žene @KLUB (65)

Iza svake uzorne žene stoji muž 🤫

Hercegovina bilježi ekspanziju maslinarstva!🌿🌳 Možda razlog leži i u onoj staroj izreci koja kaže da je maslina kao majka, a vinova loza kao žena. Kad odete od majke i ponovno se nakon 10-tak godina vratite i pružite joj malo ljubavi, ona... Više [+]

Hercegovina bilježi ekspanziju maslinarstva!🌿🌳
Možda razlog leži i u onoj staroj izreci koja kaže da je maslina kao majka, a vinova loza kao žena. Kad odete od majke i ponovno se nakon 10-tak godina vratite i pružite joj malo ljubavi, ona će vam obilato vratiti. Međutim, ako odete od žene, ne trebate joj se više vraćati. 😅😊

#RuralFoto #Proizvodnja
"Vinograd je poput žene, a maslina poput majke."

#RuralFoto #Životinje Ova slika nije slikana iz najboljeg kuta, nije uređivana, slikana je od strane potpunog amatera-mene. Daleko je od umjetničke fotografije, daleko je od savršenstva, no na njoj je prikazana ljubav, ljubav jedne žene(moj... Više [+]

#RuralFoto #Životinje
Ova slika nije slikana iz najboljeg kuta, nije uređivana, slikana je od strane potpunog amatera-mene. Daleko je od umjetničke fotografije, daleko je od savršenstva, no na njoj je prikazana ljubav, ljubav jedne žene(moje majke) prema malom jaretu koje se sprema napustiti ovaj svijet.
Naše malo jare je prije 20ak dana dobilo proljev, ne znamo točno od čega, ali veterinar sumnja da mu je zasmetala neka hrana. Hrabro se borilo, bilo je veselo, jelo je, pilo probiotike, no posljednjih dana njegov pogled nije bio isti kao prije. Jako je oslabio, proljev nije prestajao, jučer je bilo na nogama, no jutros ne. Nema snage da se ustane, samo leži i gleda blijedim pogledom. Sve nam je jasno, došlo je vrijeme da ode odavde i da se odmori gore na na nebu. No kako ga pustiti da se pati? Ono je dio naše male farme, ono je životinja koja ima srce, koja gleda i promatra sve oko sebe isto kao i mi ljudi. Ne može se ustati, nema snage, no mi ne želimo odustati od njega do zadnjeg trenutka. Na slici mu moja mama podiže glavu da se napije vode. Napilo se malo, i odmah je otvorilo oči i čuo se meket. Mami je tada bilo malo lakše. Još nije posljednji put zaklopilo oči, tko zna možda i preživi-nada umire posljednja. Mi ćemo ga paziti i brinuti se za njega do posljednjeg trenutka.
Čudna je ta veza između seljana i njihovih životinja. Oni koji ne žive na selu, ne mogu to shvatiti. Kako ljudima iz grada objasniti sreću kad se koza ojari, veselje kad gledaš male jariće kako hodaju po ledini, ljutnju kad ti isti jarići ukradu odjeću sa štrika ili pojedu cvijet oko kuće, zadovoljstvo kad pojedeš domaće jaje od svoje koke čiji žumanjak se žuti kao sunce, toplinu oko srca kad gledaš male piliće koji su se tek izlegli iz jaja(uz veliki oprez jer mama kvočka ne da na svoju djecu heheh)? Kako im objasniti da iako znaš da je sudbina jareta da završi na nečijem stolu, srce ti se slama kad je bolesno i na izmaku snaga? Kako im objasniti da bismo dali sve da se ovo jare podigne na svoje noge, opet uđe u vrt i pojede paprike kojima se tata jako ponosio jer bile su najveće u cijelom selu ove godine? Da, to smo mi-obični ljudi sa sela.❤️

Na starima svijet ostaje!
Krapanjsko žensko veslanje, tradicija i u 21. stoljeću. Pošto su muškarci s otoka Krapnja uglavnom bili pomorci i često odsutni, njihove žene su morale veslati na kopno gdje su im bila polja.
#RuralFoto #Selo

Rusija se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od predviđenog prošlim sporazumom, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin. On je to najavio... Više [+]

Rusija se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od predviđenog prošlim sporazumom, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin.

