KLUB - društvena mreža

Efektivna borba protiv svih vrsta insekata

Nametljivi gmizavci se prikradu u naš dom, napadnu našu hranu i uzrokuju štetu. Osim toga, neki kukci i bolno ubadaju, a njihove izlučevine izazivaju alergijske reakcije...

Više [+]

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Pušipel vino ljeta

Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
„Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.

„Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
„Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
„Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
Pripremio: Tomislav Radić

Pušipel vino ljeta 
 
 Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
 „Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
 
 „Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
 Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
 „Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
 Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
 „Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
 Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
 Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Vino uz žlicu u bistrou Darling & Shegrts

Za prvo ovogodišnje izdanje eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu' odabran je bistro Darling & Shegrts na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9).

Prije jela predstavljena su četiri ekstra djevičanska maslinova ulja Bembo (Buža, Rožinjola, Puntoža i Bjelica), koja proizvode supružnici Elena i Vedran Lupić iz Bala u Istri.

Za početak bile su Mini quiche Lorraine, prhke ali sočne male francuske pite sa šunkom i sirom, uz koje se perlao pjenušac Furjan Dominus bijeli. Predstavio ga je Tomislav Furjan, vlasnik istoimenog OPG-a i vinarije Vina Furjan iz Babinca kraj Varaždina, koji je posao preuzeo od oca nakon završetka agronomskog fakulteta. Smanjujući prinose i povećavajući kvalitetu grožđa vrlo je brzo postigao zapažene rezultate. Rađen od chardonnaya i graševine Dominus bijeli lani je osvojio srebrnu medalju na Decanteru, a još bolje je prošla njegova rose varijanta, koja se okitila zlatnom medaljom, postavši tako jedini hrvatski zlatni pjenušac na prestižnom natjecanju u Londonu. Dominus bijeli proizveden je klasičnom metodom, kristalno zlatne boje i svježih voćnih aroma, a odlikuje ga kompleksnost, harmoničnost i elegancija uz fino i dugo perlanje.

Bruschetta s kremom od mrkve i laganog guacamolea s matovilcem jelo je koje će posebno vole vegetarijanci. Jelo je pratilo vino Vislander Rosé 2023. od plavca malog s otoka Visa. Enolog Saša Zec, konzultant i prijatelj obitelji Vojković, vlasnika vinograda na Visu, opisao je to vino kao slojevito, koje se pamti. Arome podsjećaju na cvijet nara, brusnice i maline, a na okusu se osjeća slatkasti dodir, iako je riječ o sasvim suhom vinu. Plavac mali očito je dobra baza za vrhunska ružičasta vina kakvih u Dalmaciji kronično nedostaje, pogotovo u turističkoj sezoni. Vislander u svojim vinogradima na četiri položaja uzgaja još autohtone sorte vugava (bugava) i kuč, a vinarija im se nalazi u mjestu Milna.

Jelo bakice Pavice sastoji se od poširanog jajeta, kreme od ajvara, kreme od sira i vrhnja te crumblea od tosta i špeka. Jelo je pratila Šoškić Graševina 2024., o kojoj je predstavnik Dvorskih vina Šoškić s Plešivice, Mato Kučan, rekao da su vino na tržište plasirali sredinom prosinca prošle godine, a berba graševine bila je nikad ranije - u kolovozu. Rezultat je fino, voćno i svježe vino koje se izvrsno uklopilo sa specijalitetom kuće.

Slijedila je sarma koja nije bila pripremljena na klasičan način. Bila je to pohana sarma s dvije kreme, od krumpir pirea i od dinstanog zelja, prava je zimska poslastica, koja je trebala upravo vino kakvo je Kotari Merlot 2019. Uzvanicima se opet obratio Saša Zec, čija tvrtka Vina Mosaica posluje i s ovom vinarijom iz Polače u okolici Zadra. Počeli su kao poljoprivredna zadruga Mas-Vin koja ekološki proizvodi maslinova ulja i vino, a sada se rebrendiraju i prezentiraju pod nazivom Kotari prema lokaciji Ravnih kotara gdje su smješteni. Kotari Merlot pokazuje autentičnost terroira na profinjen način. Guste je, rubin crvene boje, ugodne arome i bouqueta koji podsjeća na bobičaste plodove, crni papar i zrele višnje maraske. Njegova punoća ublažila je blagu kiselost pohane sarme, smjelog autorskog potpisa chefa Ivana Pavlovića koji je na svoj način iskoračio u comfort food. Kaže da obožava takav pristup kuhanju, uz maksimalnu iskoristivost namirnica. Okupljeni novinari, u tijesnom omjeru glasova s Jelom bakice Pavice i Šoškićevom Graševinom, odabrali su Pavlovićevu sarmu i Kotari Merlot kao najbolju kombinaciju hrane i vina te večeri.

Na kraju slastica, Bakine šnenokle u modernoj verziji a Furjan Muškat žuti 2023 izvrsno ih je dopunio svojim poluslatkim okusom prožetim voćnim i cvjetnim notama.

