Puni su nam mediji krumpira koji je, čini mi se, često tema kuknjave. Evo par brojki i činjenica, piše Ivan Malić
Kad se radi o hrani i poljoprivredi, u medijima se stvarno može naći svašta, a najviše primjetim da se nekritički prenosi kuknjava poljoprivrednika. Postala je poslovni model hrvatske poljoprivrede. To je krivi put jer se stvaraju mnogi alibiji i stavovi koji nemaju puno veze s realnošću. A često se na kraju temeljem toga stvaraju i politike.
Idem na temu. Iako bih mogao uzeti za primjer maslinovo ulje, kokoši ili kulen, odlučio sam se za krumpir jer mi se čini da je često tema kuknjave u medijima. Zadnjih tjedana sam pročitao puno o njemu, a svodi se na sljedeće sveto trojstvo:
Pa da krenemo redom s rastavljanjem ovih aksioma na proste faktore.
Trenutna cijena krumpira na polici je 0,60-0.99 EUR/kg. Ona koju dobije proizvođač se kreće od 0,25 - 0,50 EUR/kg ovisno o tipu krumpira, načinu ugovaranja itd. To je cijena za merkantilni, bez PDV-a. Ja ću u kalkulaciju ući s 0,40 EUR/kg, što je bliže gornjoj granici cijena i nekako mi se čini najčvršća točka s obzirom da je jedan od proizvođača izjavio da dobiva 0,45 EUR/kg (doduše vjerojatno za dostavljeni i pakirani jer spominje ambalažu). Što ta cijena znači za proizvođača? Zarađuje li, gubi li, kupuje li novi Mercedes poslije sezone ili ide kod mame i tate posuditi novce da preživi?
Dobar prinos kod proizvodnje merkantilnog krumpira je 35-45 tona/ha. Na cijenu od 0,40 to znači 15-tak tisuća EUR/ha prihoda. Plus potpore, ali one su za visoko prihodovne kulture tek simbolika odnosno par stotina EUR potpora u odnosu na 15.000 EUR prihoda od prodaje krumpira po hektaru.
A koliki je trošak proizvodnje? Nije viši od 7.000-8.000 EUR/ha, što uključuje sjeme, zaštitu, gnojivo, trošak navodnjavanja, rada, strojeva itd. Kada taj trošak podijelim s prinosom, ispada da je proizvođačka cijena krumpira oko 20 centi po kilogramu (ali zato 45 centi po kilogramu ne pokriva niti ambalažu).
Prihod - trošak = dobit. Što bi značilo da kvalitetan i uspješan proizvođač ove godine može ostvariti dobit od čak 7.000-8.000 EUR/ha. Ako mislite da je to malo i razlog za kuknjavu i pozivanje na invervencije institucija i spaljivanje stranih trgovačkih lanaca, usporedite to sa pšeničnih par stotina EUR/ha dobiti ove godine. Imovina angažirana u proizvodnji krumpira nije značajno veća nego što je u proizvodnji pšenice.
Napomena: (1) Pod kvalitetan prozvođač mislim na sljedeće: navodnjavana zemlja pogodna za proizvodnju krumpira (ništa posebno), gospodarstvo strojno opremljeno za sve operacije, vlastito skladištenje, znanje proizvodnje i tržišta itd. Ako nemate sve ovo, ne bavite se ozbiljno krumpirom. (2) Cijene i troškovi su bazirane na brzoj anketi kod par većih hrvatskih proizvođača. Nije toliko bitno je lI dobit na krumpiru 4.000 ili 6.000 EUR/ha, bitno mi je pokazati neke odnose.
Svaki trgovački lanac koji posluje u Hrvatskoj bio bi sretan da može sav krumpir koji prodaje kupiti u Hrvatskoj. I to iz više razloga, a glavni je da građani Hrvatske više vole hrvatski proizvod nego onaj iz Egipta. Sumnjičavi smo i puni predrasuda kad se radi o hrani. Drugi razlog je da u tim trgovačkim lancima rade Hrvati koji naravno žele raditi s Hrvatima i kupovati/prodavati hrvatsko. A ostali razlozi su da im je lakše dogovarati posao na hrvatskom jeziku, veća je šansa da će dobiti paketić za Božić, lakše je rješavati probleme u logistici, kvaliteti, povratima i slično.
Hrvatski krumpir uzgaja se 100% od sjemena proizvedenog negdje u EU jer nažalost nemamo proizvodnju sjemenskog krumpira. 100% zaštitnih sredstava koje se koriste u proizvodnji krumpira su uvozna, kao i 80% gnojiva, većina korištenog dizela (nečija tuđa nafta), a traktori i strojevi koji se koriste su u pravilu neki EU ili USA proizvodnja.
