Nitko od nas nije sam sebi dovoljan i samo kroz razne oblike partnerstva možemo voditi smislen i ispunjen život. Poljoprivredna proizvodnja je temelj za obnavljanje neophodnog zajedništva, a mladi ljudi, spremni prihvatiti nove načine razmišljanja, osnovni pokretač nužnih promjena.
Nekidan sam bio kod kolege koji je podigao novi nasad višanja. Iako nema vlastite nasade, upravo ga je zajedništvo, prijateljstvo s kolegama koji imaju nasade, motiviralo da se i on uključi u tu priču. To je razlog zašto ističem kako je ljepota poljoprivrede upravo u mogućnosti zajedništva, gdje je, zahvaljujući prirodi posla, sve poslove moguće "podijeliti" s bližnjima.
Iako nam ekonomski stručnjaci uporno tvrde da je država, koja ima značajan udio poljoprivredne proizvodnje u vlastitom BDP-u, nerazvijena, i samim time destimulira razvoj poljoprivredne proizvodnje, upravo iskustva iz ovih, “razvijenih” država nam trebaju biti pouka kako je to zapravo krivi pristup. Gotovo sve zapadne zemlje, one koje imaju “izvrsnu” BDP strukturu, imaju problema s depresivnim i asocijalnim stanovništvom.
Što se više udaljavamo od prirode i primarnih djelatnosti, to je mogućnost rada kroz zajedništvo s obitelji i prijateljima manja. Često ističem vlastiti primjer - nakon srednje škole upisao sam studij matematike, s namjerom da se po završetku studija zaposlim kao analitičar u banci ili osiguravajućem društvu. Da se, nedaj bože kojim slučajem ostvario taj plan, svoj posao ni na koji način ne bih mogao dijeliti sa svojom obitelji i bližnjima. Jedan ogroman segment moga života bi njima bio nedostupan i stran. Svi problemi, ali i uspjesi, bili bi samo “moji”. Svaki poslovni poraz bi bio još bolniji, dok uspjesi ne bi bili ni približno tako slatki.
Nikada prije broj aktivnosti koje se vežu na poljoprivrednu proizvodnju nije bio toliko raznolik. To nam omogućuje kreiranje zajedništva kroz brojne partnerske odnose. Više nego ikad imamo potrebu za specijalizacijom, budući da je nemoguće u jednoj osobi objediniti sve nužne uloge. Od agronoma, koji su zaduženi za brigu o tlu i biljkama, mehaničara, električara i elektroničara koji su zaduženi za održavanje mehanizacije, poljodjelaca koji svakodnevno marljivo rade u polju, ekonomskih stručnjaka koji bi vodili poslovnu, financijsku stranu priče, informatičara koji bi se bavili prikupljanjem i analizom podataka s njiva, prijevoznicima koji bi obavljali distribuciju hrane i repromaterijala te brojnih drugih ljudi koji omogućavaju “put” hrane od polja do stola.
Nakon srednje škole upisao sam studij matematike, s namjerom da se po završetku studija zaposlim kao analitičar u banci ili osiguravajućem društvu. Da se, nedaj bože kojim slučajem ostvario taj plan, svoj posao ni na koji način ne bih mogao dijeliti sa svojom obitelji i bližnjima.
Sve značajnije civilizacije su nastajale upravo na mjestima gdje je bila moguća poljoprivredna proizvodnja. Zaboravljanje te činjenice dovodi nas do toga da umanjujemo njen značaj. Poljoprivreda, kao primarna djelatnost, nezamjenjivi je generator, ne samo hrane, nego i zdravog pristupa životnim problemima.
Uzgoj hrane aktivnost je koja oslobađa čovjeka osnovnog straha - straha od gladi. Sudjelovanje u kreaciji, promatranje rasta i razvoja biljaka, motrenje prirodnih pojava te spoznaja da sami možemo proizvesti hranu, aktivnosti su kroz koje stječemo važne karakterne osobine te se spremno suočavamo sa svim ostalim životnim prilikama i neprilikama.
