Pretraga tekstova
Kulen, kobasica, slanina, šunka, pečenica, čvarci, krvavica, švargl, mast zaštitni su simboli Slavonije i Baranje, osnova kuhinje, ali i identiteta sela i seljaka. Tim se delicijama dočekuju dragi gosti, časte svatovi, ispraćaju pokojni.
Uzeti Slavoncu svinje iz dvorišta, nije samo ekonomsko već i kulturološko pitanje. Zamislite reakciju glazbenika nakon oduzimanja (i spaljivanja) njegova instrumenta, lovca lišenog (i uništenog) oružja, ribara kojem brod odlazi na prisilno rezalište.
Zamislite da netko krene po Dalmaciji čupati zdrave masline prevencije radi. Ja kod tog scenarija ne vidim prosvjede, blokade cesta, već bitno radikalnije mjere. Ili da našim Zagorcima netko krene čupati zdrave vinograde. Ne bi ovako benigno reagirali, ometajući promet.
Bojim se da gušenje prosvjeda blaćenjem (ne)istaknutih pojedinaca govori o nerazumijevanju razmjera problema. Treba razlikovati potrebite od onih koji žele profitirati na nastaloj situaciji. Valja razumjeti nevolju, da se jaz ne produbi.
Govorimo o poljoprivredniku, prvom u lancu proizvodnje. On se ne može predomisliti u pola sezone ako procjeni da su uvjeti na tržištu loši. On je naučen na oprez, da u boljim godinama mora misliti na one lošije. On zato u dvorištu ima svoj četveronožni prehrambeni suverenitet, zahvaljujući čemu je generacijama preživljavao u prostoru.
Pogledajte brojne ratare (posebno s područja Vukovarsko-srijemske županije) koji su ove sezone uslijed olujnih vjetrova ostali bez suncokreta, kukuruza, a i ono što su skinuli s polja prije nevremena, skromno je prihodovalo zbog niskih cijena žitarica. Ostali su dugovi za sjeme, zaštitu, gnojivo…
Trpjeli su i materijalne štete, popravljali su se krovovi kuća i sanirala dvorišta. Godina je dobila turobne obrise, a onda tek kreće novi, bolniji zaplet.
Dolaze informacije o širenju afričke svinjske kuge, stižu službe na teren i prisilno prazne svinjce. Svinjce koji su i u ratu i u miru, i u dobrim i u lošim godinama hranili obitelji. Svinjce koji su tu generacijama, koji su dijelom svakog domaćinstva.
Treba razlikovati potrebite od onih koji žele profitirati na nastaloj situaciji. Valja razumjeti nevolju, da se jaz ne produbi.
Kulen, kobasica, slanina, šunka, pečenica, čvarci, krvavica, švargl, mast zaštitni su simboli Slavonije i Baranje, osnova kuhinje, ali i identiteta sela i seljaka. Tim se delicijama dočekuju dragi gosti, časte svatovi, ispraćaju pokojni. Njih se gaji i čuva, njima se diči.
I onda netko dođe, i uzme. Uzme način života. Doduše, uz obećanje da će se država pobrinuti za njih, da će biti obeštećeni.
I tu dolazimo do nove dimenzije problema, jer ovaj seljak institucijama sve manje vjeruje. Njemu su govorili da će on prosperirati od fondova, a nije prošao ni na jednom natječaju. Njemu govore o milijunima projekta Slavonija, Baranja i Srijem, ali on to na svojoj koži nije osjetio. Njemu pričaju da on zapravo bolje živi, a on bitnu razliku ne vidi. Njegovo se selo prazni. Njegova su djeca vani. Njegove su svinje eutanazirane.
On na Dnevniku gleda kako danas, godinama nakon potresa ljudi na Banovini još čekaju na obnovu, od strane iste države koja je njemu obećala nadoknaditi štetu.
Njemu su došli i uzeli ono što je preostalo. I obećali.
A od obećanja se ne živi, zato se danas on bori. Bori za svoje živote, ali i običaje.
Jer bez njih on gubi tlo pod nogama, gubi identitet. Prestaje biti ono što jest.
