Rakijo, čuvaj nam mudre glave

Mudrost je znanje potrebno za dobar život. Ona je rezultat objektivnog razumijevanja životnog iskustva. Mudrost nas uči gdje su prave vrijednosti u životu. Mudar čovjek respektira prirodu i zakonitosti koje postoje u njoj. Na primjer, čovjek koji ne zna plivati, ne skače u duboku vodu jer mu objektivnost govori da će se udaviti ako to učini. To je mudrost, iako mi uglavnom mudrošću zovemo znanje koje je teže razumjeti. Pa gdje je problem?

Problem je u tome što nas subjektivnost navodi na pogrešan put. Mi lako precjenjujemo uspjehe koje postižemo i podcjenjujemo objektivnu realnost. Lakše je, i u kratkom roku pogodnije prihvatiti subjektivni način razmišljanja. Što god čovjek misli, može lako postati istinom u njegovoj subjektivnoj svijesti. Što god čovjek učini, može lako opravdati u svojoj subjektivnoj svijesti. Subjektivna istina može osloboditi ljude straha i donijeti zadovoljstvo. Pa zašto bi netko gubio svoje vrijeme u pronalaženju objektivne istine, kad istinu može formirati kroz svoj subjektivni um? Upravo tako.

Zašto bi hrvatski političari osluhnuli bilo ljudi koji su ih birali. Pa to što su izabrani, ne znači da su pametniji i mudriji. Jesu oholiji, subjektivniji i bahatiji. Neće slušati nikoga. Zašto biti uporan, trebalo bi pitati i naše poljoprivredne i financijske političke izabranike. Ako baš svatko kaže da je ovo s trošarinama na jaka alkoholna pića promašaj, onda se valjda mora netko i zapitati da slučajno toliki ljudi nisu možda u pravu. Svaka obitelj u Hrvatskoj ima pravo na 50 litara rakije po kazanu, za kojeg plati 100 kuna paušala. I to ajde de. Prođe. Ali zašto 25 kuna trošarine na svaku slijedeću litru? Kao da će svaka biti prodana. Neka se to sve naplati po prodaji.

No, Linić je uvijek gladan pa ne može čekati da se ta rakija stvarno proda. I onda on ljude na taj način potiče da ne rade, da ne proizvode. Kao da će, ako netko proda komši 10 litara rakije - država propasti. Neće. Taj će komšo Rako, kada plati nekih 300 kuna svom Priki, opet puniti proračun. Pa tako. Neće Prika koji se riješi 10 litara viška rakije, te novce staviti u čarapu. Platit će TV pretplatu, struju, otići u trgovinu, popiti pivo u gostionici i dati sinu da plati autobusnu kartu do grada. I opet će taj novac u proračun. Vrtit će se.

Ovako, šljive će ostati na drvetu ili na zemlji. Propast će. Prika neće imati za platiti ni TV pretplatu, ni struju, a ni za popiti pivo u gostionici. Vjerojatno su pametnjakovići iz Linićevih dvora i Jakovininih odaja lijepo jednokratno izračunali. Ako u županiji imamo 10.000 nekih kazana, onda možemo svake godine jednokratno računati 1.000.000 kuna samo od kazana. Ni orali ni kopali.

Predstojnica, voditeljica, ili kako već se zove, odjela za trošarine, carinarnice Osijek rekla je kako u Osječko-baranjskoj županiji ima nekih 8.000 prijavljenih kazana. Dakle, proračun je samo tu uzeo. Onda po tim adresama idu kopati ljudima po šupama, podrumima, kanisterima i traže da nema slučajno koja rakija mukte. I neće se ljudi s tim zezati. Bacit će šljive. Pa zar je to, ono što treba ovoj zemlji. Bolje da ova zemlja uloži novce od kazana i da otkupi svaku litru koja je višak u ovoj zemlji.