Govorimo li o tim stvarima svojoj djeci? Ili ona misle da se hrana proizvodi u trgovačkim centrima, izvan radnog vremena? Pričom o poljoprivredi, o proizvodnji hrane te uspostavom bilo kakve vrste odnosa sa prirodom, bilo to odlaskom u park, šumu, jezero ili pokretanje vlastitog vrta moguće je ostvariti zdrav odnos sa svojom djecom te im pomoći da se od malih nogu povežu s prirodom. Upravo to iskustvo bit će im najvažnije u životu.
Poljoprivreda, kao primarna djelatnost, nezamjenjivi je generator, ne samo hrane, nego i zdravog pristupa životnim problemima.
Svi se vrlo rado sjećamo naših dogodovština koje su se odvijale u prirodi - bilo to šume, vrtovi ili obale jezera. S razvojem volje za životom u prirodi, raste i snaga za savladavanje modernih problema - kojim se poslom baviti te kako zaraditi dovoljno novca za vlastitu obitelj. Ta volja, taj odnos s nečim što je toliko veće od nas samih nam daje snagu za nošenje sa svim životnim izazovima.
Nitko od nas nije sam sebi dovoljan i samo kroz razne oblike partnerstva možemo voditi smislen i ispunjen život. Brojna partnerstva upravo vode do nužno potrebnog, i pomalo zaboravljenog, zajedništva u društvu. Zato tvrdim da je poljoprivredna proizvodnja temelj za obnavljanje neophodnog zajedništva, a mladi ljudi, spremni prihvatiti nove načine razmišljanja, osnovni pokretač nužnih promjena.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Marta Radić
prije 5 godina
Što bi rekli ....HA HA , nada umire posljednja.
Tomi Haha
prije 5 godina
Prekrasna priča Blanka!
Blanka Kufner
prije 5 godina
Bravo Đuro za sve što radite, treba iza sebe nešto ostaviti, u potpunosti se slažem. Ali Tomi kaže pravo - ljudi su uspavani i misle da ne ništa mogu jer su u to dugo uvjeravani. A mi ljudi zapravo možemo sve, samo kada nema straha i drugih kočnica. Poznata je priča o žabi pobjednici, ide ovako nekako: "Jednog dana male žabe su se odlučile natjecati. Cilj je bio dosegnuti vrh visoke kule. Nitko iz publike nije vjerovao da će žabice dosegnuti vrh kule. Uzvikivali su: Oh, preteško je! Nikad neće uspjeti, nema šanse, kula je previsoka. Počele su se rušiti, no jedna žaba se neumorno penjala sve više i više.. Publika je nastavila uzvikivati: To je preteško, nije moguće! Sve više žaba je odustajalo, ali ona neumorna je uspjela stići do vrha. Naravno da su svi htjeli znati kako je malena žaba uspjela u ovom velikom izazovu. Eto tako što je bila gluha i usredotočila se na postizanje cilja. Na nju ostale nisu imale utjecaja."
Đuro Japaric
prije 5 godina
Roboti su proizvod ljudi , a ljudi su upropastili Hrvatsku , posebno Slavonsko - Baranjsku poljoprivredu ! Hrvati su 10 koraka unatrag , kada je riječ o poljoprivredi i tu pomoći nema ! Ni ti ih Tomislave ne možeš probuditi ! Sve je prepušteno snalaženju pojedinaca , a pojedinci NE mogu organizirati iskorištenje poljoprivrednog zemljišta i vode na teritoriju RH ! To mora biti državni program ,a mi državu NEMAMO , već imamo bezvrijedne političare ! Zašto obrađujem zemlju ? Počeo sam raditi na lakšim poslovima u šestoj godini , a sada zemlju obrađujem da si osiguram dio maksimalno zdrave hrane , višak takve i prodam ! Privatnu i dio državne , uzeo sam u zakup namjerno da iskrčim dio šikara i RUGLA u selu ! Jedan vrijedni čovjek reče mi ; iza psa kada ugine u pravilu ostane lanac , a iza vrijednih ljudi isto tako nešto ostane ! Iza mene još živog , moje obitelji , udruge koju sam vodio u EPICENTRU Slavonske gospodarske , demografske i obrazovne uništenosti vidljivo je ; oko 10 ha iskrčenog zemljišta oko Sovskog jezera , sa kombinacijom park šume , travnatih površina . Iza moje obitelji vidljivo je isto 10 ha iskrčene privatne i državne zemlje ! Na dijelu te zemlje posađeni su voćnjaci , sutra i ove godine nastavljamo sađenje . Orasi , ako ne budu gore klimatske promjene , žive i do 100 godina ! Za svoga života putem poticaja ODRŽAVATI ću posađeno i ULJEPŠAVATI krajolik !
