KLUB - društvena mreža

Valenta u Zagrebu

Mlada istarska vinarija Valenta pojavila se u Zagrebu. Novinar Tomislav Stiplošek u multifunkcionalanom prostoru History cluba u Tkalčićevoj ulici na zabavno-edukativnoj interaktivnoj radionici o vinu uz književne i glazbene sadržaje predstavio je
obiteljsku vinariju Valenta iz Kaldira, nedaleko Motovuna . Na 6 hektara vinograda od čega se većina nalazi na lokaciji nazvanoj Raj, na brdu Šubijent prvu komercijalnu berbu imali su 2017. godine i već su za ta prva vina počele stizati medalje i priznanja.
Komentara publike na ovim Vinskim razgovorima bilo je više nego inače. Većina je bila iznenađena kvalitetom vina Valenta, s obzirom na to da se radi o maloj i novijoj vinariji. Ipak, treba napomenuti da se vino u ovoj obitelji proizvodi generacijama, ali je to uvijek bilo za vlastite potrebe. Njihova vina nastaju iz starih vinograda pa, iako su novi na tržištu, u vinogradu i podrumu to nikako nije slučaj.
"U vinarsku avanturu smo krenuli jer su tu želju izrazili moji sinovi Stiven i Ivica.", objasnio je Valter Valenta. Na pitanja o financijskoj isplativosti i poslovanju vinarije rekao je: "Šest hektara vinograda još nije dovoljno; da bi bilo stvarno financijski isplativo za obitelj, trebali bi imati oko 10 hektara. Poslovni model vinarije je jednostavan - ne zanimaju nas ni kvantiteta ni rinfuza, nego isključivo vrhunsko buteljirano vino."
Publika Vinskih razgovora imala je priliku kušati usporedno Malvaziju 2018 i mladu Malvaziju 2019 koja još nije na tržištu, zatim Sauvignon 2018 te za još jednu usporedbu Teran 2017 i Teran 2018 koji još uvijek odležava u drvenoj bačvi.
Najbolji dojam na sve prisutne ostavile su Malvazije. One posebno iskaču svojom kvalitetom i aromama, a razlog za to je sigurno činjenica da u ta vina ne stavljaju grožđe drugih sorata (čak ni dozvoljenih 15%), ali isto tako da rade s vlastitim selekcioniranim kvascima. Treba svakako istaknuti da je i doajen hrvatskog vinskog novinarstva Vitomir Andrić Malvaziju Valenta svrstao u sam vrh istarskih Malvazija trenutno na tržištu.
Sauvignon je vrlo dobar, što je značajno samim time što ga je u Istri jako teško proizvesti zbog velike količine sunca.
Kroz oba kušana terana proteže se nit fine arome i teroara, trag položaja koji je već pokazao da je izvrstan za tu sortu. To su vina s potencijalom tako da se u budućnosti, kad je u pitanju Teran, očekuju veliki rezultati od Valente.
U ponudi imaju i Muškat koji ovog puta nije bio prezentiran jer je prošla berba u potpunosti rasprodana, što ukazuje na to da je doista dobar, a za nove količine Muškata iz berbe 2019. će trebati još malo pričekati, da vino bude spremno za tržište.
Ugodne razgovore i vina pratili su zalogaji koji su pokazali kako se okusi hrane i vina sljubljuju na različite načine - plate sa suhomesnatim proizvodima i paštetama tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus.

U književnom dijelu radionice Dragana Radusinović Tafra, novinarka i komentatorica koja dugi niz godina prati poslovnu scenu predstavila je svoj prvi roman "Tajkunova kći" u izdanju tvrtke Beletra, kojeg predstavlja kao ljubavni roman o gospodarskom kriminalu. Istražujući i pišući za brojne značajne tiskovine, izbliza je upoznala ortački kapitalizam pa ga roman toliko vjerno prikazuje da se često postavlja pitanje radi li se tu o elementima nečije biografije, ali Dragana ističe da je radnja romana potpuno izmišljena.

Pred kraj Vinskih razgovora nastupili su glazbenici
Ovog puta su to bili Helena Novosel i Svibor Perković.

