Mogu li se promijeniti trendovi? Sve je više državnih mjera, a sve više pustih sela

Na pojedinim potpomognutim područjima u Republici Hrvatskoj demografska slika, a samim tim i poljoprivredna proizvodnja je u sve lošijem stanju. To se posebno odnosi na dijelove Like, Dalmacije, Banije i Korduna. Ovi zimski dani kad jedan dio stanovništva posjećuje svoje obitelji u većim sredinama, pokazuje situaciju čiji trendovi pozivaju na ozbiljno razmišljanje cijele društvene zajednice.

Činjenica je da je sve više državnih mjera i potpora iz godine u godinu, ali s druge strane neoboriva je činjenica da jako malo tih mjera dolazi upravo do onih koji su u najkritičnijem stanju. Pojedina sela doslovno izumiru, a život u njima održava svega nekolicina stanovnika uglavnom treće životne dobi.

Od nekadašnjih 300, u selu ostalo 30 stanovnika

Jedno od takvih sela je selo Turjanski u općini Vrhovine u Lici. Nekada selo koje se ne tako davno ubrajalo u sela s najrazvijenijom i najvećom poljoprivrednom proizvodnjom u Lici, danas je na granici izumiranja i nestanka. Od nekadašnjih 300 stanovnika koliko ih je bilo prije tridesetak godina, danas je Turjanski pao na manje od 30 stanovnika, od kojih je većina treće životne dobi. Jako bitno je i istaći podatak da granica Nacionalnog parka Plitvička jezera prolazi upravo obroncima i dijelovima ovog sela.

Turjanski je nekada bio poznat po stočarstvu, ali i po proizvodnji krumpira i van granica Hrvatske. Danas se stočarstvom bavi svega nekoliko OPG-ova, a proizvodnja krumpira i parcele pod ovom kulturom u ovom selu su na razini statističke greške.

Što uraditi da se preokrenu negativni trendovi koji ubrzano vode nestanku ovih sela? Može li se uopće više nešto napraviti? Pitanja je mnogo, a odgovori na ova pitanja još ne stižu od nikoga. 

Već smo rekli da je državnih mjera sve više, ali one ne dopiru do ovakvih krajeva. Tko je kriv? Proteklih dana u Hrvatskoj gospodarskoj komori Otočac, Podravka kao vodeća domaća kompanija održala sastanak s potencijalnim poljoprivrednim proizvođačima s ovog područja na temu koperacije i sigurnog otkupa za nekoliko povrtlarskih i voćarskih kultura. Među tridesetak poljoprivrednih proizvođača s područja Otočca, ne zatičemo nikog s područja Vrhovina. A pruženo je puno prilika. Od organiziranog uzgoja krastavaca i paprike uz osiguranje svih potrebnih sjemena i gnojiva pa do otkupa svih količina žitarica, ali i šljiva kojih je na ovom području samo ove godine jako puno propalo. Na inicijalnom sastanku razgovaralo se i o mogućem otkupu šipka, drena, kupina što je zasigurno mogao biti i dodatni izvor prihoda i za umirovljenike s ovog područja.

Šansa se pojavila, ne i poljoprivrednici 

Nakon dugo vremena, pružila se mogućnost za pokretanje neke vrste poljoprivredne proizvodnje sa sigurnim otkupom bez velikih ulaganja što većini ljudi na ovom području predstavlja problem. Mogućnost i šansa se pojavila, ali s područja Vrhovina se nije pojavio ni jedan poljoprivrednik. A demografija radi svoje. Svakim novim danom ljudi je sve manje i sve je manje šanse za promjenu trendova na ovim područjima koji bi morali sve zabrinuti.

Što je rješenje? Može li se uopće više bilo što uraditi da se ova područja vrate u život?

P.S. Hrvatska gospodarska komora objavila je analizu - Demografski podaci po županijama. Kakvo je stanje i koliko smo stanovnika izgubili, pogledajte u dokumentu ispod teksta.