za slavlje
Gordan Njegovan
prije 1 tjedan
Slobodno se javite na mail: grator.hr@gmail.com ili na broj 091 505 7947 (Gordan) Takoder radimo i demonstracije u blizini sv.Nedelje, pa se mozemo Više [+]
Damir Senjan
prije 8 sati
Đuro Japaric Kod mene ko je zasadio na 3cm dubine još nekako, ali ja odavno kako udarile suše, zrno 6-7 cm dubine kuruza crno zelena iako je zladno i sve mokro. Malo drugačija obrada tla da podnese i najgore suše. E jedino sam očito zeznuo malo sa suncokretom kojega posadio 22.4 malo sam ga preduboko stavio u zemlju pa preteško izišao van ali ne sav, danas vidio da na mjestima gdje nije izišao da sad ide e tu će biti svaštara, ovaj koji sadio kasnije i pliče taj je ok, ali ako udari suša tada neče biti ok. Ma nije ti prosječna starost 65 god. taj dio je u manjini, a u večini ti je onaj dio 50-60 godina. A princip ti je kad se uđe u te godine da se gleda smjer prema 2m ispod zemlje.
Đuro Japaric
prije 10 sati
Damire , izuzetno HLADNA godina , kukuruz žut kao u drugoj polovici desetog mjeseca , kiše ima ove godine , ali ako ZASUŠI biti će PUŠIONA za vrijeme zametanja kukuruza ! Prosječna starost nositelja OPG je preko 65 godina ! Bilo bi još i gore da nisu UMJETNO potakli osnivanje > mladih > OPG koji će onda POPUŠITI na mjerama za > mlade > ! Pa ni VEĆINA nas STARIH nismo uspjeli formirati neki DOHODOVNIJI OPG !
Đuro Japaric
prije 10 sati
HRVATSKA AGRARNA REFORMA , gospodine Ivane , bez toga NEMA pomaka u PRIMITIVNOJ Srpsko - hrvatskoj poljoprivredi ! A ZA REFORMU NISU ; hrvatska politička mafija i njihova HPK ! REFORMA znači PAKET zakona i ZAUSTAVLJANJE povećanja broja vlasnika i USITNJAVANJE , sa CILJEM da se na bazi PRIVATNE i DRŽAVNE zemlje formiraju DOHODOVNIJI OPG , koji bi se onda PRODAVALI ili NASLJEĐIVALI kao TEHNOLOŠKE cjeline ! To ZNAČI i UKIDANJE SRPSKO - hrvatskog Zakona o nasleđivanju u ZAPADNOJ Srbiji koju greškom nazvaše rh ! Pa Vi g. Ivane NEMATE VEZE O POLJOPRIVREDI !
Đuro Japaric
prije 11 sati
Bez navodnjavanja ne može se ništa planirati u poljoprivredi ! A za navodnjavanje Hrvatska NEMA VODE ! Od Zagreba imamo Dravu i Savu a na istoku Dunav i djelomično prokopani kanal Dunav - Sava , Središnji , brdski dio Slavonije bez IZGRADNJE velikih i malih akumulacija NEMA vodu ! Na USITNJENIM parcelama sa 200 i više tisuća vlasnika zemljišta Hrvatska NEĆE nikada biti sposobna da proizvede HRANU ni za prehranu VLASTITOG stanovništva i NOVIH STRANIH radnika ! UVOZ i UVOZ putem turista koji će onda ostavljati AMBALAŽU to je perspektiva ! A STAROST OPG je preko 65 godina - prosječna !
Damir Senjan
prije 11 sati
Očito je Farma Lužak skužila moj zadnji kometar starosna dob na opg-eovima, tako da ništa ni od navodnjavanja. Pogotovo od onoga jučer kada je počela žetva prije žetve. Maletiču daj se malo informiraj prije nego nešto napišeš i objaviš. Trenutno ti navodnjavanje netreba. Zemlje su natopljene i to maxsimalno, pere hladnoča svaku veče, sutra ti je moguč i mraz, tuče imaš več sada previše za ovaj dio godine. Lakše će ti biti pogledaj si kartu što cijelo vrijeme dolazi sa sjevera. Upitno dali će ova godina biti poticajna i elementarno pometena i bez navodnjavanja. Dok se svjetski velemočnici igraju sa gumbičima kakvo će nam biti vrijeme, spremi cijevi za navodnjavanje i snjima u podrum. Ima nova izreka: Kakvo će vrijeme sutra biti: Ovisi koliko će pilota biti raspoloženo da pritisne gumb pa nas sve opraši sa poznatim ili nepoznatim bakterijama, gljivicama itd... itd.. previše je i pisati što nam sve bacaju preko tih prskalica na avionima.
Farma Lužak
prije 19 sati
🤣🤣🤣 uz današnji model poljoprivrede gdje prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva 5,5 hektara I prosječna starosna dob nosioca poljoprivrednog gospodarstva preko 60 godina sve kalkulacije padaju u vodu. Dok se ne premjeni paradigma poljoprivrede kao grane privrede ništa od toga. Ako ikad neka vlada odluči povećati proizvodnju hrane to će biti primjena iste veličine kao prelazak sa motora sa unutrašnjim izgradnjom na električne automobile.