Ako ne živite u iluziji da je hrvatsko tlo, zrak, sunce i voda kvalitetnija od one u Mađarskoj, Srbiji ili Egiptu, onda je osim hrvatske zemlje, rada i ponekog crvića, malo što u domaćem krumpiru zapravo domaće. Voda nam je ionako došla nebom iz Italije.
Moramo se (kao društvo) maknuti od te mantre da je samo naša hrana zdrava, a uvozna smeće, da nas uništavaju uvozni lobiji i da su zločesti trgovački lanci najveći neprijatelji hrvatske poljoprivrede. Najveći neprijatelj hrvatske poljoprivrede su stavovi koji se iznose bez dubljeg razumijevanja problematike, nespremnost da se mijenjamo i da prihvatimo da je konkurenost jedino što nas dugoročno može vratiti na pravi put.
I da, Europa ima odličan sustav kontrole kvalitete hrane. Možete mirno spavati, odnosno jesti.
I dalje mislite da je domaći krumpir bolji od onog iz Češke, Nizozemske ili Poljske? Odrastite. Igra se zove konkurentnost, a mi smo na dnu tablice jedno kolo prije ispadanja iz lige. Ako za 10 godina želimo na vrh ili barem na sredinu tablice, moramo prvo odbaciti naše goleme zablude i predrasude. Ako uspijete u tome, javite kako ste uspjeli, i ja bih pokušao.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Uzeo sam brojke od tri veća proizvođača krumpira, koji imaju i ozbiljniju infrastrukturu za skladištenje i distribuciju krumpira ili čipsaru kao Kanaan. Poslovna godina je 2024:
Ovo su izvanredne poslovne brojke. Doduše, kad se gleda petogodišnji prosjek stanje je lošije. Svejedno zaključak ostaje: krumpir je trenutno odličan poljoprivredni biznis, čak i u Hrvatskoj.
U 2025. godini, s obzirom na odlične otkupne cijene ove godine, za očekivati je još jednu dobru poslovnu godinu za sve koji se bave krumpirom, a znaju što rade.
Recimo da za svoj krumpir hrvatski seljak dobije 0,40 EUR/kg. Krumpir ima oko 75% vode. Što bi značilo da je kilogram suhe tvari 1,6 EUR.
Cijena pšenice je 0,16 EUR/kg. Pšenica ima oko 14% vode. Što bi značilo da je kilogram suhe tvari u pšenici 9 x jeftiniji nego onaj u krumpiru.
Poljoprivreda je nekad paradoksalna jer kako drukčije objasniti da nešto što je nutritivno vrlo slično kad se izbaci voda (ugljikohidrati čine većinu sastava i pšenice i krumpira) ima razliku u cijeni čak 9 puta. Zapravo, poljoprivreda je često paradoksalna. Naročito ova Hrvatska, gdje je ambalaža najskuplja u svemiru.
Staklena kugla dida Vange kaže: cijena krumpira će padati, cijena pšenice će rasti.
Tagovi
Autor
Damir Senjan
prije 1 mjesec
TinkiVinki U ime oca i sina + ženu i ljubavnicu odrešujem ti svih grijeha koje si učinio od zanje svoje izpovjesti. Za pokoru 5000 očenaša + Zdravo Marijo ako još ne kaki u kukruzu + slava ocu. Ajme majko mila pa to ti pokora da kozlaš do Vatikana i nazad. Za 1000eur koje danas ostavio majstoru za popravak traktora dobiješ 50% popusta na odrešenje grijeha 🤣🤣🤣🤣🤣
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Što bi u mom selu rekli KOMPLETNA BUDALETINA! Početak i kraj priće! I to odgovorno tvrdim,htio sam izignorirat budalu u komentarima al neide,oprosti mi Bože!
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Kako je Noštromo lijepo napisao cijena od 0,40€ je za mladi krumpir koji je jako osjetljiva i kvarljiva roba koju treba ručno pokupiti i zapakirati na njivi što je ogroman trošak a još je prinos puno manji po jedinici površine. I najžalosnije nitko ga ne želi otkupiti.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Farma Lužak , nema ništa od konsolidacije poljoprivrede Zapadne Srbije koju greškom nazvaše rh , bez REZA u LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa PRIVATNOM i DRŽAVNOM ZEMLJOM ! Sa izmjenom Ustava , sutra Zapadno Srbijanci mogu ići u SAVEZ sa Istočno SRBIJANCIMA kao 1918 ! Pa od SRPSKO - hrvatske agrarne reforme 1919 i BALKANSKIH naroda 1945 , naša poljoprivreda postala je za muzej ! Od Tuđmana Franje i 91 imamo SRANJE , sve je prepušteno SNALAŽENJU pojedinaca !