'Vinom uz žlicu', eno-gastro projekt Renata Cisar i Mustafa Topčagić pokrenuli su prije šest godina. Kultura stola u hrvatskom je ugostiteljstvu u sve je većem usponu a ovaj projekt svojim edukativnim i zabavnim sadržajima daje svoj doprinos.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Julio Frangen

Vino uz žlicu u bistrou Darling & Shegrts
 
 Za prvo ovogodišnje izdanje eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu' odabran je bistro Darling & Shegrts na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9).
 
 Prije jela predstavljena su četiri ekstra djevičanska maslinova ulja Bembo (Buža, Rožinjola, Puntoža i Bjelica), koja proizvode supružnici Elena i Vedran Lupić iz Bala u Istri.
 
 Za početak bile su Mini quiche Lorraine, prhke ali sočne male francuske pite sa šunkom i sirom, uz koje se perlao pjenušac Furjan Dominus bijeli. Predstavio ga je Tomislav Furjan, vlasnik istoimenog OPG-a i vinarije Vina Furjan iz Babinca kraj Varaždina, koji je posao preuzeo od oca nakon završetka agronomskog fakulteta. Smanjujući prinose i povećavajući kvalitetu grožđa vrlo je brzo postigao zapažene rezultate. Rađen od chardonnaya i graševine Dominus bijeli lani je osvojio srebrnu medalju na Decanteru, a još bolje je prošla njegova rose varijanta, koja se okitila zlatnom medaljom, postavši tako jedini hrvatski zlatni pjenušac na prestižnom natjecanju u Londonu. Dominus bijeli proizveden je klasičnom metodom, kristalno zlatne boje i svježih voćnih aroma, a odlikuje ga kompleksnost, harmoničnost i elegancija uz fino i dugo perlanje.
 
 Bruschetta s kremom od mrkve i laganog guacamolea s matovilcem jelo je koje će posebno vole vegetarijanci. Jelo je pratilo vino Vislander Rosé 2023. od plavca malog s otoka Visa. Enolog Saša Zec, konzultant i prijatelj obitelji Vojković, vlasnika vinograda na Visu, opisao je to vino kao slojevito, koje se pamti. Arome podsjećaju na cvijet nara, brusnice i maline, a na okusu se osjeća slatkasti dodir, iako je riječ o sasvim suhom vinu. Plavac mali očito je dobra baza za vrhunska ružičasta vina kakvih u Dalmaciji kronično nedostaje, pogotovo u turističkoj sezoni. Vislander u svojim vinogradima na četiri položaja uzgaja još autohtone sorte vugava (bugava) i kuč, a vinarija im se nalazi u mjestu Milna.
 
 Jelo bakice Pavice sastoji se od poširanog jajeta, kreme od ajvara, kreme od sira i vrhnja te crumblea od tosta i špeka. Jelo je pratila Šoškić Graševina 2024., o kojoj je predstavnik Dvorskih vina Šoškić s Plešivice, Mato Kučan, rekao da su vino na tržište plasirali sredinom prosinca prošle godine, a berba graševine bila je nikad ranije - u kolovozu. Rezultat je fino, voćno i svježe vino koje se izvrsno uklopilo sa specijalitetom kuće.
 
 Slijedila je sarma koja nije bila pripremljena na klasičan način. Bila je to pohana sarma s dvije kreme, od krumpir pirea i od dinstanog zelja, prava je zimska poslastica, koja je trebala upravo vino kakvo je Kotari Merlot 2019. Uzvanicima se opet obratio Saša Zec, čija tvrtka Vina Mosaica posluje i s ovom vinarijom iz Polače u okolici Zadra. Počeli su kao poljoprivredna zadruga Mas-Vin koja ekološki proizvodi maslinova ulja i vino, a sada se rebrendiraju i prezentiraju pod nazivom Kotari prema lokaciji Ravnih kotara gdje su smješteni. Kotari Merlot pokazuje autentičnost terroira na profinjen način. Guste je, rubin crvene boje, ugodne arome i bouqueta koji podsjeća na bobičaste plodove, crni papar i zrele višnje maraske. Njegova punoća ublažila je blagu kiselost pohane sarme, smjelog autorskog potpisa chefa Ivana Pavlovića koji je na svoj način iskoračio u comfort food. Kaže da obožava takav pristup kuhanju, uz maksimalnu iskoristivost namirnica. Okupljeni novinari, u tijesnom omjeru glasova s Jelom bakice Pavice i Šoškićevom Graševinom, odabrali su Pavlovićevu sarmu i Kotari Merlot kao najbolju kombinaciju hrane i vina te večeri.
 
 Na kraju slastica, Bakine šnenokle u modernoj verziji a Furjan Muškat žuti 2023 izvrsno ih je dopunio svojim poluslatkim okusom prožetim voćnim i cvjetnim notama.
 
