Drvna industrija na koljenima, turizam i poljoprivreda u problemima, kako dalje?

Poljoprivreda, turizam i drvna industrija su tri glavne grane u gotovo svim razvojnim strategijama na ruralnim područjima.

U godinama iza nas lokalni stratezi su pokušavali valjda i jedine dostupne kapacitete staviti u planove razvoja, iskoristiti trenutnu strukturu stanovništva koja nije dobra ni po broju, ni po starosti, ni po strukturi obrazovanja i pokrenuti kakav takav razvoj krajeva koji su svaki dan u sve većim demografskim problemima.

Informacija da jedna od najvećih hrvatskih drvnih industrija Požgaj Grupa zbog nedostatka sirovine zatvara dva od tri pogona te na burzu rada šalje ukupno 288 ljudi postala je glavna tema u dijelu nacionalnih medija. 

U razgovoru za nekoliko medija Nikola Požgaj, predsjednik uprave najavljuje sveobuhvatno restruktuiranje grupe, što znači gubitak najmanje 200 radnih mjesta u prvoj fazi. Od toga je polovica u Velikom Bukovcu kod Ludbrega, a neće puno bolje proći ni Donji Miholjac, Bjelovar, ali ni Otočac gdje svih 15 zaposlenika dobiva otkaz.

Gašenje pogona drvne industrije

U isto vrijeme za sve što se izdogađalo isključivog krivca vidi u Hrvatskim šumama koji im nisu dodjelili sirovinu za ovu godinu. S druge strane predstavnici Hrvatskih šuma ističu da se raspodjela trupaca provodi putem godišnjih javnih poziva za prodaju pojedinih vrsta sortimenata te da je sve odrađeno po zakonu i po internim pravilnicima koji su trenutno na snazi.

Inače, pogon u Otočcu je jedan manji koji je nastao iz nekadašnjeg pogona u Vrhovinama koji je ugašen, a u svojim najboljim vremenima zapošljavao je čak 104 osobe i značio egzistenciju za nekoliko desetina obitelji iz Vrhovina, Otočca, Korenice. Isti ovaj pogon u Otočcu je proizvodio i drvene kuće koje je navedena Grupa planirala plasirati na područje potresom stradale Banije.

I dok medijske stupce pune tekstovi o prebacivanju krivice za gašenje ovog pogona, 15 radnika iz Otočca, zajedno sa svojim kolegama iz ostalih dijelova Hrvatske čekaju rješanje o otkazima. To u slabo razvijenim sredinama kao što je Lika predstavlja veliki udarac jer posao gube ljudi koji nemaju previše alternative za neka nova zaposlenja.

Pored problema u drvnoj industriji zbog Covid-19 virusa sve veći problemi su i u turizmu. Negativne pokazatelje vidimo već sad kad je ovogodišnja predsezona u pitanju. Puno manji broj gostiju, zatvoreni ili djelomično zatvoreni turistički objekti direktno su utjecali da je najveći broj poljoprivrednika u velikim problemima.

Lički krumpir nema kupca, otežan plasman janjećeg mesa 

Već smo pisali o proizvođačima ličkog krumpira koji svoje proizvode ne mogu prodati ni po puno nižim cijenama, a sve veći problemi su i s plasmanom janjećeg i goveđeg mesa.

Jasno je da su ovi problemi izraženi u cijeloj državi, ali područja kao što su Lika i Dalmacija, ali i najveći dio Slavonije gdje su ove tri grane ljudima ostale kao jedine opcije za život doživljavaju najveće probleme koji mnoge od njih stavljaju pred zid i pitanje od čega sutra živjeti.

Nerazvijena područja, sve manje stanovništva, a u svim sektorima problemi. Što možemo sutra očekivati od života u ovim krajevima?