Hrvatska obiteljska gospodarstva trebaju novi, učinkovitiji ustroj

Porastom životnog standarda, više se ne množimo kao nekad. Pad ukupnog pučanstva i priraštaja je zabrinjavajući za budućnost hrvatske nacije. Opstojnost obiteljskih poljodjelskih gospodarstava ključni su, kako za novi priraštaj pučanstva, tako i za očuvanje nacionalnih vrijednosti jezika, običaja i kulture.

Kako privoljeti ljude da žive i gospodare na svom nacionalnom prostoru, kada se nudi toliko primamljivih rješenja na drugoj strani? To je moguće samo preko izrazite pomoći obiteljskim gospodarstvima, kako izravnim plaćanjem iz europskih fondova, tako i poticajima, potporama iz hrvatskog proračuna.

Hrvatska obiteljska gospodarstva zbog raspada poljodjelske strukture svela su se na četvrtinu nekadašnjeg broja. Na promjenu strukture utjecali su suvremena agrotehnika, strojevi i priključci, nove sorte i odlike, mineralna gnojiva i poboljšanje biljne i stočne genetike. Ove promjene oslobodile su ljudski rad za potrebe narasle industrije i drugih djelatnosti. Sela su polako opustjela.

To su potakli i drugi razlozi kao što su: prekomorske zemlje koje su se otvorile još u 19. stoljeću, ubrzani razvitak gospodarstva i porast domaćih gradova, gubitak pučanstva u ratovima, slabo ustrojstvo obiteljskih poljodjelskih gospodarstava, ulazak neovisne Hrvatske u Europsku uniju i sloboda zapošljavanja.

Postojeći broj OPG-ova u Hrvatskoj i dalje će se smanjivati, ali će rasti prosječna površina po gospodarstvu. Mješovita obiteljska poljodjelska gospodarstva, kakva su najčešće u nas, imaju prednost pred specijaliziranim krupnim gospodarstvima iz više razloga: 

• učinkovitog plodoreda, 
• zajedničke stočne i biljne proizvodnje zbog potrebe na stajnjaku,
• proizvodnje za vlastitu potrošnju, 
• proizvodnje različitih proizvoda za potrebe tržišta turističke potrošnje. 
• obrade i prerade poljodjelskih proizvoda dodane vrijednosti.

Obiteljska gospodarstva bi se trebala okrenuti okolišnoj, odnosno zdravoj biološkoj proizvodnji. Glavne značajke su proizvodnja sa smanjenom uporabom pesticida i mineralnih gnojiva. Većom uporabom starih sorata kulturnog bilja i pasmina domaćih životinja. Takva proizvodnja nužno zahtijeva ustanovljivanje posebne proizvodne znamke koja označuje kakvoću proizvoda na OPG-ima. 

Ona nosi jake odrednice lokalne osobitosti domaće prerade i dorade poljodjelskih proizvoda, čime se ogleda u mjesnoj ponudi jela i pića, odnosno vrijednosti domaće kuhinje, a također traži i novo ustrojstvo. Povezana društva obiteljske poljodjelske proizvodnje su nužnost!

Svrha novog ustroja je OPG predstaviti kao središte nacionalnog života u Hrvata. Izvorna ponuda poljodjelskih proizvoda određenog kraja ubrzava razvitak seoskog putničarstva, odnosno turizma.

U provođenju takvih stremljenja potrebito je stvoriti njihov učinkovitiji ustroj. Vrh te okomice (povezanih društava) činila bi turistička potrošnja s ugostiteljstvom, a dno ukupna proizvodnja u okviru obiteljskih poljodjelskih gospodarstava. Bokove ove okomice novog ustroja usustavlja prerada i dorada, prijevoz, hladnjače, silosi i skladišta poljodjelskih proizvoda.

Sastavnice ove gospodarske okomice čini povezano društvo obiteljske poljodjelske proizvodnje. Sljedivost proizvoda, podrijetlo namirnica jela i pića prati i nadzire turističko ugostiteljstvo.

U okomici povezanog društva srce potražnje je turističko ugostiteljstvo, a srce ponude obiteljska poljodjelska gospodarstava. Pomoćne karike su dorada, prerada, skladištenje i prijevoz.

Povezano društvo počivalo bi na proizvođačkom gospodarstvu i njegovu proizvodu, kojega tržište utjelovljuje kao zdravi domaći, okolišno vrijedni kakvonosni proizvod.

Držim da su sredstva europskih fondova pripremljena i izdašna, posebice za stvaranje udruženih proizvodnih lanaca u okviru povezanih društava unutar poljodjelstva. Valja ih iskoristiti odmah i sad, ponajprije za povećanje proizvodno sposobnih i održivih obiteljskih poljodjelskih gospodarstva. Na taj način bi se povećala domaća ponuda i smanjio opasno visok udio uvoznih poljodjelskih proizvoda u sastavu hrvatske turističke potrošnje.