 'Vinom uz žlicu', eno-gastro projekt Renata Cisar i Mustafa Topčagić pokrenuli su prije šest godina. Kultura stola u hrvatskom je ugostiteljstvu u sve je većem usponu a ovaj projekt svojim edukativnim i zabavnim sadržajima daje svoj doprinos.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 
 Foto: Julio Frangen

Tomislav Radić
prije 7 mjeseci

Premium papar i vina Degrassi

U Zagrebu održana je večera sljubljivanja vina i papra. Četiri vina Degrassi, linije Special Edition Contarini, spojena su s odabranim vrstama papra tvrtke Premium začini. Priču o papru, o podrijetlu i terroirima ispričala je Alessia Cortesi, vlasnica marke Premium začini iz Zadra, naglasivši da je njezin projekt pokrenut tek , 2023. sa željom da se vrhunskim domaćim namirnicama u Hrvatskoj ponude novi okusi Među vrstama papra najpoznatiji je i najviše korišten crni papar, u 16.stoljeću zvan crnim zlatom jer mu je cijena bila poput cijene grama zlata pa se papar koristio kao valuta. Crni papar raste samo u tropskoj klimi, a svaki papar ima posebne značajke i njemu su, kao i vinu, važni i terroir i klima! Posebni terroir Contarini na bijeloj zemlji Bujštine, ali i posebno dobra godina, 2016., bile se povod da Moreno Degrassi, istarski vinar, nekim vinima da posebnu etiketu i novi naziv linije. Na večeri papra i vina, Moreno Degrassi predstavio je tri vina iz iznimne berbe 2016. godine: Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Pinot Noir, a četvrto, Petit Verdot, bilo je iz 2015. Te su godine pružile vrhunsku „sirovinu“ za odležavanje – tako da su vina stvorila novu liniju Special Edition. Za ta četiri crnjaka posebno su se dizajnirale etikete.
Tijekom večeri uz vina i papar kušala se hrana restorana Trilogija fino i vino.
Večera je počela pjenušavim ružičastim vinom Lilith. Kušala se berba 2019, provedena tradicionalnom metodom, samo od sorte crni pinot. Sitni mjehurići, nježna losos boja i ugodna svježina i voćnost, bili su idealan odabir za aperitiv.
Prvi slijed počeo je kušanjem divljeg papra voatsiperiferyja s Madagaskara, prepoznatljivog po notama citrusa i slatkih začina poput muškatnog oraščića i klinčića. Dobro se slaže s mnogim namirnicama (crvenim ili bijelim mesom, povrćem, salatama, pa čak i voćem poput jagoda i trešanja). Chef Marin Galinac spojio ga je s pačetinom, a hranu je pratio Cabernet Franc Degrassi 2016, s mirisom na tamno bobičasto voće, uz note slatkog drveta, karamele, blago tostirane crne kave i tamne čokolade, sa završetkom na crni papar i kožu. Vino je bilo snažno, trajno, a papar mu je dodatno pojačao okus.
Svježi zeleni papar u soli bio je uvod u drugi slijed. Zrna su kao i zrna crnog papra, ali zelene su boje jer se beru prije potpunog sazrijevanja. Papar ima svježu aromu i idealan je za one koji ne vole jako ljuto. Nježna paprenost nadopunjena je suptilnom voćnošću dajući mu kompleksniji okus. Preporučuje se koristiti u jelima za kratko kuhanje jer se tako čuva svježi okus. Poslužen je uz rumpsteak, a pratio ga je Cabernet sauvignon 2016, nedavno okrunjen zlatom s 96 bodova na ocjenjivanju Vinske zvijezde. Ocjenjivači su u njemu prepoznali arome crnog ribiza, metvice i cedra, naglašenu zrelost i sklad, kao i uravnotežene tanine koji će se još smekšati kroz vrijeme.
Treći slijed predstavljen je dimljenim teličerijskim (Tellicherry) paprom, iz regije Malabar na zapadnoj obali Indije. Papar se dimi bukovim drvetom, ima drvenasti, ali istodobno snažan i suptilan okus. U njemu su izražene i citrusne note, limun i limunska trava. Njime je bio začinjen gulaš od divlje svinje, a pratio ga je Petit verdot 2015. Sorta Petit verdot često se služi kao začin bordoškim vinima, no Moreno Degrassi vinificirao ga je samostalno. Vino odaje eleganciju, sočno je i snažno, ali i meko s potencijalom odležavanja jer to vino tek započinje svoj dug život.Završni slijed započeo je timutskim paprom iz Nepala, koji raste gotovo divlje na visoravnima. Smatra se „lažnim paprom“, a zovu ga i „timur bobica“. Timutski papar iz iste je obitelji kao i bobica sečuanskog papra. Ima izrazito kiselkastu aromu koja podsjeća na grejpfrut. Sljubljuje se s crvenim mesom na žaru, janjetinom i pirjanim povrćem, a chef Marin Galinac spojio ga je s jaretinom. Pratnja mu je bila Pinot noir 2016.. To vino ima voćnost zrelih trešanja na podlozi kože i cedrovine a zatim se javlja aroma griotte višanja u likeru. Vino je gusto, ali ujedno meko, oblo i toplo. Čista voćnost ponavlja se i na nepcu, uz lagani papreni finiš koji dugo traje. Papreni finiš vina uz timutski papar na jaretini stvorile su doživljaj jer je večer papra i vina bila je novo i originalno iskustvo.
Više o papru: https://premium-zacini.com/
Više o vinu: www.degrassi.hr
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Julio Frangen

