Objavljen je natječaj za male poljoprivrednike - pogodak u sridu ili bacanje novaca?

U prošlom razdoblju fondova ruralnog razvoja (2014-2020) natječaj za male poljoprivrednike je bio jako popularan jer je jedini takav za potpore za kapitalna ulaganja na koju se može javiti veliki broj onih čija ekonomska veličina je manja od 10.000 EUR (što je 90+% hrvatskog agrara). Prevedeno, to su gospodarstva sa par hektara maslina ili vinograda, mali stočari ili ratari s 10-ak hektara ratarske ili par hektara povrtlarske proizvodnje.

Bilo je desetke tisuća prijava i nekoliko tisuća dobitnika na prošlim natječajima. Novac je uglavnom otišao za obnovu mehanizacije (kupljeno je par tisuća starih traktora vrijednosti 10-15 tisuća EUR u krugu 500 km oko Hrvatske), ali se napravila i neka korist. U svakom slučaju poželjna mjera, 100% subvencija, atraktivno za narod i zabava za male poljoprivrednike.

OPG Malić je isto bio korisnik podmjere 6.3.1., kupili smo za 15.000 EUR mehanizaciju (motokultivator 12 KS, freza, malčer, kosa, prskalica 200l, prikolica) i ogradili maslinik. Ta nam je investicija olakšala rad i podigla efikasnost, tako da iz naše osobne i sebične perspektive – sjajna mjera jer će pomoći da se naše šampionsko maslinovo ulje lakše i jeftinije proizvede!

Potpora do 30.000 eura

Naravno da je na ovim natječajima bilo i kontroverzi jer ne mogu svi dobiti potporu, a želja je bilo puno. Prioritetni sektori su bili voćarstvo, stočarstvo, povrtlarstva, a bodovanje uvijek nekom odgovara, nekom ne.

Je li iz pogrešaka Ministarstvo poljoprivrede nešto naučilo i što nosi novi natječaj za "male poljoprivrednike“ odnosno Intervenciju 73.12? Definiran je pravilnikom i natječajnom dokumentacijom. 

Objavljen je natječaj za potpore malim poljoprivrednicima

Od bitnijih novosti tu je potpora do 30.000 EUR i sudjelovanje poljoprivrednika u 15% iznosa projekta. To znači da za ulaganje od 35.300 EUR dobijete 30.000 EUR potpore (RH i EU). To vlastito sudjelovanje u troškovima je dobar pomak iako bih ja stavio da vlastiti ulog mora biti 30%. Ozbiljnije bi se investiralo kad se radi s više vlastitih novaca. A i 70% potpore je u bilo kojem biznisu sjajan poguranac. Bilo bi manje prijava i manje nerealiziranih projekata. Potpora od 30.000 EUR je već solidan novac za koji se može nešto napraviti (podići par hektara trajnih nasada, izgraditi štalica, kupiti strojeve...).

Novca za natječaj je 15 milijuna EUR, podijeljeno u ekološke i neekološke proizvođače (90% budžeta); što znači da će biti svega 500 dobitnika. Procjenjujem da će 90% projekata biti maksimalan zahtjev za potporu od 30.000 EUR. Tih 15 milijuna EUR je premalo za interes koji će biti jako visok.

Procedura prijave je nešto kompliciranija nego ranije, mora se raditi EONA nabava što će biti izazov s obzirom na strukturu obrazovanja i spremnosti malih gospodarstava za tako nešto. Brzinski sam prošao natječaj, čini mi se slično Intervenciji 73.10. Što se tiče papirologije, tu nema ništa sporno mada su mi neke stvari malo previše za mali natječaj (npr. dokaz o postojanju vlastitih sredstava za ovako male projekte je možda nepotreban).

Na popisu prihvatljivih troškova nema više stoke ili operativnih troškova poslovanja. Ovo za stoku mi nije razumljivo jer mislim da je nabava ženskog rasplodnog materijala trebala biti na popisu prihvatljivih troškova. To su isto osnovna sredstva za rad kao i traktor i bilo bi bolje da se kupi uz potporu više krava nego traktora. Ne mogu nigdje pročitati je li dopuštena nabava rabljene mehanizacije što će vjerojatno biti pojašnjeno uskoro kroz "Pitanja i odgovore“.

Sve će se lomiti na bodovanju 

I kao obično na ovakvim natječajima sve će se lomiti na bodovanju. Tu je pozicija naših malih poljoprivrednika previše raznolika i nema sretnih rješenja, a da na kraju svi budu zadovoljni. Ministarstvo je odabralo sljedeće kriterije:

