Na natječaju odbijen mladi školovani istarski vinar obrtnik jer mu je osnovna djelatnost "proizvodnja vina"

Kao dugogodišnja savjetnica za EU fondove ruralnog razvoja prije nekoliko dana doživjela sam hladan tuš. Korisnik prijavljen na intervenciju 75.01 Uspostava mladih poljoprivrednika javlja da je u svoj korisnički pretinac zaprimio Odluku Agencije za plaćanja. Bez imalo brige ili crnih misli, s obzirom da se radi o na rang listi visokopozicioniranom korisniku, otvaram ju i na moje iznenađenje nalazim odluku o odbijanju! Šok je postao još veći kada sam ustanovila razlog.

Naime, nebrojeno sam puta na natječaj za mlade poljoprivrednike prijavljivala razne vinare i uvijek je sve prošlo u redu. Ali radilo se o vinarima koji posluju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a ovaj sam put "naletjela na minu“. Radilo se o klijentu koji je vinar obrtnik. Uredno sam prilikom prijave provjerila njegov izvadak iz obrtnog registra u kojem ima registriranu svu primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ali pretežita djelatnost mu je "proizvodnja vina od grožđa".

Sjetila sam se rečenice iz pravilnika koja kazuje da su mladi poljoprivrednici odgovorne osobe u obrtu prihvatljivi ukoliko im je poljoprivreda pretežita djelatnost. Kako me ta proizvodnja vina od grožđa nije "ubola u oko“ upitala sam se, a onda su mi kroz glavu prošli svi oni OPG-ovci koje sam do sada prijavljivala i koji su svi od reda u Registar poreznih obveznika upisani s osnove proizvodnje vina od grožđa.

Vinar obrtnik

Jednostavno, ni u jednom trenutku nisam posumnjala da moj klijent, kod kojeg sam na imanju bila više puta te vidjela trud koji ta obitelj ulaže u svoje poljoprivredno gospodarstvo, nije poljoprivrednik, da mu poljoprivreda nije pretežita djelatnost jer evo proizvodi vino kao i svi drugi vinari OPG-ovci, jer poštuje zakon i pretežita mu je djelatnost ona koja mu donosi najviše prihoda!

I tako je prošli tjedan moj mladi poljoprivrednik iz Istre, diplomirani inženjer vinarstva, vlasnik zajedničkog obrta za vinogradarstvo i vinarstvo, s više od 5 hektara vinograda u ekološkoj proizvodnji, doživio hladan tuš. Njegova prijava je odbijena – ne zato što nema vinograd, ne zato što nema ekonomsku veličinu gospodarstva, ne zato što mu poslovni plan nije dobar. Odbijen je jer mu je u Obrtnom registru kao pretežita djelatnost navedena "proizvodnja vina od grožđa“.

Svjesna sam da na tržištu postoje vinari koji nemaju ni četvorni metar pod vinogradom, koji grožđe otkupljuju od drugih i proizvode vino. Svjesna sam da sredstva iz ovog natječaja ne bi trebala ići njima. Ali sigurna sam da oni nemaju ekonomsku veličinu od 10.000 SO koliko je bio minimum za prijavu na ovaj natječaj. Sigurna sam da ne podnose sve izvještaje o berbi, o samim nasadima koje podnosi moj vinogradar i vinar.

Korisnik u sklopu svoje projektne prijave ulaže u podizanje novih nasada (nije li nam to važno u poljoprivrednoj politici?!), ulaže u mehanizaciju za obradu zemlje i nasada, niti jedan trošak nije vezan za preradu.

Vino od vlastitog grožđa, ali sustav to ne zanima

Da apsurd bude veći, radi se o korisniku koji nema registriranu nijednu drugu djelatnost u svom obrtu, a da nije vezana uz ono što on u svojoj biti je, a to je poljoprivrednik. Jedan je od rijetkih vinara u Istri koji svoje grožđe ne prodaje, koji ne kupuje grožđe od drugih nego proizvodi vina isključivo od vlastitog uroda.

Najspornije je to što se kod OPG-ova ovakav kriterij uopće ne provjerava. Oni su poljoprivrednici po samom svom postojanju. Tako danas imamo apsurdnu situaciju: dva mlada čovjeka s jednakim vinogradom i jednakom osnovom upisa u RPO-u – jedan je prihvatljiv jer je OPG, a drugi nije jer je obrt.

Znamo koji mladi poljoprivrednici imaju razloga za slavlje

OPG-ovac dapače može imati registriranih nepoljoprivrednih djelatnosti koliko mu srce želi pa se može baviti i ruralnim turizmom, imati tri kuće za odmor, kušaonu i salu za vjenčanja. On je i dalje poljoprivrednik i prihvatljiv korisnik na ovom natječaju. Dok moj obrtnik nije jer evo, gle čuda, proizvodi vino.

Koju poruku šaljemo mladim poljoprivrednicima?

Mlade u Hrvatskoj potičemo na ostanak na zemlji, da ulažu u poljoprivredu, obrađuju vinograde i maslinike. No, kad to doista i naprave, sustav ih dočeka s birokratskom barijerom.

"Učinio sam sve kako treba – završio sam studij vinarstva, zasadio vinograde, registrirao gospodarstvo, prijavio se na natječaj s projektom koji uključuje novu sadnju i poljoprivrednu mehanizaciju. I onda sam odbijen jer u registru piše da je moja pretežita djelatnost ‘proizvodnja vina’. A vinograd, zemlja i loza – to se očito ne računa“, razočarano mi je rekao moj klijent.

Koju poruku šaljemo mladim poljoprivrednicima? Možda bi mogli promovirati ovu: "Nije važno što radiš, važno je što piše na papiru.“

Što nam je činiti dalje? Ako se pravila ne promijene, jedini način da na idućem natječaju obrt bude prihvatljiv jest da u Obrtnom registru promijeni pretežitu djelatnost i upiše "Uzgoj grožđa“ – iako to nije djelatnost koja trenutno donosi najveći prihod. Drugim riječima, zakon nas tjera da formalno prikažemo ono što nije realno stanje, samo kako bi se zadovoljila forma.

Postavlja se pitanje žele li institucije da mladi poljoprivrednici prilagođavaju podatke (donekle i lažiraju, op.ur.) kako bi prošli na natječaju? Jer ako obrt s 5 hektara vinograda, ekološkim certifikatom, upisan u Vinogradarski registar, sa stručnom spremom i planom sadnje – nije dovoljno "poljoprivredan“, tko onda jest?

Ako sustav želi da mladi ostanu na zemlji i razvijaju poljoprivredu, treba početi vrednovati stanje na terenu.