Bez brige. Opet će taj siroti seljak to potrošiti. Neće ni u škrinju ni u čarapu staviti. Opet će mu to uzeti Linić. A onda se nađe uvijek neki Sanader ili Vidošević koji će to pokupiti. I to onako. Po 30 milijuna kuna odjednom. I kupiti će satove u Švicarskoj i tamo napuniti proračun. Znači da smo budale što prijavljujemo kazane. Jer lovu od toga ne vrate nama, već daju političarima da maznu. Bez brige. Kada Linić i Jakovina padnu, i njima će otkriti da su negdje smutili i spapuljili. I oni su jedni od nas.

I sad se naši ljudi moraju maltretirati. Pa OPG prijaviti na sina, pa na kćer, pa na sina koji je u gradu, pa na staru tetku. Pa neka svaki ima pravo na nešto litara rakije. Tako im i treba kada seru po ljudima. Nek se snađu gdje mogu. To je isto kao da jednoga dana kažu da doma možete praviti supicu od pijetla. Ali, ako vas je četvero u kući onda samo za tanjur po osobi. Ne smijete više. Jer što ako ne daj Bože jedan tanjur pijetlove supice prodate susjedi Bari? I da tako zeznete proračun. Onda će se možda seljaci morati početi debljati jer će debeli imati pravo na dva tanjura. Ako im ne budu dali na dva, onda će ljudi pijetle ostaviti žive i neće jesti više supice.

Tako je i danas bolje da nam na dvorištima i na zemlji propadnu šljive, dudovi, dunje, jabuke, kruške. Političari su zaboravili da su i oni sa sela došli. Pa se ne sjećaju ničega. Tanak im fitilj u mozgu. No, ima još nešto. Lijepo piše u zakonu da se radi o trošarinama na jaka alkoholna pića. A što je onda s onim rakijama koje se ne prave za piće. Ima od svake rakije jedna količina koja se iskoristi za skidanje temperature, jedna za grgljanje kada vas boli zub. Dio rakije služi i za čuvanje višanja i trešanja. Pa dio rakije se troši i u domaćinstvu kao sredstvo za pranje prozora, ruku, dezinfekciju. A dio rakije se napravi iz jednostavnog razloga da se jabuke i šljive koje nitko neće otkupiti na taj način sačuvaju od bacanja.

A kažu neki doktori i da rakija u malim količinama služi kao lijek. Ajd da onda bar ljudima ostave rakiju za te potrebe. A kada izađu na tržište i idu ju prodati, onda nek inspekcije spriječe nelegalnu prodaju. Ali ne onih desetak litara s početka naše priče. Jer onaj će od ovoga kupiti rakiju, ali ovaj će opet od ovoga drugoga kupiti jaja ili mlijeko jer ga ovaj ima, a onaj prvi to nema u svom domaćinstvu. Ovaj će opet ovome platiti da mu poore njivu jer nema dobar traktor ni plug. Ali ima zato šljivik pa će ovaj opet kupiti rakiju. I tako se to vrti u krug. I nitko ne kuži da mi moramo u ovoj našoj zemlji samo pustiti da novci idu, da se vrte.

Pa ako selo negdje proda 10.000 litara rakije viška, u tom selu će netko onda kupiti kruh, pa i novi nasad. Pa će nagodinu biti još 10.000 litara. Pa će netko njima prodati 20 novih kazana. Pa će onda opet morati kupiti još 10.000 boca. Pa će netko zaraditi tiskajući etikete. I što se onda tu dogodi. Pa opet Linić zaradi. Ti novci će opet završiti kod Linića. Jer će žena poželjeti ići na more. Pa će se htjeti voziti autocestom i platiti cestarinu. I onda će ovi iz HAC-a ukrasti te novce, ako Linić to ne sačuva. I sada moram prestati pisati jer će se već i novci stvarno početi vrtjeti u ovoj zemlji. Prvo sam pisao o mudrosti. E pa to. Linić, Jakovina i Milanović nisu mudri. Neće pustiti selo da živi i da im puni proračun. Tepu oni svoje dok ih narod ne stepe.

Foto: Marko Prpić