Premium papar i vina Degrassi
 
 U Zagrebu održana je večera sljubljivanja vina i papra. Četiri vina Degrassi, linije Special Edition Contarini, spojena su s odabranim vrstama papra tvrtke Premium začini. Priču o papru, o podrijetlu i terroirima ispričala je Alessia Cortesi, vlasnica marke Premium začini iz Zadra, naglasivši da je njezin projekt pokrenut tek , 2023. sa željom da se vrhunskim domaćim namirnicama u Hrvatskoj ponude novi okusi Među vrstama papra najpoznatiji je i najviše korišten crni papar, u 16.stoljeću zvan crnim zlatom jer mu je cijena bila poput cijene grama zlata pa se papar koristio kao valuta. Crni papar raste samo u tropskoj klimi, a svaki papar ima posebne značajke i njemu su, kao i vinu, važni i terroir i klima! Posebni terroir Contarini na bijeloj zemlji Bujštine, ali i posebno dobra godina, 2016., bile se povod da Moreno Degrassi, istarski vinar, nekim vinima da posebnu etiketu i novi naziv linije. Na večeri papra i vina, Moreno Degrassi predstavio je tri vina iz iznimne berbe 2016. godine: Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Pinot Noir, a četvrto, Petit Verdot, bilo je iz 2015. Te su godine pružile vrhunsku „sirovinu“ za odležavanje – tako da su vina stvorila novu liniju Special Edition. Za ta četiri crnjaka posebno su se dizajnirale etikete.
 Tijekom večeri uz vina i papar kušala se hrana restorana Trilogija fino i vino.
 Večera je počela pjenušavim ružičastim vinom Lilith. Kušala se berba 2019, provedena tradicionalnom metodom, samo od sorte crni pinot. Sitni mjehurići, nježna losos boja i ugodna svježina i voćnost, bili su idealan odabir za aperitiv. 
 Prvi slijed počeo je kušanjem divljeg papra voatsiperiferyja s Madagaskara, prepoznatljivog po notama citrusa i slatkih začina poput muškatnog oraščića i klinčića. Dobro se slaže s mnogim namirnicama (crvenim ili bijelim mesom, povrćem, salatama, pa čak i voćem poput jagoda i trešanja). Chef Marin Galinac spojio ga je s pačetinom, a hranu je pratio Cabernet Franc Degrassi 2016, s mirisom na tamno bobičasto voće, uz note slatkog drveta, karamele, blago tostirane crne kave i tamne čokolade, sa završetkom na crni papar i kožu. Vino je bilo snažno, trajno, a papar mu je dodatno pojačao okus. 
 Svježi zeleni papar u soli bio je uvod u drugi slijed. Zrna su kao i zrna crnog papra, ali zelene su boje jer se beru prije potpunog sazrijevanja. Papar ima svježu aromu i idealan je za one koji ne vole jako ljuto. Nježna paprenost nadopunjena je suptilnom voćnošću dajući mu kompleksniji okus. Preporučuje se koristiti u jelima za kratko kuhanje jer se tako čuva svježi okus. Poslužen je uz rumpsteak, a pratio ga je Cabernet sauvignon 2016, nedavno okrunjen zlatom s 96 bodova na ocjenjivanju Vinske zvijezde. Ocjenjivači su u njemu prepoznali arome crnog ribiza, metvice i cedra, naglašenu zrelost i sklad, kao i uravnotežene tanine koji će se još smekšati kroz vrijeme.
 Treći slijed predstavljen je dimljenim teličerijskim (Tellicherry) paprom, iz regije Malabar na zapadnoj obali Indije. Papar se dimi bukovim drvetom, ima drvenasti, ali istodobno snažan i suptilan okus. U njemu su izražene i citrusne note, limun i limunska trava. Njime je bio začinjen gulaš od divlje svinje, a pratio ga je Petit verdot 2015. Sorta Petit verdot često se služi kao začin bordoškim vinima, no Moreno Degrassi vinificirao ga je samostalno. Vino odaje eleganciju, sočno je i snažno, ali i meko s potencijalom odležavanja jer to vino tek započinje svoj dug život.Završni slijed započeo je timutskim paprom iz Nepala, koji raste gotovo divlje na visoravnima. Smatra se „lažnim paprom“, a zovu ga i „timur bobica“. Timutski papar iz iste je obitelji kao i bobica sečuanskog papra. Ima izrazito kiselkastu aromu koja podsjeća na grejpfrut. Sljubljuje se s crvenim mesom na žaru, janjetinom i pirjanim povrćem, a chef Marin Galinac spojio ga je s jaretinom. Pratnja mu je bila Pinot noir 2016.. To vino ima voćnost zrelih trešanja na podlozi kože i cedrovine a zatim se javlja aroma griotte višanja u likeru. Vino je gusto, ali ujedno meko, oblo i toplo. Čista voćnost ponavlja se i na nepcu, uz lagani papreni finiš koji dugo traje. Papreni finiš vina uz timutski papar na jaretini stvorile su doživljaj jer je večer papra i vina bila je novo i originalno iskustvo.
 Više o papru: https://premium-zacini.com/
 Više o vinu: www.degrassi.hr 
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Foto: Julio Frangen