Noštromo
prije 1 mjesec
Na prvi pogled je kalkulacija u redu. A onda na dnu, za takvu kalkulaciju treba imati i skladišta. Neka jedan koliko-toliko ozbiljan proizvođač ima 5ha pod krumpirom, to je nekih 200t. Neka na 1m2 skladišta pospremi 2t krumpira, to je cca 100m2 neto površine, a na to vjerojatno ide i nekakva strojarnica da bi krumpir bio u kontroliranim uvjetima, da manje gubi vodu i manje klija. E sad bi bilo zanimljivo vidjeti kalkulaciju tog skladišta, koliko košta i koliko realno "opterećuje" kalkulaciju proizvodnje krumpira. Što se tiče prozvođača koji kažu da sa 0,40e ne pokrivaju ni ambalažu, koliko sam pratio, radi se o proizvođačima mladog krumpira u Istri, koji imaju drugačiju tehnologiju, manje površine, te proizvode mladi krumpir koji se ni ne čuva nego odmah ide u konzumaciju.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Maliću,basne možeš pisati djeci a ne meni sa 45 godina iskustva u proizvodnji povrča,mlijeka i žitarica. Trenutna veleprodajna cijena krumpira i to prve klase je oko 0,2€ tako da ove tvoje računice odmah padaju u vodu. Kao proizvođač povrča,šečerne repe i mlijeka u svojoj sam karijeri toliko puta bio ucjenjivan i ponižen od otkupljivača i prerađivača da me ni puškom ne bi naterali na suradnju s njima. Kod nas je sistem poljoprivredne proizvodnje lišen svih tržišnih i poslovnih pravila i ako želiš uspjeti moraš se voditi onim sloganom još iz bivše države:"snađi se druže".
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Sve je dobro rečeno i napisano. Konsolidacije Hrvatske poljoprivrede tek slijedi i vjerojatno ce za 5 godina biti 10.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koje se aktivno bave poljoprivredomi koji žive od poljoprivrede za sve ostalo ce poljoprivreda biti dopunska djelatnosti ili hobi. Samo je pitanje dali ce ministarstvo poljoprivrede prepoznati taj proces na vrijeme i pomoći da poljoprivredni sektor dostigne prosječnu produktivnost i efikasnost ostalih članica EU ili ce ko do sad dijeliti poticaje kao socijalnu mjeru
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Damire imaš pjesmu koju je pjevao srpski glumac poznat kao Čkalja ; Krumpiri se krumpiraju , direktori uživaju , svaki svoga fiću ima , blago njima ! Danas je fićo stvar prošlosti , a direktori imaju drugačija vozila . Sutra dio krumpira vadimo , nešto za sebe , nešto za prodaju . BEZ vode i NAVODNJAVANJA nema ni krumpira ! A koliko je krumpir dobar , dokaz je da ga i JELENI pasu i dio tako počupaju !
Damir Senjan
prije 1 mjesec
SASA FRANIC Ma za krupir imaš čipsaru u Hercegovcu to ti je linija prema Daruvaru, otkupljuju sav krumpir, e sad dali je snjima isplativo koperirati ili ne to ti neznam. U principu to ti je Frankova tvornica sa strane nije u ZG. Ali sigurno ima negdje ko više plača samo do takvoga treba koim slučajem dolutati. Ili ima onu mafiju koja sve pokupje pa ostanu jedini igrači na terenu bez konkurencije. Ništa zvati braču Mamič da ojačaju zadnju veznu liniju, umjesto Đure Japarica kao centralnoga napadača koji se cijelo vrijeme sapliče u krumpir dovesti pravova centralnoga napadača koji zna kako oguliti krumpir ili odemu i u Županijsku Sjever ligu 😂😂😂
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
""Svaki trgovački lanac koji posluje u Hrvatskoj bio bi sretan da može sav krumpir koji prodaje kupiti u Hrvatskoj. I to iz više razloga.."" odakle ovo dolazi?? blizu moje zemlje susjed se bavi ratarstvom, slaba dobit. a jedan dalje se poceo baviti krumpirom. ali ne zeli odati tko otkupljuje krumpir nego cuva to kao najvecu tajnu. i taj moj susjed i drugi ratari bi presli na krumpir ali nema sigurnog otkupa. a gdje da bi svaki trgovacki lanac otkupljivao, to nije ni masta to je fantazija.