Valenta u Zagrebu
 
 Mlada istarska vinarija Valenta pojavila se u Zagrebu. Novinar Tomislav Stiplošek u multifunkcionalanom prostoru History cluba u Tkalčićevoj ulici na zabavno-edukativnoj interaktivnoj radionici o vinu uz književne i glazbene sadržaje predstavio je 
 obiteljsku vinariju Valenta iz Kaldira, nedaleko Motovuna . Na 6 hektara vinograda od čega se većina nalazi na lokaciji nazvanoj Raj, na brdu Šubijent prvu komercijalnu berbu imali su 2017. godine i već su za ta prva vina počele stizati medalje i priznanja. 
 Komentara publike na ovim Vinskim razgovorima bilo je više nego inače. Većina je bila iznenađena kvalitetom vina Valenta, s obzirom na to da se radi o maloj i novijoj vinariji. Ipak, treba napomenuti da se vino u ovoj obitelji proizvodi generacijama, ali je to uvijek bilo za vlastite potrebe. Njihova vina nastaju iz starih vinograda pa, iako su novi na tržištu, u vinogradu i podrumu to nikako nije slučaj.
 "U vinarsku avanturu smo krenuli jer su tu želju izrazili moji sinovi Stiven i Ivica.", objasnio je Valter Valenta. Na pitanja o financijskoj isplativosti i poslovanju vinarije rekao je: "Šest hektara vinograda još nije dovoljno; da bi bilo stvarno financijski isplativo za obitelj, trebali bi imati oko 10 hektara. Poslovni model vinarije je jednostavan - ne zanimaju nas ni kvantiteta ni rinfuza, nego isključivo vrhunsko buteljirano vino."
 Publika Vinskih razgovora imala je priliku kušati usporedno Malvaziju 2018 i mladu Malvaziju 2019 koja još nije na tržištu, zatim Sauvignon 2018 te za još jednu usporedbu Teran 2017 i Teran 2018 koji još uvijek odležava u drvenoj bačvi. 
 Najbolji dojam na sve prisutne ostavile su Malvazije. One posebno iskaču svojom kvalitetom i aromama, a razlog za to je sigurno činjenica da u ta vina ne stavljaju grožđe drugih sorata (čak ni dozvoljenih 15%), ali isto tako da rade s vlastitim selekcioniranim kvascima. Treba svakako istaknuti da je i doajen hrvatskog vinskog novinarstva Vitomir Andrić Malvaziju Valenta svrstao u sam vrh istarskih Malvazija trenutno na tržištu. 
 Sauvignon je vrlo dobar, što je značajno samim time što ga je u Istri jako teško proizvesti zbog velike količine sunca.
 Kroz oba kušana terana proteže se nit fine arome i teroara, trag položaja koji je već pokazao da je izvrstan za tu sortu. To su vina s potencijalom tako da se u budućnosti, kad je u pitanju Teran, očekuju veliki rezultati od Valente.
 U ponudi imaju i Muškat koji ovog puta nije bio prezentiran jer je prošla berba u potpunosti rasprodana, što ukazuje na to da je doista dobar, a za nove količine Muškata iz berbe 2019. će trebati još malo pričekati, da vino bude spremno za tržište. 
 Ugodne razgovore i vina pratili su zalogaji koji su pokazali kako se okusi hrane i vina sljubljuju na različite načine - plate sa suhomesnatim proizvodima i paštetama tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus. 
 
 U književnom dijelu radionice Dragana Radusinović Tafra, novinarka i komentatorica koja dugi niz godina prati poslovnu scenu predstavila je svoj prvi roman "Tajkunova kći" u izdanju tvrtke Beletra, kojeg predstavlja kao ljubavni roman o gospodarskom kriminalu. Istražujući i pišući za brojne značajne tiskovine, izbliza je upoznala ortački kapitalizam pa ga roman toliko vjerno prikazuje da se često postavlja pitanje radi li se tu o elementima nečije biografije, ali Dragana ističe da je radnja romana potpuno izmišljena.
 
 Pred kraj Vinskih razgovora nastupili su glazbenici
 Ovog puta su to bili Helena Novosel i Svibor Perković.

Tomislav Radić
prije 4 dana

En primeur

Na jednodnevnu premijeru malvazija berbe 2019. i vina Bregovite hrvatske u zagrebački hotel Esplanade došlo je
67 vinara iz svih dijelova Istre. I ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj, predstavili mlade malvazije dok su još u bačvama, a prema riječima Nikole Benvenutija, predsjednika Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina.
„Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina.
Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200 tisuća gostiju u Istru dolazi zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produljuje pred i posezonu“,kazao je Nikola Benvenuti.
Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.
„Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura onda to, sukladno svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi“istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizamHrvatske gospodarske komore( HGK).
Istarskim vinarima i ove su se godine pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti bregovite Hrvatske, a mlada vina savršeno su se sljubila uz vrhunske istarske pršute Jelenić.