Tomi Haha
prije 5 godina
Robotima trebaju zakoni, ljudi su ipak korak iznad. Samo ih moramo probuditi :)
Đuro Japaric
prije 5 godina
Nisu zakoni sporedna odluka , već temelj ! Nemamo siguran izvor prihoda za život obitelji i neko planiranje sa zakupom državne zemlje na ; 2, 5 , 10 g ! Postoje i poljski putevi , kanali , navodnjavanje , i onda se tu nema motiv ako imamo zemlju u zakupu na 2 , 5 , 10 g ! Zakoni za privatnu zemlju su za muzej ! Herr Hitler u Njemačkoj išao je sa drugačijim rješenjima za OPG , isto i Slovenci za vrijeme druga TITA ! A , glupi hrvatski političari bili su slugani ; Beča , Beograda i sada Brisla ! Vezano za život u gradu i selu , ja to razumijem jer sam radio I ŽIVIO u BERLINU , HAMBURGU , TRIPOLIJU ! Sutra u mladim godinama , idemo supruga i ja posaditi dio sadnica voća na TUĐOJ zemlji koju smo namjerno uzeli u zakup I ISKRČILI ! ŠIKARA do asfalta ! IZRADA kućica za PTICE je u tjeku , a postaviti ću ih u dužini preko 1 km u VOĆNJACIMA ! Sada IH ČASTIM SA SVJEŽOM SLANINOM I ŽITARICAMA ! U tom dijelu sela živi još PETERO ljudi , a nekada 240 ! Brojčano stanje povećam ja i još nekoliko koji dolaze U selo , raditi malo zemlje i održavati okućnice ! A , na nekim okućnicama SAMOPORUŠENE kuće , gospodarske zgrade , ŠIKARA ! Vlasnici UMRLI i na putu su u RAJ , a GLUPA VLADA I SABOR NEĆE , donijeti Zakon o nasljeđivanju da ŽIVE natjera da POKRENU ostavinski postupak ! Kada sam kći vozio u školu u Pula razgovarali smo i sada je shvatila razliku života u dijelovima Hrvatske ! A , sin drugi mjesec u AUSTRIJI , jer sa hrvatskim MINIMALCIMA od 3 000 kn , te da mu ja još i prepišem OPG , sa nestabilno ZAKUPLJENOM državnom i privatnom zemljom , NEMA siguran izvor prihoda ! Zato mladi pakujte se i , u PRVU državu Reicha , gospođa Merkel Vas željno čeka !