Bolje da umre selo nego običaji.
Tagovi
Prosvjedi Tradicija Svinjogojci
Autor
Više [+]
Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Damir Senjan
prije 1 godinu
Đuro Japaric E moj Đuro vi u Slavoniji navikli na više masne svinje, u mom kraju što manje masne to bolje. Đuro nije ni kod mene bolje ili kiša ili snijeg, lovim dane za oranje kao na lutriji. Bar sam svoja brda uspio izorati ovo zadnje prekjučer, sada mi još ostao zakup a vani kiša sada pljušti. Ovo što se tiče borova niti u mom kraju ništa bolje, na selu ipak prirodni bor a po gradovima umjetni made in Chaine ili pitaj boga iz koje druge države stiglo, rastopili staro računalo i napravili umjetni plastični bor da bolje zrači u mraku.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
E , Damire , nema više debelih mungolica koje sam čuvao kao mali , pa ni masti ! Ove koje sam kupio bili preko 140 kg po komadu , masti ništa , čvaraka ništa , salo sam objesio pticama koje se goste . MAST smo naručili kod jednog koje svinje kolje radi prodaje . A , HDZ , mogu mi ponuditi da budem nepartijski ministar poljoprivrede 3 mjeseca dok de ne NAPIŠU nacrti zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! OĆITO JE GOSPODIN Vedran i ekipa AGRARNIH novinara za POSTOJEĆU TRADICIJU ; dvostruku evidenciju zemlje iz CARSKA Austrije , Beogradski Zakon o nasljeđivanju plagiran u Zagrebu 2003 , Zakon o poljoprivrednom zemljištu - napisan u Zagrebu 1991 , a čiji > prototip > usavršavaju svake Vlade da 2023 NEZNAJU ni koliko lokalnih vlasti od njih 555 IMA državnu zemlju , Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima OMOGUĆAVA MEGA USITNJAVANJE I POVEĆANJE VLASNIKA , i tu TRADICIJU ministar poljoprivrede u SJENI , predlaže da UKINEMO , a u ¸195 IZUMRLIH sela , u preko 80 sa jednim stanovnikom da VRATIMO dio LJUDI pa i OBIČAJE svinjokolja kao dio TURISTIČKE ponude ! +++ RADIM OD SUBOTE ružan posao , sječa i dovoz božićnih drvaca , KIŠA jučer , blato , u jednom danu pokvario se traktor i kamion i od 4 prijevoza , realiziran samo jedan ! I tu OBIČAJI kod nekih prestaju - KUPUJU PLASTIČNE BOROVE , > radi ekologije > , a PRIRODNI se recikliraju , ALI to je stvar kupaca !
Damir Senjan
prije 1 godinu
Đuro Japaric Ja se već zabrinuo za tebe🤔 da te nije ukro HDZ😂 a ti gušiš u čvacima bez nas. Bolje da umre selo nego Đuro Legenda 😂
Đuro Japaric
prije 1 godinu
***Kolinje svinja , bila je NUŽDA da si ljudi na području Slavonije i Baranje , OSIGURAJU sušenjem mesa i topljenjem masti , VEĆU KOLIČINU HRANE ! IZUMIRANJEM sela , drugačijim prehrambenim navikama , kolinje svinja na seljačkim imanjima smanjivati će se i postajati stvar prošlosti ! *** A BUDUĆNOST su FARME svinja , prodaja svježeg mesa , SUŠENJE u klimatiziranim uvjetima u Slavoniji , Istri i Dalmaciji ! Moja 2 bravca prerađena su u tanke i debele kobasice jer to mogu osušiti , slanina i nešto kostiju sa više mesa ostavljenog također sušim !
