Ratari koji su u polju već 25 godina ne sjećaju se da je ikad u ovom razdoblju suncokret bio skuplji od soje. Pitanje svih pitanja za naše ratare je sljedeće: prodati ili čekati?, piše Ivan Malić.
S nevjericom sam pratio zadnjih mjesec dana kako suncokret postaje skuplji od soje, a trenutna situacija (Žito kotacija, 5. rujna 2025.) je takva da je na 460 EUR/toni, a soja na 400 EUR/toni.
Situacija je to koju nikad do sada nisam vidio na tržištu. Otkad pratim, desetak godina, uvijek je soja bila skuplja od suncokreta, uobičajeno za nekih 20-tak posto. Zvao sam i neke starije proizvođače, nitko se ne sjeća ove situacije. Slavko kaže: “Bilo je jednom. Mislim”.
Ova cijena dašak je optimizma za napaćenog hrvatskog ratara u jesenskom dijelu sjetve, jer suncokret, soja i kukuruz trpe posljedice suše i te kulture imat će umanjene prinose u odnosu na prosjeke zadnjih godina. Suncokret možda najmanje od svih, jer prvi ulazi u slavonske silose se kreću 2,5-3 tone/ha. Kako su prvi ulazi obično najlošiji, za očekivati je jednu gotovo prosječnu suncokret godinu. To prema Državnom zavodu za statistiku znači 2,66 tona/ha, a prema Poljoprivrednim pričama to znači da će bolji proizvođači ove godine imati 3,5-4 tone/ha.
Prvi razlog je što raste cijena ulja na svjetskom tržištu. Tu tempo diktira palmino ulje, čija cijena je u zadnjih 4 mjeseca porasla oko 20 %. Lani u ovo doba godine cijena palmina ulja je bila 10% niža.
Drugi razlog je suša i njene posljedice na urode na istoku EU i Ukrajini. Naime, suncokret je jedina roba gdje proizvedene količine u “regionu” imaju utjecaj na globalna kretanja cijena. EU i Ukrajina čine oko 40% globalne proizvodnje ove bitne uljarice. I naravno da sniženi prinosi znače manje raspoložive robe, što posljedično znači veću potražnju i povećanje cijena.
Primijetite razliku između suncokreta i kukuruza. Kukuruz na istoku EU i Ukrajini je još više pogođen sušom nego suncokret, međutim njegova cijena na MATIF-u pada zadnja dva mjeseca. Toliko smo beznačajni na globalnom nivou u toj proizvodnji, da naša trenutna muka nema nikakvog utjecaja na burzovne cijene. Ako Ameri i Brazilci proizvedu svoje, za burzovnu cijenu jednostavno nije bitno kakva je suša u Tovarniku ili Šidu.
I sad, ključno pitanje za sve proizvođače suncokreta koji su vjerojatno i sada u svojim kombajnima? Čekati da još poraste ili prodati? Strah ili pohlepa? Realno cijena je trenutno odlična, ratar s 3 tone/ha suncokreta ostvarit će oko 600 EUR/hektaru dobiti na ovoj kulturi. Odlična dobit, iznad višegodišnjeg prosjeka. Ali potrebe našeg ratara su velike, pa će nerijetki čekati vučeni pohlepom i potrebama (krediti, novi strojevi…) bolju cijenu. Čekači, sjetite se 2022/2023 situacije i špekulacija…
Vodite računa da se suncokret na poljima tek počeo skidati i da smo visoko u zoni špekulacije. Npr. u Srbiji Internet bruji od šteta od 50%, a ozbiljnije analize kazuju da neće biti više od 20%. Što bi značilo da će globalna proizvodnja pasti tek 10%.
E, na toj strani leži strah - za mjesec dana sve će biti jasno (koliko je roba skinuto) i tad će se cijena stabilizirati. A do tada cijena može biti i 500 EUR/toni, a može i pasti na 400 EUR/toni.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Što bih ja napravio da sam Slavko sa svojih 120 tona očekivana suncokreta vrijednog 55.000 EUR? Prepolovio bih - pola prodao sad, pola bih se kockao. Ali to sam ja, volim se pomalo kockati…
Za sve one koji misle da cijena soje mora slijediti cijenu suncokreta podsjetnik da su to kulture koje se zovu uljarice, a njihovo korištenje je značajno drukčije: suncokret je 20% proteina i 45 % ulja, soja je 20% ulja i 35% proteina (ugrubo).
Za one koji žele znati više o tome tko ga koliko proizvodi i koliko se smanjeni prinosi očekuju, evo što mi je brzinski izbacio MS Copilot:
Primijetite i naših 60 tisuća hektara u odnosu na 6 milijuna ukrajinskih u odnosu na 25 milijuna globalnih hektara na kojima se sije suncokret.
