Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Komasacija
  • 06.08.2025. 12:00

Izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta - rješenje ili nove glavobolje?

Kamen spoticanja u dosadašnjoj praksi bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nesređeno stanje u zemljišnim knjigama, katastru, a što je uvelike otežavalo provedbu komasacije.

Izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta - rješenje ili nove glavobolje?
Foto: Shutterstock/goran_safarek
661
87
0

Na snazi su nove izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je od puštanja prijedloga Zakona u javno savjetovanje do izglasavanja u Hrvatskom saboru, izazvao oštre polemike u stručnoj javnosti. Posebice iz razloga što su u njemu sadržane sporne odredbe čija se primjena u praksi zasigurno neće pozitivno odraziti na vlasnike poljoprivrednog zemljišta.

Jedan od povoda zakonodavca za novim izmjenama bio je mogući gubitak financijskih sredstava iz fondova Europske unije zbog presporog okrupnjavanja zemljišta. Kamen spoticanja u dosadašnjoj praksi bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nesređeno stanje u zemljišnim knjigama, katastru, a što je uvelike otežavalo provedbu komasacije. Iako ona sama po sebi donosi pozitivne učinke za poljoprivrednu proizvodnju, neophodno je osigurati i odgovarajuće uvjete za njezino učinkovitije provođenje.

Međutim, ni novim zakonskim izmjenama se ne donosi prijeko potrebno poboljšanje u tom području.

Dodjela privremenog zastupnika

Jedna od spornih odredbi je da će se vlasniku na području na kojem se planira komasacija koji je nepoznat, nedostupan, čije prebivalište, boravište ili sjedište nije poznato, odnosno sudioniku komasacije koji je nedostupan ili nepoznatog boravišta, a koji nema opunomoćenika, zaključkom odrediti privremeni zastupnik, u skladu s propisom kojim se uređuje opći upravni postupak, odnosno Zakonom o općem upravnom postupku.

Naime, vlasnik se može nalaziti na drugom kontinentu i imati neobrađeno poljoprivredno zemljište (npr. djedovinu) na otoku u Hrvatskoj, a koje će država staviti u postupak komasacije, bez njegove suglasnosti. Tu se postavlja pitanje što ako se vlasnik pojavi i ne bude zadovoljan time što je njegovo zemljište dano u komasaciju i novim površinama zemljišta koje je dobio. Na koji način će tada moći ostvariti zaštitu svojih prava? U tom slučaju, jedino mu preostaje tražiti zaštitu sudskim putem, koja je često dugotrajna.

Ublažava se uvjet za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija od najmanje 50 % + 1 uz uvjet da je u njihovu vlasništvu najmanje 67 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija, na način da je za provedbu komasacije dovoljna suglasnost od najmanje 5 % vlasnika koji u svojem vlasništvu imaju najmanje 10% ukupne površine na kojem se planira komasacija.

Prema zakonodavcu, razlog za takvim zakonskim uređenjem jest da je u praksi bilo praktički nemoguće provesti taj uvjet. Pa je očito bilo najlakše samo izmjenom drastično ublažiti uvjet, ne vodeći računa pri tome o zaštiti prava vlasnika. Posebice imajući na umu da se u nekim drugim područjima traži veća suglasnost vlasnika/suvlasnika, a ovdje se ipak radi o najvrijednijem poljoprivrednom resursu zemlji, koja je u današnjim turbulentnim ekonomskim okolnostima resurs koji "zlata vrijedi“.

Koliko će novca hrvatski poljoprivrednici uštedjeti kad se provede komasacija?

Svakako je zanimljiva i zakonska odredba prema kojoj nadležni ministar može donijeti odluku da nadležno Ministarstvo kao Nositelj komasacije bez suglasnosti vlasnika pokrene i provede postupak u interesu Republike Hrvatske radi ispunjenja važećeg Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta, ako je više od 50 % zemljišta za komasaciju u vlasništvu RH. Na taj način, zakonodavac dobiva prevelike ovlasti u postupku te se vlasnici s opravdanjem pitaju bi li mogli ostati bez svojeg zemljišta? Tu bi se moglo čak raditi i o zadiranju u privatno vlasništvo, nauštrb javnog interesa, no ključni pravorijek će na kraju svakako donijeti sudbena vlast.

Sređivanje stanja

Premda komasacija, odnosno okrupnjavanje zemljišta može povećati domaću poljoprivrednu proizvodnju koja je itekako potrebna, te je učiniti konkurentnijom, nije svrsishodno da se taj proces provodi tako da se narušavaju prava pod izlikom zaštite javnog interesa. Postavlja se i pitanje provodi li se okrupnjavanje na većim prostornim površinama radi sređivanja stanja na terenu kako bi "strani igrači“ lakše došli do neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta.

Ostaje za vidjeti hoće li se zbilja ostvariti ciljevi novih zakonskih izmjena u praksi prema riječima zakonodavca ili će komasacija i dalje zadavati "glavobolje“ svim relevantnim dionicima tog procesa. U konačnici, kao i do sada zakoni se ne mijenjaju u korist "običnog čovjeka“ poljoprivrednika nego u korist države. A to definitivno nije put kojim se potiče samodostatnost u ovoj proizvodnji.


Tagovi

Komasacija Zakon Izmjene Okrupnjavanje Poljoprivredno zemljište


Autor

Bernard Iljazović

Više [+]

Pravnik sa dugogodišnjim iskustvom u pisanju stručnih članaka za ugledne izdavačke kuće u Republici Hrvatskoj.