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Može seljak preživjeti od svoga rada,ali mu je najvećim dijelom država onemogućila svojim propisima.Seljak može ponuditi mnogo domaćih proizvoda,ali većinom ne u velikoj količini i tu nastaje problem.Država forsira,sa svojim propisima samo veliku proizvodnju,koja je vezana za često nepotrebna i skupa ulaganja,koje ne može većina seljaka udovoljiti.Zato seljak ne može plasirati svoje proizvode,a građani su prinuđeni najvećim dijelom kupovati industrijsku robu.Već sam pisao o tome kako naša država ne prepoznaje trdicionalnu domaću proizvodnju i legalni plasman te robe sa plaćanjem nekog oblika paušalnog poreza.Recimo da seljak ima 5-6 krava,pored toga utovi 2-3 juneta i 10-15 bravaca.Znači može prodavati domaće mlijeko,a eventualni višak kroz sireve,bravce preradi u suhomesnate proizvode.Većina ima veće okućnice sa posađenim šljivicima,koji su idealni za domaći uzgoj peradi,što znači da može proizvesti i rakiju i jaja,te višak pilića.Može ispeći domaći kruh ili proizvesti rezance za juhu i da ne nabrajam dalje.Da li je to sve moguće kod nas legalno prodavati na vlastitom opg-u?Naravno da nije,jer su vam potrebni i mljekara,sirana,pakirnica jaja,pogon za preradu mesa,destilerija i što već ne.Zanimljivo je da za svu tu domaću prizvodnju ne bi trebalo obrađivati više od 9-10 ha zemlje.Naravno da se ne bi obogatio takvim načinom,ali bi mogao skromno i dostojanstveno živjeti od svoga rada.Zašto nije tako treba pitai one koji donose ili bolje reći prepisuju tuđe zakone.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Hooky i ostali , koje naše običaje ? Slavonija 1536 , nešto malo Srba oko Zemuna , nešto Mađara , ostalo Hrvati i ljudi koji su se pohrvatili . Religija ; kršćanstvo i bogumilstvo koje se proširilo iz Bosne ! 1536 dolaze TURCI i veliki dio kršćana prelazi na ISLAM , samo oko Broda preko 40 tisuća kršćana prelazi na islam prema procjeni biskupa Šimuna ! Od 1536 u Slavoniju doseljavaju Srbi i Vlasi , imamo 4 naroda sa svojim običajima ! 1700 vjersko čišćenje SLAVONIJE u organizaciji Carske Austrije iz koje je protjerano ili iselilo PREKO 250 000 Slavonaca ISLAMSKE vjere ! Savojski vrši pljačkaški pohod i u povratku iz Bosne dovodi preko 40 tisuća kršćana , Srba i Hrvata koji u Bosni nisu prešli na islam ! Vrše KOLONIZACIJU i sa strancima posebno Nijemcima , ILI SLAVONIJA postaje mjesto življenja ; Hrvata , Mađara , Srba , Vlaha , Nijemaca , drugih naroda - Ukrajinaca , Slvaka , Čeha itd ! KLANJE svinja u zimi bilo je RADI sušenja mesa za duže razdoblje , masti koja je mogla biti u hladnijem i preko godinu dana . Tanke kobasice baka po majci > KONZERVIRALA < je zatapanjem u mast - jeo sam ih kao unuk ! 2023 , u nekim selima NEMA ljudi ni da obave svinjokolje ! Imamo struju i škrinje , trgovačke centre , DRUGAČIJE prehrambene navike , TOPLIJE zime pa je RIZIK da će se meso pokvariti sa > TRADICIONALNIM > postupkom sušenja ! **ŽIVOT LJUDI u selima NE OVISI VIŠE O POLJOPRIVREDI , jer na BAZI PRIHODA od poljoprivrede NE MOŽE živjeti puno ljudi ! ZA GRAD I SELA , ključna je INDUSTRIJA i radna mjesta TU , a to je UNIŠTENO u ratu i LOPOVSKOJ privatizaciji ! **BUDUĆNOST su FARME , klanje svinja radi SUŠENJA u KLIMATIZIRANIM uvjetima , a > TRADICIONALNE > svinjokolje će se SMANJIVATI radi manjka ljudi i DRUGAČIJIH prehrambenih navika ! **NASTAVK IZUMIRANJA sela je NEMINOVAN i za 10 godina biti će još VEĆA PUSTOŠ na seoskom prostoru !