Tagovi
Autor
Damir Senjan
prije 1 mjesec
TiknkiVinki Ovo što si komentirao oko Mađarskih prinosa, ja sam ti ovo vidio uživo ali ovaj dio Granični prijelaz Gola gdje smo im ostavljali svaki vikend hrpetine dojclan maraka za šoping. Pjeskovita zemlja a kukuruzi, pšenica, suncokret kao iz bajke. Velika polja ali svako polje navodnjavano. Jedan dio koji mi se nije svidio ja budala kupujem kod njih kukuruz za ribičiju i tada vidim oni beru zeleni šlepreri samo odvoze jedan za drugim. Kod nas sjeme škart roba, pa smo i to nekako prošvercali. Sjeme za vrt po grudnjacima, gačama ali smo tada vidli bogami i razliku kad rodilo na vrtu duplo više nego od našega ROZA sjemena. Sjemena kakvoga hočeš kao u Garden vrtu ali bogami rodi. Dobro ja trošio tamo na gluposti ribički pribor jedva stao u auto 😂😂 a kod nas za te novce kupio bi samo flaks i udicu bez čepa. Onaj dio sjemena koje sam ja kupovao lubenice, svaka u urodu onako kako i piše na paketu, biraj kilažu prije sadnje. Sad kako je nemam pojma, ali bilo je veselo tamo iči u šoping, za 150 maraka ni u auto nije stalo, pa se kuči vozi na krovu 🤣🤣🤣🤣
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Suncokret vam takve klase da je prije dva tjedna postao stočna hrana, prepržen več na polju bar oni cvjetovi što se nešto vidi iznad korova. Ima više zrna na zemlji nego na suncokretu, kukuruz vidjet čemo ja ga sad u jesen neču prodavati imam ga gdje i kod kuče uskladištiti, pa da vidimo, burzovne cijene kukuruza su u padu dok je burzovna cijena suncokre naglo promjenila liniju za 90 stupnjeva. Bit će skupo ulje u trgovinama pa bi bilo bolje ko ima suncokret da sam radi ulje bar onaj dio za sebe da ga nebi masno platio u trgovini.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Možda će se nekima dići kosa na glavi od ovoga što ću reči ali klimatske promjene su uzele maha i to postaje najveći problem u proizvodnji hrane. Desetljećima sam u ovom poslu i primječujem drastićne projene klime i prirode. Zadnjih godina prosječno gledajući jesenske kulture(pšenica,ječam) bolje rode nego prije 30 godina dok jare kulture poput kukuruza,soje,šečerne repe lošije rode. To govorim za područje istoćne Slavonije,ne znam da li je taki i u istatku Hrvatske. Ove godine urod suncokreta je podbacio u cijeloj Europi koja i je glavni proizvođač suncokreta u svijetu. Zato i je takav rast cijene i ne bi se iznenadio da dođe i do 500€/t. Ali kako Tomislav kaže: đabe cijene kad nije urodio.
TOMISLAV JURAS
prije 1 mjesec
Može biti i 1000eura po toni ako suncokreta nema, ili suša ili divljač(zečevi, srne i na kraju vrane)..