Nekoliko dan ranije na En Primeuru 2020. u hotelu The Westin u Zagrebu predstavljene su graševine, pošip i pušipel berbe 2019. iz 54 vinarije iz Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja.

Berbu 2019. slavonski vinari ocijenili su vrlo dobrom. Vinogradarska godina u Međimurju bila je zahtjevna pa su samo neki vinari uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe. U Dalmaciji ističu kako je grožđa bilo manje ali su vinari bili zadovoljni kvalitetom.

En Primeur 2020. okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište u Požegi, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina Trnava i Kutjevo d.d.

Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak.
Svoja vina predstavila je i vinarija Kopjar iz blizine Novog Marofa.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Tomislav Smoljanović
Fotografije: Marko Čolić

En primeur
 
 Na jednodnevnu premijeru malvazija berbe 2019. i vina Bregovite hrvatske u zagrebački hotel Esplanade došlo je 
 67 vinara iz svih dijelova Istre. I ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj, predstavili mlade malvazije dok su još u bačvama, a prema riječima Nikole Benvenutija, predsjednika Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina. 
 „Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina. 
 Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200 tisuća gostiju u Istru dolazi zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produljuje pred i posezonu“,kazao je Nikola Benvenuti. 
 Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna. 
 „Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura onda to, sukladno svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi“istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizamHrvatske gospodarske komore( HGK). 
 Istarskim vinarima i ove su se godine pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti bregovite Hrvatske, a mlada vina savršeno su se sljubila uz vrhunske istarske pršute Jelenić.
 
 Nekoliko dan ranije na En Primeuru 2020. u hotelu The Westin u Zagrebu predstavljene su graševine, pošip i pušipel berbe 2019. iz 54 vinarije iz Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja. 
 
 Berbu 2019. slavonski vinari ocijenili su vrlo dobrom. Vinogradarska godina u Međimurju bila je zahtjevna pa su samo neki vinari uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe. U Dalmaciji ističu kako je grožđa bilo manje ali su vinari bili zadovoljni kvalitetom. 
 
 En Primeur 2020. okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište u Požegi, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina Trnava i Kutjevo d.d. 
 
 Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino. 
 
 Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak.
 Svoja vina predstavila je i vinarija Kopjar iz blizine Novog Marofa.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Tomislav Smoljanović
 Fotografije: Marko Čolić

melibere
prije 1 tjedan

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Slatke priče uz vino
 
 'Vinom uz slasticu'. Uz pet odabranih vina predstavljeno je pet slastica u .kavani Procaffe u Zagrebu. 
 
 Počelo je sa Cheese cakeom sa zrncima šipka i suhim Škrletom Lagena Winery 2019, kojeg je predstavio moslavački vinar Sven Đozo. 
 
 Iz zagorske Hrašćine stigao je Tomislav Bolfan, pionir hrvatskog eko vinarstva, koji je uz Tiramisu preporučio svoj poluslatki Riesling Primus Bolfan 2015, osvajač bronce na najznačajnijem ocjenjivanju vina na Decanteru u Londonu. U Procaffeu su posebno ponosni na svoj Tiramisu kojeg nije lako 'pomiriti' s vinom, ali Bolfan je procijenio da se s bogatstvom okusa ove slastice sasvim dobro nosi njegov pravi 'petrolejski' Riesling. Tu su kombinaciju novinari proglasili najboljom na događaju'Vina uz slasticu', koji su organizirali prijatelji vina novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić.
 
 Belje već dugo ima brižno odnjegovana vina koja unatoč velikim količinama zadržavaju 'boutique' kvalitetu. Takav je i njihov polusuhi Rosé 2018, majstorski spravljen od pinota crnog i cabernet sauvignona koji je sljubljen s Panna cottom.
 
 Što bi bile slastice bez fino perlanih mjehurića? Odgovor na to dala je Vinarija Jagunić s Plešivice, hrvatske Champagne. Čast da predstavi pjenušac La Bulle Rosé dobio je najmlađi član obitelji Jagunić Zvonimir. Taj extra sec pjenušac od portugisca i crnog pinota, proizveden klasičnom metodom pio se uz Savijaču sa šumskim voćem.
 