Hooky hoo
prije 1 godinu
Poštovani g. Vedrane, bez ljudi nema ni običaja. Sela izumiru, mladi odlaze. Hoće li nepalci ili filipinci i ostali EKONOMSKI migranti nastaviti naše običaje? Neće. Imamo i danas održavanje žetvenih svečanosti. Nekad je to bio običaj, danas samo sjećanje da ne kažem paradiranje. Bio je to običaj dok se provodio u svakom dvorištu. Ali bez ljudi nema ni običaj, tako da treba zadržati ljude na svojim ognjištima pa makar i oni modificirali običaje i prilagode se novim vremenima. Pogledajte u prirodu, vrste koje se nisu prilagodile (evolucijski) su izumrle. Nemojmo samo gledati i dopustiti da se to događa i nama.
SASA FRANIC
prije 1 godinu
bllje da umre i veleizdajnicka vlast i pogani Ljevicarski Brisel, nego i selo i obicaji !!
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Običaji - ražanj , pisani tekst sa šaljivim sadržajem kojeg su domaćinu stavljali na prozor a za uzvrat su očekivali na ražnju dio mesa , kolača ! Dobro večer , gazda Vedrane , mi smo čili da ste danas klali , al nas niste na večeru zvali itd !Bilo je to u BRDSKOJ Slavoniji
TinkiVinki
prije 1 godinu
Kako se kaže "ostao sam bez teksta "!
TinkiVinki
prije 1 godinu
Žalosno ali istinito! Svaka čast na tekstu!
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Svaka čast na svemu napisanom,što bi se reklo;svaka na mjestu.Nadležne institucije bi trebale znati zbog čega,ili zbog koga one uopće postoje.Trebaju se zapitati jeli njihov smisao slijepo izvršavati volju Brisela,ili se brinuti o boljitku vlastitog naroda.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Gardunko iznio sam podatke prema POPISU 2021 , a kojom će brzinom HRVATSKA SELA IZUMIRATI JASNO je na temelju STAROSNE strukture , u IDUĆIH 10 godina VEĆINA NAS STARIJIH OD 65 GODINA UMIREMO !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Ima jedna kletva gospodine Vedrane ; Da bog da ta ti trava u avliji raste ! To znači da nemate ni kokoš ni neku drugu životinju da travu pase ! A IZUMRLIH sela prema POPISU RH 2021 počevši od SLAVONIJE imali smo 195 , a sa samo JEDNIM stanovnikom preko 80 ! NE SLAŽEM SE SA ; Bolje da umre selo nego običaji ! JER U IZUMRLILM SELIMA , IZUMRLI SU I OBIČAJI ! A vezano za Plenkovićev PAMFLET ; projekat Slavonija i Baranja ( Srijem je dio Slavonije koja počinje sa ZEMUNOM ) to su uglavnom INFRASTRUKTURA koju neće imati tko održavati ! Ne znam o kojoj Vi Slavoniji pišete ? Slavonci su 1536 u velikoj mjeri prešli na ISLAM ! Što su oni jeli prelaskom na islam nije mi poznato ? Moji preci u BRDSKOJ Slavoniji OSTALI SU kršćani I prema popisu SLAVONIJE IMALI SU ; SVINJE , OVCE , GOVEDA I KONJE ? Od 1700 Slavonija je KOLONIZIRANA sa KRŠĆANIMA iz Bosne i INOZEMSTVA , pa vjerovatno od 1700 osnovna hrana za zimu i dio proljeća bile su svinje ! Danas SVINJARIJE prave GAMAD u Zagrebu i Slavonija i Baranja OSUĐENE SU NA IZUMIRANJE , iseljavanjem i UMIRANJEM nas sve starijih !
Nedjeljko Jusup
prije 1 godinu
Bravo Vedrane. Režim koji ne poštuje ribare, težake i narodne običaje nije svjestan da reže granu na kojoj sjedi
Bojan Jurić
prije 1 godinu
Jedan od boljih tekstova u zadnje vrijeme na većini portala.