• Veličina gospodarstva (10-15 bodova): puno sam pisao o EVPG. Meni je ovaj kriterij blesav jer zašto bi "mali veliki“ imali prednost prema "malim malim“? Meni je to sve ista mjera, često EVPG nije realan (npr. SO za badem) i lako se "namjesti“. Pod "namjesti“ mislim sljedeće: ako ste npr. na 11.000 EUR EVPG-a, bavite se povrtlarstvom i ne možete uopće ići na natječaj jer ste preveliki, godinu prije natječaja smanjite površine pod povrćem i umjesto njih posijete nešto kukuruza ili trave. EVPG pada ispod 10.000 EUR i možete na natječaj. Po meni besmislen kriterij treba ga skroz ukinuti i dati svima ispod 10.000 (ili 15.000, tu negdje) EUR da se mogu prijaviti i da se veličina gospodarstva uopće ne boduje.
• Prioritetni sektor (20-30 bodova): u redu kriterij, prioriteti hrvatske poljoprivredne politike su stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, ali zašto 5 bodova manje stočarima/peradarima? Znači li to da Ministarstvo male poljoprivrednike potiče da se bave više voćarstvom nego stočarstvom?
• Sustavi kvalitete (5 bodova): ovaj kriterij smatram lošim, više puta sam pisao o tome. Neki ne mogu uopće do tih bodova (npr. proizvođači maslinova ulja iz općine Benkovac), a većini je dobiveno/uloženo upitno. Evo primjera – naš OPG Malić proizvodi 400 litara ulja godišnje i prodaje ga prijateljima i susjedima. Što njima i nama znači da imamo znak "Dokazana kvaliteta“? ili ZOI/ZOZP? Baš ništa. Oni vjeruju dokazanim Malićima, a nama je taj znak dodatni troškovi i papirologija. Ovaj kriterij treba biti max 2 boda za one koji se baš potrude.
• Indeks razvijenosti (1-5 bodova) – OK, lajkam čak bih i pojačao bodove jer nije isto je li OPG iz Civljana ili Zadra.
• Doprinos ulaganja klimi i okolišu (3 boda) – lajkam ako se potroše u navodnjavanje, a gluposti da kupovina tanjurače pozitivno utječe na klimatske promjene ne bih previše komentirao. Ako se u ovoj kategoriji troškova kupe budalaštine da se zadovolje bodovi, to je bacanje 3.000 EUR od budžeta projekta (10% minimalno ulaganje u kategoriji nosi bodove)
• Doprinos digitalizaciji (3 boda) – ovo je bespotreban kriterij za ovu kategoriju poljoprivrednika. Što će mom ocu na hektaru maslina oko kuće meteorološka stanica, GPS upravljanje ili softver za praćenje proizvodnje? Ovo je bacanje 3.000 EUR, jer svi će ići po te bodove po savjetu konzultanata, a slabo će se digitalizacija koristiti (i o tome sam pisao na Poljoprivrednim pričama - vidite priču “Koliko digitalizacije u poljoprivredi je dovoljno?”.
• Kod bodovanja mi fali bodovanje za formalno stručno obrazovanje. Mislim da je to dobra kategorija i da treba dati 2-3 boda više agronomu Juri Barbiru koji živi od vinograda i šljiva više nego mom ocu penzioneru kojem su masline hobi.
• Ja bih bodovao jače projekte koji ne ulažu samo u mehanizaciju (prirodno 90% projekata će i dalje biti ulaganja u mehanizaciju u ovoj kategoriji projekata. Mehanizacija svima treba i tu je najmanje papira, a tu bi se napravila razlika kvalitetnijih projekata koji će stvarati dodatnu proizvodnju u HR poljoprivredi
• Zašto se ne da koji bod više mladima ili ženama koji imaju OPG? Želimo mlade na selu, želimo više žena u poljoprivredi.
• Zašto se ne da koji bod prednosti OPG-ovima u odnosu na tvrtke koje će se prijavljivati na natječaj? Tvrtke koje su mali poljoprivrednici u pravilu se ne bave samo poljoprivredom i kao takve ne bi trebale biti ravnopravne s opegeovcem koji je zaposlen na gospodarstvu i živi od poljoprivrede.
• Zašto se zaposlenima na OPG-u ne daju dodatni bodovi? Ovih je najmanje, a oni su najozbiljniji poljoprivrednici jer im je poljoprivreda jedini (ili glavni) izvor prihoda.
• Nisam u natječaju pronašao nigdje odredbu da se oni korisnici koji su već dobili sredstva na podmjeri 6.3 ne mogu javljati na Intervenciju 73.12. Zašto se dobra praksa sa zadnjeg natječaja Intervencije 73.10 u kojoj oni koji su već prošli na ovoj mjeri u prethodnom razdoblju ne destimuliraju s 3 boda? Na taj način imaju manju šansa prolaska od onih koji su već dobili potporu. Čini mi se poštenije.

I gdje smo na kraju? Meni natječaj izgleda nefokusirano i nepromišljeno. Kupovat će se kao i dosad uglavnom mehanizacija, trošiti novac na nepotrebnu digitalizaciju. Ne preferiraju se mladi/žene niti obrazovani, ali zato je bitno ima li OPG znak "Dokazana kvaliteta“. Ovaj natječaj je loš posao Ministarstva, 15 milijuna EUR se može puno bolje iskoristiti. Iskoristiti na način da stvara veću vrijednost, ovako će se uglavnom zavrtiti mehanizacija.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu. 

Kategorija malih poljoprivrednih proizvođača sastoji se uglavnom od hobista ili im je poljoprivreda dodatno zanimanje. Ministarstvo treba ciljano ovakvim potporama (kroz sustav bodovanja) naći načina potaknuti veće stvaranje vrijednosti za poklonjene potpore. Kroz to da se potiču oni “mali” koji su mlađi i obrazovaniji, koji žive u nerazvijenijim krajevima i koji su se odlučili profesionalno baviti poljoprivredom i ulažu u novu proizvodnju.

Uz ovakve mjere takvi “mali” za nekoliko godina mogu postati “srednji” i ići na natječaje za Intervenciju 73.10. A posljedično, hrvatska poljoprivreda stvarat će veću vrijednost poljoprivredne proizvodnje i opstojnost ruralnih krajeva Hrvatske.