On je to najavio nakon razgovora s dužnosnicima UN-a u Ženevi. Sporazum o izvozu žita između Rusije i Ukrajine, sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja, imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštanjem sigurnog izvoza žita iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su blokirale ruske snage. Ugovor, koji je u studenom produljen na 120 dana, istječe 18. ožujka.

Međimurska Vinska shpitza Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata. Direktor Turističke zajednice Međimu... Više [+]

Međimurska Vinska shpitza
Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata.
Direktor Turističke zajednice Međimurja, Rudi Grula, prisutnim je predstavnicima medija predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji 'zatvoreni' u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povijest unjeti u svakodnevni život stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula. Kroz atraktivne multimedijalne i holističke interpretacije na izvornim lokalitetima mogu se doživjeti autentične priče o burnoj povijesti Međimurja, bogatstvu etnografske nematerijalne kulture, tajnama arheološkog blaga, očuvanom prirodnom krajoliku, starim zanatima, sakralnoj baštini, legendama i narodnoj predaji, industrijskoj baštini, životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, a neizostavni dio kulturne baštine čini i enogastronomija, koja kroz dugu tradiciju vinarstva i autohtona jela igra itekako važnu ulogu u suvremenom turizmu. Rudi Grula je istaknuo kako je Međimurje kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.
Međimurski vinari osvajaju svjetska priznanja, ali i razvijaju međimurski vinski brend– pušipel. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je potkraj 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru su čašu predstavili vinar Robert Horvat i Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.
Gosti u diWine Baru kušali su osim pušipela i druga vina.
Vinarija Kerman vinarija je koju vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što kolokvijalno znači djevojka).
Vinarija Horvat, pod vodstvom Roberta Horvata, u posljednjih nekoliko godina najveću pažnju posvetila je kvaliteti pušipela a pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je i etiketa „279 Graševina barique“ iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate - 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj - 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.
Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je dobila oznaku geografskog porijekla – još davne 1992. godine kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.
Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu još davne 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.
Vinarija Lovrec međimurski su pioniri ekološke proizvodnje, sa tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinograde u prilici ste obići i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca, prof. Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.
Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.
Vina su se kušala uz gitarsku jazz pratnju Darka Gulić Gule.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Željko Novaković

30. godina pjenušaca Misal Vinarija Misal u wine baru DiWine u Zagrebu proslavila je 30. godina postojanja i uspjeha svojih pjenušavih vina. Prijatelji, poslovni partneri, predstavnici medija i članice Udruge Žene i vino (WOW), koja je bila... Više [+]