Tomislav Radić
prije 8 mjeseci

Mlada vina Međimurja
 
 Mlada vina Međimurja premijerno bit će predstavljena na Trećem. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
 „Gledajući naše susjede Slovence i Austrijance odlučili smo svoj rizvanac,
 silvanac zeleni, bijeli i sivi pinot, pa čak i graševinu staviti u bocu pod imenom
 Mlado Međimurje. Naša su mlada vina lagana, svježa i lepršava. Sretni smo što
 se u javnosti razbijaju predrasude prema mladom vinu. Za njegovu proizvodnju
 koristimo strogo birano grožđe kako bi vina već u listopadu mogla biti spremna
 za tržište“, kazao je Robert Horvat, predsjednik društva vinogradara i vinara
 Međimurja Hortus Croatiae i vinar vinarije Vina Horvat.
 
 Najdužu tradiciju proizvodnje mladih vina u Međimurju ima vinarija Cmrečnjak.
 „Mi smo prvo mlado vino deklarirali 2006. godine. Neke vinarije iz Južne Štajerske koje mlado vino proizvode već desetljećima, čak 40 posto svojeg vina prodaju kao mlado“, objasnio je Marko Cmrečnjak.
 Međimurska se mlada vina naslanjaju na svjetske trendove ispijanja pitkih vina s
 niskim postotkom alkohola.
 „Mlado vino vole svi – i mladi i oni stariji. Ono što primjećujemo, jest da su se
 stariji ljudi navikli na zrela vina, a da su mladi otvoreniji za nove okuse. Oni vole
 probati nešto novo i drugačije. Ono po čemu su mlada vina posebna, jest to što
 ona prva otkrivaju kakva je bila berba. Istodobno ona nagovješćuju što bismo
 mogli očekivati od vina koja će još mjesecima dozrijevati“, rekao je David
 Štampar iz vinarije Štampar.
 Veći dio međimurskih vinara svoje mlado vino proda do Nove godine, a oni koji
 proizvode veće količine, do veljače.
 Mlado vino pronašlo je svoje mjesto u gastronomiji, no idealno je i za ležerna
 druženja uz sitne zalogaje.
 „Mlado vino savršeno se sljubljuje s laganim sirevima, bijelim mesom i
 tjesteninom, a gurmani vole i njegov spoj s čvarcima te drugim delikatesnim
 proizvodima iz ovog dijela zemlje. Od onoga što je na stolu, zapravo je važnije
 tko je uz stol. Dobro vino uvijek ide uz dobro društvo“, ustvrdio je Filip Jakopić
 iz vinarije Jakopić i restorana Terbotz.
 Mlada vina koja se proizvode u sklopu projekta Mlado Međimurje, na skorašnjem
 će BregFestu predstaviti deset vinarija. To su vinarije Cmrečnjak, Jakopić,
 Horvat, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner i Štampar.
 Treći BregFest održat će se u zagrebačkoj Laubi u petak 25. listopada 2024.
 godine od 14 do 21 sat.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Zeleno Srce
prije 9 mjeseci

