Koliko su Podravka i Fortenova agrobiznisi slični i zašto je zainteresirana za kupnju?

Generalno gledajući iznenadio sam se kako je Podravka zdrava tvrtka gledajući poslovne rezultate i podatke financijskih izvješća. Moj grijeh i predrasuda da je sve što je u rukama države loše vođeno. Uz Prehranu čiji su prihodi 2023. bili 553 milijuna eura, jaka im je i Farmaceutika čiji su prihodi bili 160 mil. eura. Ukupna zaduženost je tek 57,4 mil. eura, cash flow je sjajan.

Prirodno je da uz takvu bilancu i pokazatelje poslovanja, ima ambicije širenja svog poslovanja. Alternativa je gomilanje gotovine i isplate dividendi vlasnicima, što bi bila lošija opcija za tvrtku i pokazala bi da Uprava nema viziju stvaranja veće vrijednosti vlasnicima. Akvizicije su u Podravkinom slučaju veliko DA, a iduće pitanje je je li Fortenova agrobiznis prava meta?

Pod "prava meta“ mislim na to radi li se o akviziciji unutar core businessa i postižu li se snažni sinergijski efekti radi kojeg je akvizicija isplativija nego da se radi o nekom drugom investitoru?

Prije ulaska u temu koliki je strateški "fit“ Podravke i Fortenova agrobiznisa pokušao sam razumjeti tko je Podravka i koje su njene poslovne cjeline u segmentu Prehrane. Tako njihovo izvješće kaže da im se biznis sastoji od sljedećih poslovnih cjelina:

A za bolje razumijevanje u kojoj kategoriji je Vegeta a u kojoj Linolada, evo pojašnjenja što koji poslovni program proizvodi:

• PP Kulinarstvo obuhvaća sljedeće grupe proizvoda: univerzalni dodaci jelima, specijalni dodaci jelima, monozačini i soli, bujoni i mješavine za jela.
• PP Juhe obuhvaća juhe i instant jela.
• PP Žitarice, snack i napitci obuhvaća: žitarice, dječja hrana, snack, čaj i napitci.
• PP Kremni namazi i slastice obuhvaća kremne namaze i slastice.
• PP Pekarstvo obuhvaća kruh, peciva i slani pekarski proizvodi, slatki pekarski proizvodi i gotovi kolači, brašno i konditorstvo.
• PP Osnovna hrana: kondimenti, proizvodi od rajčice, prerađeno voća, povrće, brašno Podravka, prilozi jelima i wellness hrana.
• PP Mesni proizvodi: gotova jela, paštete, suhomesnati i kobasičarski proizvodi, pothlađena gotova jela i ostali mesni proizvodi.
• PP Riba obuhvaća riblje konzerve, riblje salate i ostali riblji proizvodi.

Među najvećim zemljoposjednicima u Hrvatskoj

Kako mi je ostalo u sjećanju da Podravka ima i primarnu proizvodnju, a toliko je mala da je vjerojatno upala pod "ostali prihodi“, iskopao sam podatak o njihovom poljoprivrednom zemljištu. Većinom se radi o državnom u koncesijama i zakupima, no našao sam brzinskom analizom neke površine i u vlasništvu. Radi se o ukupno 559 hektara. Prema tome, Podravka je prema tome jedan od 100 najvećih zemljoposjednika (u bilo kojoj formi vlasništvo, zakupi, koncesije) u Hrvatskoj. Moja pretpostavka da je na ovim površinama povrtlarsko-ratarski plodored. Ovo je dobro jer to znači da ima kompetencije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji pa će im akvizicija biti lakša.

Što se tiče poslovanja u kojima je aktivna, a vezani su uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, je i kooperacija. Podravka se već godinama bavi kooperacijom i otkupom od sela. Npr. 400 hektara ugovorene proizvodnje rajčice. Također, ono u čemu ima kompetencije je i proizvodnja brašna. Jedan je od Top 5 proizvođača brašna u Hrvatskoj, a mlinar je i slovensko Žito u vlasništvu Podravke.

Ipak, tvrtka je većinom svog bića prehrambena industrija. Podravka su jaki brendovi na policama supermarketa. Fokus njihova biznisa je razvoj proizvoda, marketing, prodaja i efikasna distribucija.

S druge strane, Fortenova agrobiznisi su većinom svog bića primarni poljoprivredni proizvođači. Vidljivo je to i iz rasporeda prihoda po poslovnim cjelinama gdje industrija čini manje od 20% ukupnih prihoda.