30. godina pjenušaca Misal

Vinarija Misal u wine baru DiWine u Zagrebu proslavila je 30. godina postojanja i uspjeha svojih pjenušavih vina.
Prijatelji, poslovni partneri, predstavnici medija i članice Udruge Žene i vino (WOW), koja je bila i
suorganizator događaja, uz ugodnu glazbu uživali su cijelu večer u njihovim najnagrađivanijim
pjenušcima u proteklim godinama. Vlasnice vinarije sestre Peršurić na početku večeri predstavile su pjenušava vina kojima se posebno ponose.
Počelo je uz njihov najpoznatiji pjenušac Misal Millennium brut koji se točio iz 6-litarske
boce zvane Metuzalem. Pjenušac na bazi Malvazije istarske dobio je brojne nagrade, a
možda najveća je ona trofejna iz 2021. sa Glass of Bubbly natjecanja. Kušalo se i dva vrlo popularna pjenušca Misal Prestige extra brut i Misal Blanc de noirs brut, ali i dva ovogodišnja trofejna pjenušca sa natjecanja u Londonu. Oba pjenušca su ružičasta i to sestre posebno veseli, jer su tako visoko nagrađeni pjenušci koji se inače smatraju usputnim pićima u ljetnim večerima. No njihov Misal Royal brut proizveden iz Pinota crnoga i Misal Rouge demi sec proizveden na bazi Terana uz Muškat ružu porečku i Malvaziju istarsku, nisu usputna pića već pravi užitak. Na kraju su vlasnice vinarije Katarina i Ana, okupljenima predstavile prvi put u Zagrebu njihovog Mistera.
To je pjenušac koji se servira uz razno voće a proizveden je u povodu proslave 30. godišnjice.
Kombinacija je to Pinota crnog i Malvazije istarske uz dodatak Teranina. Prvotno je bio zamišljen kao pjenušac kojim će se vinarija Misal približiti novim mladim punoljetnim potrošačima koji tek ulaze u vinski svijet upravo kroz razne koktele na bazi pjenušaca i vina. No kako je za njime vrlo brzo krenula potražnja sestre su odlučile da ovaj pjenušac bude njihov 12. u paleti te zbog ograničene proizvodnje odabiru mjesta na čijim će se vinskim kartama taj pjenušac naći.
Da paze na svaki detalj i da su i najsitnije stvari bitne, dokazale su sestre Peršurić i s
izborom slastica. Moglo se kušati keksiće Miscotti koji nose naziv Mister
upravo po njihovom pjenušcu, a koje su kreirale zajedno sa Mirtom Atilijom vlasnicom
Miscottija. Miscotti keksi postali su nezaobilazni dio njihovih degustacija u slanim i slatkim
varijantama.
Da su znanje i znanost sastavni dio njihovih pjenušaca to uvijek ponosno ističu, a Misal team ima opet jednog dr.sc. u svojim redovima. Doktorica Ana Peršurić Palčić svoja istraživanja posvetila je tom malom dijelu vinskog svijeta jer je prva osoba koja je doktorirala na temu pjenušavih vina na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: R. Karaman, Arhiva WOW

Barunov svjetski pjenušac Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića. „Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela... Više [+]

Barunov svjetski pjenušac

Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića.
„Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela marelica, a prvi gutljaj podsjeća na najfiniju krušku. Potom se osjete vinogradarska breskva i sočna zrela jabuka pa prekrasni nježni tanini koji iznimno dugo miluju usta. Gust je, gotovo uljnat i lijeno se ljulja u čaši, a prepun je sitnih mjehurića. Pojavljuje se i aroma korice kruha, tipična za zrele pjenušce, a ovaj je doista zreo!“– govori vinski kritičar, ocjenjivač i publicist Ivo Kozarčanin.

Vinograd na položaju Gorice obitelj Barundić kupila je prije 30 godina od osamdesetogodišnjaka koji se nije sjećao kad je sađen. Više od deset sorata raste u njemu, među ostalima štajerska belina, graševina, kraljevina, muškat bijeli, muškat žuti, plavec žuti, plemenka. Tijekom proljetnog druženja u vinogradu s prijateljima, Ivanom Dropuljićem, direktorom Festivala Vino.com, novinarom i vinskim kritičarem Željkom Suhadolnikom te Ivom Kozarčaninom dogovorili su se da će to grožđe izdvojiti i pokušati napraviti posebno vino. Berba je bila u kolovozu 2018., druga fermentacija u boci pokrenuta je u srpnju 2019., a degoržiran je, dakle pripremljen za tržište, u listopadu 2022. Ovom pjenušcu nije dodavan ekspedicijski liker kojim se reguliraju arome i slatkoća pa je sasvim suh. Napunjene su 252 magnum boce ovog ekskluzivnog pjenušca.

Priča o vinima Barun i obitelji Barundić je priča o uspjehu u koji je utkano puno ljubavi i dugogodišnjeg velikog rada. Na nekoliko lokacija u i oko Krašića, u Dolini kardinala, peteročlana obitelj prema vinogradu se odnosi s puno pažnje i ljubavi. Od djedova i baka naučili su osnove koje su bile temelj današnjem uspjehu. Učili su i od drugih vinara i na vlastitim pogreškama.