ROKOHUMIN - univerzalno tekuće organsko-mineralno gnojivo koje sadrži huminske kiseline i aminokiseline
 Rokohumin, tekuće aminokiselinsko gnojivo, prehrambeni je koktel aminokiselina, peptida, huminskih kiselina, makro i mikronutrijenata i stoga je pravi izbor za biljke. To je sredstvo za poticanje rasta, promicanje unosa hranjivih tvari, povećanje otpornosti biljaka na vremenske fluktuacije.
 ROKOHUMIN
 Prednost folijarne prehrane je osigurati biljkama dovoljno raznolikih hranjivih tvari, koje su vrlo važne. Ispravlja njihov deficit na najbrži način ili ako je unos kroz korijenje iz nekog razloga ograničen (na primjer, pH okoliša). Biljka brzo prihvaća folijarnu prehranu i stoga je njezin učinak gotovo vidljiv.
 TRADICIONALNE VARIJANTE ROKOHUMINA
 Univerzalni (NPK 14-9-14)
 Voćke (NPK 11-12-12)
 Cvjetno cvijeće (NPK 21-15-12)
 Jagode i sitno voće (NPK 9-10-14)
 ---------------------------------------------------------------------------------
 EKOLOŠKE VARIJANTE MULTIHUMINA
 Povrće (NPK 5-10-14)
 Biljke koje vole kiselo (NPK 5-16-14)
 Klasik (NPK 4-9-14)
 Pruža prednosti:
 omogućuje bolje ukorjenjivanje, poboljšava stvaranje korijenskih dlačica, duljinu korijena, a time i povlačenje hranjivih tvari iz tla, produžuje vegetacijsko razdoblje plodnog povrća i voća
 poboljšava metabolizam i prirodnu otpornost na bolesti i štetočine, povećava ukupnu vitalnost biljaka, pomaže povećati plodnost tla podržavajući mikrofloru tla (oživljava tlo) - to jest, korišteno gnojivo nije samo uhvaćeno na listu, već uvijek određeni dio doseže površinu tla i time djeluje kao hrana za mikrofloru tla.
 sprječava nakupljanje teških metala i štetnih tvari u biljkama
 KARAKTERISTIKE ROKOHUMINSKOG GNOJIVA
 Složeno tekuće organo-mineralno gnojivo izrađeno od organskog materijala bogatog hranjivim tvarima.
 Gnojivo ima univerzalnu primjenu i namijenjeno je gnojidbi svih vrsta biljaka i usjeva: poljoprivrednih kultura, povrća, voća, cvijeća, drvenastih biljaka i grmlja, trava, travnjaka.
 Sadrži hranjive tvari u svom prirodnom obliku i preporučuje se i odobrava za uporabu u organskom uzgoju.
 Nanosi se prskanjem na lišće, zalijevanjem ili navodnjavanjem kapanjem.
 Gnojivo ima vrlo dobro prianjanje na lišće i otporno je na brzo sušenje i pranje. Omogućuje cjelodnevnu primjenu.
 ŠTO DOBIVATE KORIŠTENJEM ROKOHuminskog GNOJIVA
 uzgajati usjeve u BIO kvaliteti,Vaša žetva će biti veća i usjevi bogatiji hranjivim tvarima, intenzivno rastete i istovremeno na prirodan način, vratit ćete se nekoliko puta svakih 1 € uloženih u gnojivo
 ZAŠTO KORISTITI ROKOHUMINSKO GNOJIVO
 povećava nutritivnu vrijednost plodova omogućuje brz početak rasta i bolje ukorjenjivanje, poboljšava stvaranje kose korijena i povlačenje hranjivih tvari iz tla, poboljšava metabolizam i upravljanje hranjivim tvarima
 poboljšava cjelokupno stanje biljaka i otpornost na bolesti i štetočine poboljšava tipičnu boju ploda
 pomaže u postavljanju cvijeća, produžuje vrijeme vegetacije, povećava sadržaj klorofila u lišću (biljka ima duboko zelenu boju lišća)jača otpornost na vremenske fluktuacije i pomaže u regereraciji oštećenih biljaka;
 sadržaj bakra i sumpora osigurava otpornost biljaka na gljivične bolesti u ranim fazama rasta i razvoja 
 UČINCI HUMINSKIH KISELINA U GNOJIVU
 djelovati na razvoj korijenskog sustava i povećati klijavost prirodni su promotor rasta, povećati sadržaj klorofila, pomoći u poboljšanju fotosinteze, spriječiti nakupljanje teških metala i štetnih tvari u biljkama i plodovima (pri gnojidbi u tlo) pomoći povećati plodnost tla (pri gnojidbi u tlo)
 UČINCI AMINOKISELINA U GNOJIVU
 Aminokiseline u gnojivu potrebne su za rast, regeneraciju i razvoj biljaka. Oni su također od velike važnosti za mikrofloru tla podržavajući aktivnost mikroorganizama u tlu i aktivnost enzima. Biljke su u stanju sintetizirati sve aminokiseline koje su im potrebne. Mnoge aminokiseline su prekursori ili aktivatori fitohormona i tvari rasta u biljkama.
 U stresnim situacijama biljka može akumulirati značajnu količinu slobodnih aminokiselina, koje imaju ulogu zaštitnog mehanizma. Značenje ove akumulacije je da biljka troši manje energije na sintezu proteina. Ako se aminokiselina isporučuje u obliku folijarne prehrane, biljke će biti u boljim uvjetima, što će utjecati na rast i razvoj. Dakle, kada postrojenje ima na raspolaganju pojedinačne građevne blokove i ne mora ih stvoriti, njegova izgradnja, rast napreduje bržim tempom.
 NANOŠENJE SPREJA
 predstavlja jednostavnu i ciljanu primjenu, kroz koju biljku brzo i namjerno opskrbljujemo hranjivim tvarima i elementima koji nedostaju u početnoj fazi vegetacije, osigurava brz rast i povećanu otpornost biljaka na bolesti i vremenske fluktuacije omogućuje poboljšanje općeg stanja biljaka s relativno niskim troškovima primjene , Proizvodi za suzbijanje bolesti i štetočina.gnojivo se primjenjuje u početnoj fazi određene biljke/usjeva i tijekom razdoblja regenerativne oplodnje. Općenito, počinje se primjenjivati na 40-50% pokrova lista tla, tako da je površina lista dovoljna za učinkovit unos hranjivih tvari iz gnojiva. Ne nanosite tijekom razdoblja cvjetanja!. Zaštitno razdoblje je 2 tjedna, gnojivo se ne primjenjuje najmanje 2 tjedna prije žetve
 Kada se nanosi u vrtu, temeljito promiješajte sadržaj boce, dodajte 10-15 ml koncentriranog gnojiva u jednu litru vode i nanesite prskanjem na list nakon miješanja. Za poljske usjeve razrijedite 2,5 litara gnojiva na najmanje 150 litara vode i poprskajte ovom otopinom na list (gusto posijane žitarice, ulje uljane repice, suncokret, mahunarke, krumpir...). Oploditi do folijara je najprikladnije u večernjim satima, nakon zalaska sunca. U slučaju gnojidbe u sunčanom vremenu, biljka se može oštetiti. Primjenu možemo ponoviti nakon 25 dana, posebno za ukrasne travnjake i travnjake, cvjetnice i zimzelene biljke, grožđe i sitno voće 
 NANOŠENJE NAVODNJAVANJEM ILI NAVODNJAVANJEM KAPANJEM
 omogućuje ujednačen i brz unos svih komponenti gnojiva, obogaćuje tlo važnom organskom komponentom aktivira proces mineralizacije u tlu, čineći hranjive tvari dostupnim iz tla, pomaže u stvaranju humusa u tlu
 Homogenizirajte sadržaj boce kao u prethodnom slučaju i izmjerite 15-20 ml koncentriranog gnojiva po litri vode. Zalijevamo biljke do korijena otopinom. Vrlo je prikladno oploditi prije kiše, odnosno zalijevanja biljaka, kada gnojivo dospije dublje do korijena biljke uz pomoć vode. Pozitivan učinak oplodnje postaje vidljiv u roku od dva do tri dana. Preporučujemo kombiniranje ROKOHUMINA u tekućem obliku s slabijim Rokohuminom, koji je prethodno ugrađen u tlo. Učinak ove kombinacije još je izraženiji. Nakon 30 dana ponavljamo primjenu tekućim ROKOHUMINOM.
 HIDROPONSKI UZGOJ BILJAKA
 Sadržaj boce temeljito promiješajte kako biste ga homogenizirali i ulijte 15 ml homogeniziranog gnojiva u jednu litru vode. Tako pripremljenu otopinu sipamo u hidroponsku posudu. Nakon 14 dana zamjenjujemo otopinu.