Blanka Kufner
prije 5 godina
Tako je Marta! Baš zato svima treba pokazati pravu sliku pa da imaju izbor. Danas se mlade uopće ne potiče na poljoprivredu (osim rijetkih pozitivnih primjera) i to je potpuno pogrešno. Treba im dati što više informacija, što više različitih pogleda na poljoprivredu ili samo život u ruralnom području, pa neka zbroje pluseve i minuse. I neka pokušaju ako žele, ne znači da će uspjeti ili da će se pokazati da je baš to prava stvar za njih. Ali u današnjem svijetu, gdje je većina nezadovoljnika (jer život u gradu zaista nije tako savršen kako se želi prikazati) sigurna sam da ima mladih koji žele mirniji seoski život ili onaj blizak prirodi. Pa dajmo im malo poticaja, neka probaju, neće ništa izgubiti. Grad, podstanarstvo ili kredit na olala godina uvijek postoje kao opcija. Neće nikud, no sikiriki. ;) "Uz pravo zajedništvo, zakoni postaju sporedna uloga!" TOO TOMIIII....!! :D
Marta Radić
prije 5 godina
Mladi danas žive u svijetu brzih promjena. Tako da donose brzo odluke , te ih tako brzo i mjenjaju. Živjeti poljoprivredu je jedan drugi svijet. To moraš voljeti , profit nije najbitnija stvar , velika ljubav prema zemlji i okolini koja ju okružuje. Život na selu je poseban stil života i razmišljanja , neki kažu da je to egzotika. Za one mlade koji žele , što brže ostvariti svoje financiske ciljeve , poljoprivreda nije djelatnost za njih. Za one druge možda da.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Na planetu Zemlja postoji više religija . Sada većina Hrvata su kršćani pa vjeruju u Isusa ! Tko vjeruje što Tomislav propagira , neka ga slijedi . A , moji roditelji na malo zemlje u brdskoj Slavoniji , nisu vjerovali da je poljoprivreda budućnost , pa su učinili sve da im djeca završe škole ! Sa svojim zanimanjem radio sam preko 10 g po terenu , sa ljudima različitih boja , vjera , puno toga vidio ! U poljoprivredi veći broj proizvođača mora postići zajedništvo u smislu prodaje proizvoda . Ovo u Hrvatskoj slabo ide pa uglavnom imamo proizvode SUVENIRSKOG tipa za malo kupaca !
Tomi Haha
prije 5 godina
uz pravo zajedništvo, zakoni postaju sporedna uloga :)
Đuro Japaric
prije 5 godina
Poradite vi mladi prema Saboru , Vladi i Predsjedniku , da se napišu Zakoni za Strategiju razvoja poljoprivrede RH , jer to Hrvati nemaju od doseljavanja na brdoviti Balkan ! Slugani Beča od 1700 d 1918 , Slugani Beograda od 1918 pa do 1991 Slugani Brisla od 1991 - 2020 ! Kao stari , predlažem mladima ; NOVI ; - Zakon o poljoprivrednom zemljištu , - Zakon o nasljeđivanju , dio iz Slovenije , Nizozemske , SAD , - Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima UKIDANJE ; Zakona o zemljišnim knjigama , Zakona o državnoj izmjeri i katastru i DVIJE službe za evidenciju zemlje NOVI ; Zakon o evidenciji zemlje i okrupnjavanje parcela i jedna DRŽAVNA ZEMLJIŠNA SLUŽBA ! izmjene ; Zakona o vodama u smislu izgradnji akumulacija i navodnjavanja
Tomi Haha
prije 5 godina
Slažem se Marta, ali u gomili "Đurinih" kompanjona, njihove se podhvate umanjuje ili gotovo uopće ne dolaze do izražaja. Na tome treba poraditi :)
Đuro Japaric
prije 5 godina
Hrvatska nije značajnija civilizacija . U stoljeću VII bizanstki car Heraklije pozvao je Hrvate da sa ostalim doseljavajućim Slavnima , protjeraju Avare i nastane se u Dalmaciju , zemlju sunca , mora , kamena i zmija ! Sa porastom populacije Hrvati su naselili i prostor između Save , Drave i Dunava , područje magle i komaraca ! Od 1536 do 1700 živjeli smo u Panonskoj nizini u uređenom Turskom Carstvu ! 1700 -protjeraše Austrijanci pola stanovništva Slavonije islamske vjere , doseliše kršćane iz Bosne , iz inozemstva i postadošmo male SAD sa ljudima iz inozemstva ( Nijemci , Česi , Slvaci , Ukrajinci , Talijani , Židovi , Romi , Mađari doseljenici iz Azije , Hrvati doseljenici iz Poljske oklica Krakova , Srbi - neznam otkuda su doselili ) ! I tako do 2020 sve je poznato , i vidljivo ! U selima se odvija demografska katastrofa ! Nema više ljudi ni za svinjokolje , a zajedništva nema bez ljudi !
Marta Radić
prije 5 godina
Ima puno pozitivnih primjera gdje mladi osmisle ideju , te ih ista zbližuje , kasnije poslovno povezuje , te su zadovoljni lad vide rezultat rada. Zašto ne i u poljoprivredi , iako sam skeptična , jer poljoprivreda je dugi , dugi proces...od ideje do uspjeha.