Pretraga tekstova
Osvrtd dežurnog skeptika na mliječnu situaciju s BiH! Što li nas još čeka u budućnosti?
Eto, brzinski je odobren uvoz mlijeka iz četiri mljekare iz susjedne Bosne i Hercegovine. Europska komisija se tek 16. rujna trebala sastati da raspravi o tom problemu, ali odlučili su to napraviti ranije i donijeli odluku na štetu hrvatskog mliječnog sektora.
Ministar Jakovina odmah je reagirao putem medija i najavio pojačani inspekcijski nadzor mlijeka koje nam dolazi s ciljem da zaštiti hrvatske potrošače. Drago mi je da vrh ministarstva pokazuje odlučnost i ima zašto tako razmišljati. Mediji u susjednoj državi već su pisali kako je jedna od mljekara s popisa, Mlijekoprodukt, stopirala otkup mlijeka od pojedinih partnera upravo zbog izuzetne higijenske neispravnosti mlijeka.
Ujedno, ministar traži od Europske komisije da riješi problem tradicionalne trgovine između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno da se vrate uvjeti kakvi su bili u CEFTA-i i omogući izvoz naših proizvoda u BiH bez carinjenja.
Međutim, osobno sam skeptik. Neki mi vrag ne da mi mira i govorim sam sebi da je većina toga za mačku pod rep staviti. Nisam dežurni pljuvač, ali eto iskustvo me uči da kada su u pitanju državna obećanja i odnos EU prema nama, treba puhati i u zaleđeno. Mislim da ako budem pozorno pratio portale u susjedstvu, da ću uočiti obrazac kako se isti problemi s mlijekom događaju i kod nas. A evo zašto tako mislim.
Prije nepunih 20 dana razgovarao sam s ministrom Jakovinom na temu uvoza mlijeka iz susjedne zemlje u EU. Tada je rekao kako Hrvatska kao članica EU zahtijeva da objekti koji budu stavljeni na listu zadovoljavaju najviše standarde, iste one koje su morale zadovoljiti i naše mljekare da bi dobile EU broj. Uz to, dodao je kako je način na koji je Bosna prvotno dobila dozvolu bio lijevi sustav i naglasio je kako će Hrvatska u cijeloj raspravi tražiti ukidanje carina na izvoz naših proizvoda u BiH.
Priznajem, osjetio sam malo nacionalnog ponosa, bilo mi je drago što sam novinar koji piše o poljoprivredi u zemlji članici EU. Gledam laički na cijelu situaciju i mislim da je Hrvatska u pobjedničkoj poziciji. Mi smo u EU, nalazimo se višem levelu od susjeda, isto kao što su Slovenci bili na višem položaju o odnosu na nas dok smo mi bili van EU. Vrtim film i kažem, isplatilo se našim mljekarima, onima koji su uspjeli opstati, osuvremenjivanje tehnologije jer je to sada za njih snažan adut u obrani tržišta. Kad evo ti ga šipak!
Sastali se u EK u ekspresnom roku i odlučili da su hrvatski zahtjevi nebitni te da se odobri uvoz mlijeka iz BiH. Briga njih za hrvatsku djecu, koliko će u tom mlijeku biti bakterija i slično. Znaju oni da to mlijeko neće doći do polica njihovih dućana, da će to ostati u granicama republika bivše Jugoslavije.
Bonus je što oni ispadnu dobri dečki, koji imaju razumijevanja za zemlje koje još nisu članice. Raspravljati o CEFTA-i, ukidanju carina, tradicionalnoj trgovini Hrvatske i BiH. Možda i to jednom dođe na red. Sumnjam da će to biti riješeno za 20 dana, kao što je Bosancima riješen njihov problem nakon hrvatskog prigovora. Ostaje nam inspekcijski nadzor, mada sam i tu skeptik. Mogli mi još dobiti po prstima jer tu ugrožavamo dobre trgovačke odnose iz EU i zemlje nečlanice.
Zato treba pratiti što se događa u Bosni i Hercegovini. Proizvođačica mlijeka te načelnica općine Velike Kopanice Ružica Vukovac rekla je za Agroklub kako se ne treba zavarati da se mlijeko iz Bosne i Hercegovine nije do sada uvozilo u Hrvatsku i kako je to najbolje bilo vidljivo tijekom afere aflatoksina. Ne bud lijen i upitam svemogući google što on kaže na to. Gle čuda. Aflatoksin se prvo pojavio u Bosni i Hercegovini pa nedugo zatim u Hrvatskoj. A koje li slučajnosti, što nas čeka u budućnosti?
Tagovi
Inspekcije CEFTA Mlijekoprodukt Uvoz mlijeka Tradicionalna trgovina Tihomir Jakovina Inspekcijski nadzor BiH Ukidanje carina Izvoz mlijeka Tržište Standardi
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Ante Vidović
prije 9 godina
Pozdrav Adam Daglas.Čitam po portalima o pojavi aflatoksina u mlijeku u B i H.
Zea mays
prije 9 godina
O kojim EU standardima se može govoriti u Hrvatskoj. Na razini primarne proizvodnje rijetki su oni koji se drže standarda (dobrobiti životinja, higijeni i sl.). U mojem susjedstvu se krave "miluju"kolcem i vilama, dok dođu do štale moraju preskakati raznorazne prepone tipa tanjurača, kanisteri od herbicida, bojleri, dječji bicikli, crijeva od vodovoda, hrpe đubra zbrinute po "EU nitratnoj dirjektivi" :):)...uglavnom katastrofa. Veterinari koji bi sve to trebali nadzirati i prijavljivati nepravilnosti otkreću glavu jer njima je bitna lova. Važno je da se mljekovodi "održavaju" sterilni nenormalnim količinama kemijskih sredstava koje im ti isti veterinari prodaju i da je mlijeko Extra kvalitete. Mlijeko se analizira na bakterije, somatske stanice, mliječnu mast...? Šta je sa reziduima antibiotika, dezinficijensa. To se radi sporadično i danas se čudimo ...alergija na ovo ili ono, otporne bakterije na antibiotike...bla, bla, bla...Možda nisam u pravu, ispravite me!
Ante Vidović
prije 9 godina
Što da kažem vama dvojici. Ne pišu kolege novinari u Bosni napamet npr. o pojavi bruceloze na farmi u Sarajevu, o stotinu šezdeset hiljada litara mlijeka u Tuzli koje je ocjenjeno kao neispravno, ali zato uskladišteno i spremno za izvoz odnosno prodaju, o uzorcima bakterija koje pokazuju da se proizvod počeo kvariti... Uozbiljite se malo. Lipo je što branite svoje (makar pri tom pokazali primitivizam), ali držite se malo činjenica
DANIEL GUŠTIN
prije 9 godina
Dragi moji Poljoprivrednici svaka riječ je suvišna , evo svaki dan ima autobusi za njemačku , drugom reči trbuhom za kruhom jer kod nas bit če sve gore .
Adi Pašalić
prije 9 godina
Upravo zahvaljujući inspekcijama i kontrolama samo su 4 mljekare u BiH dobile dozvolu za izvoz, jer zadovoljavaju ama bas sve standarde EU poput mljekara u HR. One mljekare koje nisu ispunile zahtjeve nisu se ni nasle na popisu sa dozvolom za izvoz.TAKO da konstatacije u tekstu poput "koliko će u tom mlijeku biti bakterija i slično". su smiješne i nemaju smisla !!!Lp : )