“Prije 12 godina odlučili smo se ozbiljnije baviti proizvodnjom vina. Prvi pjenušac bio je iz berbe 2013. Moji roditelji uvijek bi iz Francuske donosili pjenušce koje smo s veseljem kušali. Dosta smo putovali po Francuskoj, Italiji, Americi, i drugim vinskim odredištima te smo tako došli na ideju da počnemo proizvoditi pjenušac. Po struci nisam agronom te smo angažirali stručnjaka Gorana Marmilića koji nas je uveo u ekološku proizvodnju. Tu se razvila još veća strast i nastavili smo tim putem!”– govori Josip Barundić.

Ova boutique vinarija godišnje proizvede između 25 i 28 tisuća boca pjenušaca. Za prvi pjenušac 2013. dobili su nagradu za najbolji kontinentalni pjenušac na 47. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske.

“Kod nas u obitelji žene su pokretačice svega. Josipova baka bila je veliki radnik kao i mama koja je željela nastaviti tradiciju vinogradarstva u obitelji. Kada postoji srast prema vinu nije problem orezivati trsove danima što smo mi i radile. Ja sam to zavoljela, a da nisam bila niti svjesna. Prije 12 godina Josipovi roditelji su nam prepustili posao, a mi smo ga s veseljem nastavili. Oduvijek se znala ljubav ove obitelji prema vinima i vinogradima!”– ističe Mara Barundić koja je ljubav prema vinogradima prenijela i na njihovu djecu - kćer Anamari te sinove Josipa i Tomislava.

Mara i Josip Barundić sa sinovima Josipom i Tomislavom, predstavili su i Seigneur 2019., prvi chardonnay iz njihova vinograda na položaju Kremenica. Grožđe je macerirano dva tjedna, a vino nakon fermentacije dvije godine njegovano na finom talogu čime se u njemu razviju složenije arome i jedinstvena punoća. Napunili su 2500 butelja ovog vina uz koje su posluženi carpaccio od kozica s kaparima i cvijetom soli te rižoto sa škampima.
Treći novi adut vinarije Barun je Perle noir, crveni pjenušac od crnog pinota iz berbe 2017. Maceracija i fermentacija grožđa trajale su 50 dana, odnjegovan je 150 dana na finom talogu u bačvi i potom je pokrenuta druga fermentacija u boci u kojoj je na finom talogu proveo još 50 mjeseci. Pjenušac je dovoljno svjež za vratinu na roštilju, dovoljno snažan za nježno pečen steak i dovoljno fin za kolač od crne čokolade s borovnicama i čilijem, a zahvaljujući finim taninima ovom je prilikom bio dobro društvo i tatarskom bifteku.
Poker novih vina “zaokružen” je Cardinalom 2016., crnim pinotom iz vinograda posađenog na terenu koji je vlasništvo krašićke Župe presvetog trojstva, a obrađivao ga je i Alojzije Stepinec tijekom boravka u Krašiću. Nakon 50 dana maceracije na niskoj temperaturi, vino je dvije godine odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, a napunjeno je 215 magnum boca. Toliko je 2016. u svijetu bilo kardinala. Uz ovaj zreli, ali iznimno elegantni crnjak uživalo se i u confitu od patke s mlincima te ciklom sa hrenom.
Prezentacija je poslužila i kao svojevrsni enogastro putokaz za predstojeće blagdane, a lijepu je večer posebno začinila i glasovita violončelistica Ana Rucner. Odsvirala je temu iz Carmine burane Carla Orfa te Odu radosti Ludwiga van Bethovena toliko strasno da joj je prvi put u karijeri puknula struna na gudalu. Zbog toga je na kraju ovog vinskog putovanja prekrasno otpjevala romsku himnu Đelem, đelem.
Vina Barun tako su zaokružila broj etiketa na deset. Dosad su imali tri pjenušca, Elegance od manzonija, muškatni i slađi Amoureux te Le Rosé od crnog pinota, kao i tri mirna vina: Graševinu, Manzoni i Marquiz od crnog pinota.
Pjenušac 100+ Pas dosage 2018. obiteljska vinarija Barun iz Krašića predstavila je u najvišem zagrebačkom ugostiteljskom prostoru Rooftop Lateralu.
Danas su vina Barun na vinskim kartama ponajboljih hrvatskih restorana i vinoteka.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić