Dočekali smo i to - suncokret skuplji od soje

S nevjericom sam pratio zadnjih mjesec dana kako suncokret postaje skuplji od soje, a trenutna situacija (Žito kotacija, 5. rujna 2025.) je takva da je na 460 EUR/toni, a soja na 400 EUR/toni.

Situacija je to koju nikad do sada nisam vidio na tržištu. Otkad pratim, desetak godina, uvijek je soja bila skuplja od suncokreta, uobičajeno za nekih 20-tak posto. Zvao sam i neke starije proizvođače, nitko se ne sjeća ove situacije. Slavko kaže: “Bilo je jednom. Mislim”.

Ova cijena dašak je optimizma za napaćenog hrvatskog ratara u jesenskom dijelu sjetve, jer suncokret, soja i kukuruz trpe posljedice suše i te kulture imat će umanjene prinose u odnosu na prosjeke zadnjih godina. Suncokret možda najmanje od svih, jer prvi ulazi u slavonske silose se kreću 2,5-3 tone/ha. Kako su prvi ulazi obično najlošiji, za očekivati je jednu gotovo prosječnu suncokret godinu. To prema Državnom zavodu za statistiku znači 2,66 tona/ha, a prema Poljoprivrednim pričama to znači da će bolji proizvođači ove godine imati 3,5-4 tone/ha.

Zašto se događa ovaj trenutni rast cijena suncokreta?

Prvi razlog je što raste cijena ulja na svjetskom tržištu. Tu tempo diktira palmino ulje, čija cijena je u zadnjih 4 mjeseca porasla oko 20 %. Lani u ovo doba godine cijena palmina ulja je bila 10% niža.

Drugi razlog je suša i njene posljedice na urode na istoku EU i Ukrajini. Naime, suncokret je jedina roba gdje proizvedene količine u “regionu” imaju utjecaj na globalna kretanja cijena. EU i Ukrajina čine oko 40% globalne proizvodnje ove bitne uljarice. I naravno da sniženi prinosi znače manje raspoložive robe, što posljedično znači veću potražnju i povećanje cijena.

Potpore ratarstvu su niže nego prije 10 godina

Primijetite razliku između suncokreta i kukuruza. Kukuruz na istoku EU i Ukrajini je još više pogođen sušom nego suncokret, međutim njegova cijena na MATIF-u pada zadnja dva mjeseca. Toliko smo beznačajni na globalnom nivou u toj proizvodnji, da naša trenutna muka nema nikakvog utjecaja na burzovne cijene. Ako Ameri i Brazilci proizvedu svoje, za burzovnu cijenu jednostavno nije bitno kakva je suša u Tovarniku ili Šidu.

Što napraviti?

I sad, ključno pitanje za sve proizvođače suncokreta koji su vjerojatno i sada u svojim kombajnima? Čekati da još poraste ili prodati? Strah ili pohlepa? Realno cijena je trenutno odlična, ratar s 3 tone/ha suncokreta ostvarit će oko 600 EUR/hektaru dobiti na ovoj kulturi. Odlična dobit, iznad višegodišnjeg prosjeka. Ali potrebe našeg ratara su velike, pa će nerijetki čekati vučeni pohlepom i potrebama (krediti, novi strojevi…) bolju cijenu. Čekači, sjetite se 2022/2023 situacije i špekulacija…

Vodite računa da se suncokret na poljima tek počeo skidati i da smo visoko u zoni špekulacije. Npr. u Srbiji Internet bruji od šteta od 50%, a ozbiljnije analize kazuju da neće biti više od 20%. Što bi značilo da će globalna proizvodnja pasti tek 10%.

E, na toj strani leži strah - za mjesec dana sve će biti jasno (koliko je roba skinuto) i tad će se cijena stabilizirati. A do tada cijena može biti i 500 EUR/toni, a može i pasti na 400 EUR/toni.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Što bih ja napravio da sam Slavko sa svojih 120 tona očekivana suncokreta vrijednog 55.000 EUR? Prepolovio bih - pola prodao sad, pola bih se kockao. Ali to sam ja, volim se pomalo kockati…

Za sve one koji misle da cijena soje mora slijediti cijenu suncokreta podsjetnik da su to kulture koje se zovu uljarice, a njihovo korištenje je značajno drukčije: suncokret je 20% proteina i 45 % ulja, soja je 20% ulja i 35% proteina (ugrubo).

Za one koji žele znati više o tome tko ga koliko proizvodi i koliko se smanjeni prinosi očekuju, evo što mi je brzinski izbacio MS Copilot:

Primijetite i naših 60 tisuća hektara u odnosu na 6 milijuna ukrajinskih u odnosu na 25 milijuna globalnih hektara na kojima se sije suncokret.