Pretraga tekstova
Imamo li više pravo birati jeftinije strane proizvode kad znamo da od njih umiru naša djeca?
"Postoji osnovana sumnja da proizvod pureći hamburger sa ružmarinom talijanskog proizvođača sadrži bakteriju salmonele", posljednja je informacija o hrani opasnoj za zdravlje ljudi koja je stigla jučer na adrese novinarskih redakcija.
Od četvrtka do danas hrvatska javnost obaviještena je o povlačenju čak pet prehrambenih proizvoda s polica dućana, pretežno mesnih uvezenih iz zemalja članica EU.
Sve je počelo prije nešto više od mjesec dana, kada su povučena jaja iz Poljske koja su se na policama stranih trgovačkih lanaca prodavala po akcijskim cijenama. Prije toga sve nas je šokirala smrt petogodišnjeg dječaka koju je uzrokovala upravo salmonela.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kaže kako su dojave proteklih dana o zdravstveno neispravnoj hrani na hrvatskome tržištu znak da na terenu pojačano rade kontrole ispravnosti hrane. Uz to dodaje kako kako je vjerojatno takva situacija bila i prije godinu dana, ali da možda nije bilo toliko kontrola, a i kontrole nisu bile tako opsežne kao sada.
Osobno me mući ovaj dio da je takva situacija bila i prije godinu dana. Znači li to da su police trgovina u Hrvatskoj i prije godinu dana bile napunjene zdravstveno neispravnim proizvodima, ali eto lani nitko nije umro pa se nije išlo u pojačane kontrole.
Što je stvarno trebao skončati jedan dječji život da bi se nešto počelo mijenjati? S više strana stižu i komentari čitatelja kako su zbog zaraze salmonelom prijašnjih godina i mjeseci imali puno negativnih iskustava, samo te priče nisu došle do šire javnosti. Jedan od njih je i slučaj spontanog pobačaja u 20. tjednu trudnoće uslijed zaraze salmonelom. To sigurno nije bio izolirani slučaj tako da možemo bez ustručavanja reći kako su na ovaj način izgubljeni brojni životi.
Ove kontrole su nam konačno stavile pod nos koje sve jeftino smeće iz "naprednih" zemalja EU uvozimo, kupujemo i jedemo. Umjesto ovog "jedemo" bilo bi preciznije napisati "trujemo se". Govori i o njihovom stavu prema nama:
"Prodajmo Hrvatima mlijeko po dampinškim cijenama, bolje da njihovi farmeri propadaju nego naši. Prodajmo Hrvatima zaraženo meso i jaja, bolje da se njihova djeca pokapaju nego naša".
Dok ovo pišem pada mi na pamet koju su proceduru prošli naši proizvođači da se usklade s tim "naprednim" EU proizvođačima. Sve je to bilo praćeno pomalo podrugljivim komentarima kako smo mi iza njih te trebamo doći na njihov nivo i poštivati njihova pravila. Nešto mi kroz glavu ne prolaze slučajevi da su djeca umirala od jaja proizvedenih u hrvatskim kokošinjcima.
I zato ja sada uzdižem HPA, njihov marketinški projekt proizvoda s hrvatskih farmi i polja. Oni mi crno na bijelo stave koja su jaja, svinjetina, mlijeko, piletina, govedina proizvedena ovdje kod kuće. Znam da imaju dobru kontrolu svih koji su dobili njihovu oznaku i da oznaku oduzimaju ako se ne poštuju stroga pravila.
Znam također da reagiraju na slučajeve zloupotrebe oznake. Što je najvažnije znam da je proizvod s oznakom "meso hrvatskih farmi", "jaja hrvatskih farmi", "mlijeko hrvatskih farmi" i drugima ukusan i što je najvažnije, zdrav. Istina jest da je skuplji, ali imamo li više pravo birati jeftinije strane proizvode kad znamo da od njih umiru naša djeca?
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Tagovi
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić
Marijan Pavliša
prije 9 godina
Ujeku turističke sezone inspektori su zatvarali kafiće, restorane zbog par kuna viška u blagajni, zbog kojih nitko nije otrovan umro. Nedavno u zagrebu pozatvarali restorane. I onaj OPG Suzane Novosel bit će drastično kažnjen. E sad stari pokvarenjak pita dali će državni inspektorat zatvoriti Kauflan, Lidl, Konzum i one druge koji uvoze pokvarenu, zaraženu dakle nejestivu robu, ili će min. poljoprivrede pobrati aplauz i odmah dečki ajdmo po starom!