Zbrojio sam u tablicu ispod samo podatke Belja, VUPIK-a i PIK Vinkovaca.

Što proizvode Fortenova agrobiznisi:

• Ratarstvo i stočna hrana: proizvodi se pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, soja, uljana repica, mrkva, grašak, kukuruza šećerac, stočna hrana (svih kategorija)
• Stočarstvo: žive svinje, telad, tovnu junad, mlijeko
• Industrija: mljekara, sir, kulen i suhomesnati proizvodi
• Vinogradarstvo i vinarstvo: vino
• Kooperacija i silos: trgovina i otkup, skladištenje žitarica i uljarica
• Energija: bioplinska postrojenja 9,8 MW (ova proizvodnja je u sklopu tvrtke Energija Gradec d.o.o i nije u gornjim brojkama u tablici).

Osiguravanja sirovine i industrija

S obzirom da je vidljivo iz gornjih podataka da je Podravka primarno (90+%) prehrambena industrija, a Fortenova agrobiznisi su primarno (80+%) primarni poljoprivredni proizvođači pravo je pitanje zašto Podravka želi kupiti Fortenova agrobiznise? Kao primarni razlog interesa za kupnju nameće se kupovina resursa za proizvodnju sirovinske baze i to ima smisla. Podravka ima problema u osiguranju sirovine za svoje proizvode, npr. krastavci su im ozbiljan problem, vjerojatno i sve ostalo povrće za kiseljenje. U svakom slučaju 30.000 hektara je jako puno hektara čak i za Podravku, s napomenom da će i dalje većina tih hektara raditi sirovinu za stočnu hranu. Potpuno besmisleno bi bilo gasiti farme. Hektara u Fortenovi ima dovoljno i za jedno i za drugo.

Sekundarni razlog za kupovinu može biti industrija koju ima Belje i to prije svega mesna industrija koja se dobro uklapa u Podravkinu priču. Ima preklapanja, ali rješivo. Vino isto mogu uklopiti gledajući snagu njihovih prodajnih kanala. Priča s ABC sirom i mljekarom se isto uklapa u tržišnu priču iako se Podravka slabo bavi rashlađenim ili smrznutim programom hrane. Za ostale njihove industrije sirovina je lako dostupna i nema problema u osiguranju iste kao što su pšenica za brašno, šećer, ulja, škrob, meso svih vrsta, začini i dr.

Kakve su potencijalne opasnosti za Podravku?

Know-how i kadrovi. Nemaju know-how u puno toga što Belje, VUPIK ili PIK Vinkovci rade: prije svega o biznisu proizvodnje mesa i mlijeka. To je naravno rješivo pitanje jer know-how se kupi, a i dosta ga je još ostalo u tim tvrtkama bez obzira na kadrovsku devastaciju zadnjih par godina.

Rasipanje fokusa. Širi se fokus s prehrambene na primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Te dvije industrije su nazovi slične jer se obje bave hranom, ali pravila igre su potpuno drukčija. U prehrambenoj industriji fokus je na brendovima, marketingu krajnjim potrošačima, distribuciji. U primarnoj proizvodnji fokus je drukčiji i ne postoje brendovi jer kukuruz je kukuruz, meso je meso. Igra samo koliko ste dobri i efikasni u proizvodnji. Nema seksipila u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji niti će pšenica više vrijediti jer je Podravkina, a ne VUPIK-ova. Drugi su kanali prodaje, potpuno druga poslovna utakmica. Tako slično jer radi se o hrani, a tako različito.

Tko je Lőrinc Mészáros i zašto želi kupiti Fortenova agrobiznis?

I nakon svega, da odgovorim na pitanje s početka: "Kako se Fortenova agrobiznis strateški uklapa u poslovnu strategiju Podravke?“. Kad pogledamo sve činjenice preklapanje je osrednje, Podravka ovim iskoračuje snažno u segment primarne poljoprivredne proizvodnje.

Gledajući Fortenova portfolio, u njemu se nalaze tvrtke poput Zvijezde, Jamnice ili PIK Vrbovca koji se puno bolje uklapaju u trenutni biznis Podravke. Tu je njezino prirodno okruženje, tu mogu stvoriti visoke sinergijske efekte prije nego u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Iz svih navedenih razloga, ne vjerujem da će biti spremna preskupo platiti ove akvizicije jer su i oni naravno svjesni gornjih stavki. Jednostavno Podravci Fortenova agrobiznis vrijedi manje nego Mészárosu ili Žitu/Osatini jer su manji sinergijski efekti i jer je strateški "fit“ lošiji.