Marta Radić
prije 1 mjesec
Danas čula da je kukuruz na bazi 30% vlage 140 eura...ako je tako..nije to loša cijena..jedino problem , koliko ga ima.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Farma Lužak,shvatite već jednom da ministarstvo poljoprjvrede nikada nije vodilo neku smislenu politiku polj. proizvodnje a sa ovakvim kadrom neće ni u skoroj budučnosti.Griješite i za cijene i otkup kukuruza,još se nije dogodilo da je netko zaoravao ili bacao kukuruz zato što ga nije mogao prodati a ja i moji kolege povrtlari smo puno puta zaorali povrče jer ga nitko nije htio kupiti. Prodao sam zadnje krave u 6. mjesecu ove godine i prodao sam prošlogodišnji kukuruz u 7. mjesecu za 200€/t. Imam ponudu za pšenicu 1. klase za 200€/t ali još ne prodajem zato što mislim da će cijena rasti.Glupo je skupim kukuruzom proizvoditi jeftino mliko. Najveće žrtve ovih poskupljenja žitarica će biti stočari
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Tinkivunki nije problem gdje ce netko iz Hrvatske kupiti kukuruz jer ce ga vjerojatno kupiti u Hrvatskoj naprosto jer i najveći kupuju male količine ali problem je kome ce Hrvatski poljoprivrednik pridati kukuruz izvan Hrvatske I po kojoj cijeni. Talijani kao najveći kupci ce najvjerojatnije kupovati kukuruz iz Hrvatske ali po kojoj cijeni. Vec sad ga kupuju po cijeni 10 -15% ispod cijene na Pariškoj burzi a kupuju ga po takovoj cijeni jer mogu, znaju da Hrvatski poljoprivrednik nema izbora i nema kome prodati 600 -700 tisuća tona kukuruza a isto je i sa pšenicom. Da je ministarstvo poljoprivrede vodilo drukčiju poljoprivrednu politiku i umjesto razvoja svakakvih gluposti uložilo novce u razvijoj stočarstva nebi bilo problema sa izvozom kukuruza jer bi ga pojela stoka ali "mudrom " politikom poticaja natjeralo se je stočare da postanu ratari i sad imamo to sto imamo. Kad otkupljivaci za dva tjedna izađu sa otkupnom cijenom kukuruza od 155 eura bit ce plača i kukanja.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Sporazum je potpisala Europska komisija,ali nije ratificiran od strane Europskog parlamenta.Sporazum može privremeno stupiti na snagu ako se odvoji trgovinski od općeg sporazuma i potvrdi ga 15 članica EU parlamenta.Isto tako može biti stopiran ukoliko se protive članice koje čine 35% EU stanovništva.Najviše otpora pružaju Fdancuska,Italija i Poljska,koje zajedno mogu stopirati sporazum.Sveobuhvatni sporazum moraju pojedinačno ratificirati parlamenti svih 27 članica .Možda sam nešto propustio u zadnje vrijeme slabije pratim?
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Eto farma Lužak gdje češ kupovat jeftin kukuruz,odma ti ga dotegli u laka rijeku i kupiš nemoraš više od nas iz slavonije evo več smo riješili jedan problem!i soja stiže drugim brodom odma za njim i riješio si svu hranu i priča se da je ekološki gajeno na friško porušenim amazonskim šumama!🤣🤣🤣
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Soja i sojina sačma se već godinama nesmetano uvoze iz Južne Amerike u Europu,kukuruz nešto manje. To nije ništa novo. Suprotno tvrdnjama Farme Lužak cijene žitarica na tržištu su u porastu i rasti će još više zbog loših prinosa kod većine proizvođača usljed vremenskih nepogoda.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
U ožujku, primjena je počela sa 1 rujnom
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Kada je ratificiran Mercosur sporazum???
Marta Radić
prije 1 mjesec
Da nažalost , sigurno da će ratarske cijene padati , ali ne samo u ratarstvu , stižu brodovi i sa junetinom i govedinom...tako da će se puno toga promjeniti ili se već mjenja.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Sporazum Eu i zemalja Južne Amerike takozvani Mencosura primjenjuje se od 1. rujna i prvi brodovi sa sojom vec su na putu prema Europi. Talijani prognoziraju pad cijena soje i kukuruza od 25 do 35%. Tako da ce se vec od ove jeseni u ratarsvu sve primjeniti. Naročito za male proizvođače kao sto je Hrvatska
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Znaci mi proizvodimo 2t/ha Mađ]ari 8t/ha!? Vau to još nigdje nisam pročito?!! Jel ste vi možda išli na tečaj kod gosp. Malića!? Hrvatska ima 0,9miliuna ha obradivo a Mađarska 4,2miliuna ha obradivo! U Mađarskoj prvladava 60% crnice i ČERNOZEM a u Hrvatskoj 7% crnice i ČERNOZEMA od ukupnih obradivh površina za obadvije države! Jel vi provocirate gosp.Petkoviću ili stvarno neznate???
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Mislim za kvalitetu zemlje
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Đorđe jel ti to ozbiljno ili se šališ???
đorđe patković
prije 1 mjesec
u mađarsko izgle kao lošija zemlja ipak proizvedu 4x više od nas suncokreta
Marta Radić
prije 1 mjesec
Nisam sigurna da će prinosi suncokreta biti 3 t i vise..možda u nekim krajevima , ali i suncokret je debrlo stradao na lakšim tlima.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
O čem ti pričaš Maliću? O kakvoj Ukrajini nije mi jasno? Kakve veze Ukrajinski kukuruz,soja,suncokret i pšenica imaju sa cjenom i sušom u Hrvatskoj! Kolko ja znam Ukrainska roba je samo u TRANZITU kroz Hrvatsku i Eu jel se teko svi KUNU i svi me uvjeravaju u to??!! Kako to može utjecat na cjene u Rh nije mi jasno!!!?? Molim te da objasniš!