ROKOHUMIN UNIVERSAL 14-9-14 – tekući

ekotrade.hr

Tomislav Radić
prije 10 mjeseci

Zelinska kraljevina proživljava renesansu

Kraljevina, hrvatska autohtona sorta vinove loze, sve je traženija. Nekada se njezino grožđe koristilo za proizvodnju bijelog kiselkastog vina koje se pilo kao gemišt, a danas se od kraljevine proizvode monosortna vina, pa čak i pjenušci.
Vinogradari iz Svetog Ivana Zeline i njegove okolice, poznati po proizvodnji vina od kraljevine, tvrde kako je trenutačno potražnja za cijepovima kraljevine veća od ponude. Vjeruju kako će kraljevini ovogodišnja berba grožđa dati novo odlično vino.
„Došlo je do svijesti vinogradara i vinara, pogotovo u zelinskom kraju, da je ta autohtona sorta dragulj koji treba čuvati i kojem se treba posvetiti. Većinu proizvodnje trebamo temeljiti na toj sorti po kojoj smo prepoznatljivi, a zahvaljujući kojoj kupcima i turistima kojih je sve više u kontinentalnoj Hrvatskoj, možemo ponuditi nešto čega nema nigdje drugdje u svijetu. Zahvaljujući klonskoj selekciji koju smo radili u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, te redukciji prinosa koju primjenjujemo u našim vinogradima, možemo reći da je kraljevina dobila dodanu vrijednost. Nažalost, svake je godine sve manje cijepova. Ne može se proizvesti onoliko cijepova koliko bi ih proizvođači htjeli zasaditi“, kazala je Ivana Puhelek iz vinarije Puhelek Purek u Gornjem Psarjevu kraj Svetog Ivana Zeline u čijim vinogradima dominira kraljevina.
Najzaslužniji za to je njezin otac koji se od kraljevine nije želio oprostiti osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su se vinogradi te sorte u Prigorju masovno krčili kako bi ih zamijenili oni svjetski poznatih sorti vinove loze.
„Na nama vinarima je da skinemo predrasude koje su se prema kraljevini gajile desetljećima! Zanemarili smo i njezinu promociju. Naime, nadomak smo Zagreba, pa lakše prodajemo svoja vina. Sada kada se u svijetu piju lagana vina, pravi je tren da istaknemo kraljevinu. Ona se savršeno uklapa u taj trend! Kraljevina je lagano, lepršavo vino, idealno ne samo za ljeto, nego i mnoge prigode kada želimo polako uživati u vinu“, rekao je Mario Jurišić iz vinarije Kos – Jurišić u Nespešu kraj Zeline.
U zelinskom kraju vole istaknuti da je u kraljevini, zahvaljujući prijateljstvu s groficom Anom Marijom Erdödy, uživao čak i Ludwig van Beethoven, jedan od najvećih skladatelja svih vremena.
„Od kraljevine se danas mogu stvarati velika vina! Sve ovisi o kreatoru, vinaru koji stvara vino. Meni je cilj izvući maksimum kako iz grožđa, tako i iz vina. Poseban mi je izazov od starih sorti grožđa među kojima su kraljevina i štajerska belina, kreirati neke uzbudljive vinske novitete. Nadam se da ćemo si kao vinari u tome jedni drugima biti primjer te se međusobno poticati na podizanje letvice kad su vina od starih sorti u pitanju“, kazao je Franjo Žnidarić iz vinarije Žnidarić u Hrastini iz okolice Zaprešića. Dodao je da kraljevina nije rezervirana za zelinski kraj, nego da može uspijevati diljem Središnje bregovite Hrvatske. Pojasnio je da njezin kvalitetan uzgoj u prvom redu ovisi o mikrolokaciji te tlu.
Uz vinograd s kraljevinom star više od pedeset godina vinarija Žnidarić ima i novi iz 2018. godine. Cijepovi kraljevine za taj su vinograd stigli iz Slovenije, a rasadni materijal bio je iz Hrvatske.
Vina od kraljevine Zagrepčani i njihovi gosti moći će kušati na 3. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske koji će se održati u zagrebačkoj Laubi u petak 25. listopada 2024. godine.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Ante Gudelj

