Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 21.06.2020. 14:00

Evolucija ratarskih nadanja: Pre osam godina cena pšenice 24,30 dinara, a danas?

Produktna berza u Novom Sadu objavila je tabelu cena pšenice za period od 2010. do 2019. koja pokazuje varijabilnost cene, od 14,20 dinara po kilogramu (sa PDV-om) 2010. do sjajnih 24,30. Kad se svi računi svedu, veliki proizvođači imaju dobit kakva god cena bila, dok mala gazdinstva u potpunosti zavise od kretanja cena.

Foto: Stefan Ribac
  • 1.584
  • 183
  • 0

Ovogodišnja žetva pšenice očekuje se sa zebnjom - korona je zaustavila mnoge planove i za izvesno vreme zatvorila granice, ratari nisu mogli da stignu do svojih njiva radi obavljanja neophodnih poslova, a kad bi stigli, javljali su da je zemlja 'kao barut', odnosno da je biljkama nedostajalo vode, naročito u maju. U junu su, naprotiv, usledile kiše, u nekim krajevima nepogode sa pljuskom ili gradom.

Prijava protesta zbog cene pšenice odložena - čeka se Ministarstvo

Konačni rezultati koji se tiču prinosa i kvaliteta hlebnog zrna biće poznati uskoro, a u međuvremenu proizvođači se zalažu za cenu od najmanje 22 dinara po kilogramu, dok otkupljivači nude između 16,5 i 17,5 dinara. Poljoprivrednici u Banatu smatraju da bi otkupna cena trebalo da bude 24 dinara, zbog izuzetne suše koja je pogodila njive u njihovom kraju.

Prema poslednjim vestima, poljoprivrednici najavljuju protest ukoliko nadležni ne izađu u susret njihovim zahtevima.

Nikako manje od 200 evra za tonu pšenice

Danas u tekstu iz 2011. godine objavljuje podatke o jednoj od boljih žetvi u ovom veku, kad je prinos na 491.000 hektara zasejanih pšenicom u Srbiji iznosio 3,8 do četiri tone, a na vojvođanskim poljima do pet tona. Država je otkupila preko 100.000 tona za robne rezerve, a tona pšenice na svetskom tržištu za rod iz 2010. dostizala cenu od 300 (!) evra, ali nikako manje od 200.

Cena pšenice ove godine - 20 dinara?

Ove godine, tona pšenice trebalo bi da dostigne cenu od oko 160 evra; svetsko tržište se u tom pogledu menja maltene svakodnevno, a pšenica na međunarodnim berzama pojeftinjuje, ne drastično, ali stalno. Samo u odnosu na prošlu nedelju, u Čikagu je pojeftinila za 4,66 odsto, a u Parizu 2,67 odsto. Svetska 'gibanja' teško je predvideti i u najbrižnijoj analizi, a po pravilu se odražavaju na domaćeg proizvođača.

Desetogodišnji presek

Ovogodišnji prinos pšenice u Srbiji neće ni izdaleka dostići nivo od 2011. ili nekih ranijih godina, ali, uveravaju stručnjaci, biće dovoljno za mlinare, pekare, potrebe stanovništva pa čak i za izvoz.

Na Produktnoj berzi sojino zrno prometovano po ceni od 42 dinara

Produktna berza u Novom Sadu objavila je tabelu cena pšenice za period od 2010. do 2019. koja pokazuje varijabilnost cene, od 14,20 dinara po kilogramu (sa PDV-om) 2010. do sjajnih 24,30 za rod od 2012. i 19,03 za prošlogodišnji rod. Kad se svi računi svedu, veliki proizvođači imaju dobit kakva god cena bila, dok mala gazdinstva u potpunosti zavise od kretanja cene tako da, nezadovoljni otkupom, mogu da se preorijentišu na proizvodnju kulture koja će im omogućiti i bolju zaradu.

Kad pšenica dobro rodi (što znači da je ima dovoljno), mala gazdinstva se po pravilu ne raduju tome - jer je, zbog većeg prinosa, cena obično niža.

Nova karika - robne berze

Revoluciju, i evoluciju ratarskih nadanja, mogao bi da predstavlja novi, nedavno doneti, Zakon o robnim berzama. Ovaj akt u lanac proizvođač - mlinar - prerađivač uvodi novu 'kariku', organizacije i kompanije koje moraju da se registruju kao robne berze da bi obavljale berzansku delatnost.

U berzanskom trgovanju od sada i poljoprivrednici ravnopravni učesnici

Produktna berza Ad Novi Sad navodi kao najvažniju novost prema ovom Zakonu predstavlja garantovanje svih berzanskih transakcija sklopljenih posredstvom robne berze. Novi princip funkcionisaće po sistemu zbirnih namenskih računa i garantnih depozita, a pored spot tržišta, biće omogućena terminska trgovina putem 'forward' ugovora.

Sve ove mere treba da omoguće proizvođačima, mlinarima i prerađivačima da se zaštite od cenovnog rizika, dobiju bolju cenu za svoj proizvod i da mogu da planiraju nabavke. Ko organizuje berzu, pa prema tome obezbeđuje javnosti podatke o robi i ceni, dužan je da ima poseban namenski račun. Kad na ovaj račun neko uplati novac za, na primer, pšenicu, novac ostaje na računu dok se ne obavi trgovina i ne proveri kvalitet žitarice.

Novac ne propada, a rizik za proizvođača se smanjuje.

Sve ovo može, a ne mora, da odgovori ratare od najavljenog protesta. Cena pšenice ostaje 'goruća' tema svake godine.


Tagovi

Cena pšenice Žetva pšenice Svetske cene žitarica Robne rezerve Desetogodišnji presek cena Produktna berza Rod


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li znate koje su ovo životinje? Mala pomoć: Majka ih je okotila 13 :D