Zelinska kraljevina proživljava renesansu
 
 Kraljevina, hrvatska autohtona sorta vinove loze, sve je traženija. Nekada se njezino grožđe koristilo za proizvodnju bijelog kiselkastog vina koje se pilo kao gemišt, a danas se od kraljevine proizvode monosortna vina, pa čak i pjenušci.
 Vinogradari iz Svetog Ivana Zeline i njegove okolice, poznati po proizvodnji vina od kraljevine, tvrde kako je trenutačno potražnja za cijepovima kraljevine veća od ponude. Vjeruju kako će kraljevini ovogodišnja berba grožđa dati novo odlično vino. 
 „Došlo je do svijesti vinogradara i vinara, pogotovo u zelinskom kraju, da je ta autohtona sorta dragulj koji treba čuvati i kojem se treba posvetiti. Većinu proizvodnje trebamo temeljiti na toj sorti po kojoj smo prepoznatljivi, a zahvaljujući kojoj kupcima i turistima kojih je sve više u kontinentalnoj Hrvatskoj, možemo ponuditi nešto čega nema nigdje drugdje u svijetu. Zahvaljujući klonskoj selekciji koju smo radili u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, te redukciji prinosa koju primjenjujemo u našim vinogradima, možemo reći da je kraljevina dobila dodanu vrijednost. Nažalost, svake je godine sve manje cijepova. Ne može se proizvesti onoliko cijepova koliko bi ih proizvođači htjeli zasaditi“, kazala je Ivana Puhelek iz vinarije Puhelek Purek u Gornjem Psarjevu kraj Svetog Ivana Zeline u čijim vinogradima dominira kraljevina.
 Najzaslužniji za to je njezin otac koji se od kraljevine nije želio oprostiti osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su se vinogradi te sorte u Prigorju masovno krčili kako bi ih zamijenili oni svjetski poznatih sorti vinove loze.
 „Na nama vinarima je da skinemo predrasude koje su se prema kraljevini gajile desetljećima! Zanemarili smo i njezinu promociju. Naime, nadomak smo Zagreba, pa lakše prodajemo svoja vina. Sada kada se u svijetu piju lagana vina, pravi je tren da istaknemo kraljevinu. Ona se savršeno uklapa u taj trend! Kraljevina je lagano, lepršavo vino, idealno ne samo za ljeto, nego i mnoge prigode kada želimo polako uživati u vinu“, rekao je Mario Jurišić iz vinarije Kos – Jurišić u Nespešu kraj Zeline.
 U zelinskom kraju vole istaknuti da je u kraljevini, zahvaljujući prijateljstvu s groficom Anom Marijom Erdödy, uživao čak i Ludwig van Beethoven, jedan od najvećih skladatelja svih vremena.
 „Od kraljevine se danas mogu stvarati velika vina! Sve ovisi o kreatoru, vinaru koji stvara vino. Meni je cilj izvući maksimum kako iz grožđa, tako i iz vina. Poseban mi je izazov od starih sorti grožđa među kojima su kraljevina i štajerska belina, kreirati neke uzbudljive vinske novitete. Nadam se da ćemo si kao vinari u tome jedni drugima biti primjer te se međusobno poticati na podizanje letvice kad su vina od starih sorti u pitanju“, kazao je Franjo Žnidarić iz vinarije Žnidarić u Hrastini iz okolice Zaprešića. Dodao je da kraljevina nije rezervirana za zelinski kraj, nego da može uspijevati diljem Središnje bregovite Hrvatske. Pojasnio je da njezin kvalitetan uzgoj u prvom redu ovisi o mikrolokaciji te tlu.
 Uz vinograd s kraljevinom star više od pedeset godina vinarija Žnidarić ima i novi iz 2018. godine. Cijepovi kraljevine za taj su vinograd stigli iz Slovenije, a rasadni materijal bio je iz Hrvatske.
 Vina od kraljevine Zagrepčani i njihovi gosti moći će kušati na 3. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske koji će se održati u zagrebačkoj Laubi u petak 25. listopada 2024. godine.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Ante Gudelj

Tomislav Radić
prije 10 mjeseci

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

volem @KLUB (8)