 Premijerno 'Vino uz slasticu' završeno je uz premijerno vino - Rubin Pinot noir Fadan 2018. To je bilo prvo predstavljanje Vinarije Fadan iz Zasadbrega kod Čakovca u Zagrebu za što je zaslužan veliki promotor međimurskih vina Marko Havaši. Vinar Igor Škvorc ugodno je iznenadio svojim laganim i pitkim Pinotom crnim, koji se izvrsno složio s Čokoladnom tortom Tkalča. Za ovu vinariju. nazvanu po Fadan bregu na kojem su vinogradi, sigurno će se još čuti.
 
 Priredbu 'Vino uz slasticu' kao i dosadašnja 'Vina uz žlicu' pratila je destilerija Aura iz istarskog Buzeta sa svojim Karbun Ginom, Teraninom te likerima od Divlje kruške i Suhe smokve.
 .
 Pripremio.Tomislav Radić
 
 Foto: Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Podrumi Vukoje 1982 i ljubavni romani

Ovogodišnju sezonu "Vinskih razgovora s novinaromTomislavom Stiplošekom" svojim je gostovanjem otvorio hercegovački vinar Radovan Vukoje. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice bogate sadržajima koji su prilagođeni i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče. Održavaju se u središtu Zagreba u multifunkcionalnom prostoru History cluba u Tkalčićevoj ulici dva puta mjesečno.
U"Podrumima Vukoje 1982" proizvode se vrhunska vina, destilati i maslinovog ulja. Vinarija koristi moderne tehnologije, kontrolirane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim barrique bačvama, u podrumima koji se nalaze osam metara ispod površine zemlje. U Kinu se svake godine izvozi 40 tisuća butelja crnog vina.
Radovan Vukoje je u Zagreb stigao u pratnji svoje supruge Jagode koja, uz to što mu je velika podrška, aktivno sudjeluje u radu tvrtke, posebice u radu Vinske galerije, njihovog restorana koji se nalazi u sklopu vinarije.
Tijekom "Vinskih razgovora" kušalo se žilavku, vranac i druga vina. Vina su sortna i mineralna. Da je Radovan Vukoje na enološkoj specijalizaciji bio u Italiji, da se iščitati iz njegovih vinskih uradaka. Kušala su se vina: Hercegovačka žilavka 2018, Carsko vino žilavka 2015, Selekcija bijela 2015, Burgundac bijeli 2016, Vranac rezerva 2012, Selekcija crvena 2011.
Hercegovačka žilavka Vukoje vino je intenzivnog i kompleksnog mirisa, punog okusa i izrazito mineralnog karaktera. U proizvodnji se macerira 16 sati, a dozrijeva 8 mjeseci u inoxu, 3 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 3 mjeseca u boci.
Carsko vino žilavka proizvodi se od probrane berbe grožđa. Nakon maceracije 24 sata, vrije i razvija se uvijek u novim hrastovim barrique bačvama 12 mjeseci (sur lie metoda) te odležava 8 mjeseci u boci. Okusom vrlo mineralno i kremasto vino, elegantno s lijepim skladom slatkog i kiselog koji mu daju dug završetak.
Selekcija bijela je kupaža probranih grozdova chardonnaya (55%) i žilavke (45%), macerira se 20 sati, dozrijeva 9 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 6 mjeseci u boci. Ovo veliko vino je zagasito zlatne boje sa zelenim odsjajem, kompleksnih aroma, okusno mineralno, elegantne teksture i ravnoteže punog tijela, alkohola i svježine.
Burgundac bijeli je neobičan uradak, a na etiketi se nalazi kameleon. Zašto je na etiketi kameleon? Radi se o vinu od grožđa sorte crni pinot, ali je rađeno bez prešanja i maceracije kako bi se izbjeglo bojenje mošta pigmentima boje iz kože te se tako od njega dobilo bijelo vino. Dakle, crna sorta, a bijelo vino - zato kameleon. Vino je bogate i raskošne strukture i punoće, višeslojnih voćno-mineralnih aroma, dobrog balansa sočnosti, punoće i svježine te duge i slasne završnice.
Vranac rezerva se proizvodi samo od vranca iz najboljih godina klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija u dodiru s kožicom bobica (maceracija) 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 18 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvoreno crvene boje, bogato širokom lepezom aroma, izuzetno snažnog tijela, odličnog sklada punoće i svježine okusa, izrazitog potencijala za duga čuvanja. Servira se na temperaturi 18 - 20 °C. Da bi se potpuno spoznala veličina ovog vina poželjno je dekantiranje 30 minuta prije konzumiranja.
Selekcija crvena je kupaža najboljih grozdova merlota (50%), cabernet sauvignona (35%), vranca (8%) i syraha(7%) proizvedena klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija uz maceraciju 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 24 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvorene rubin boje, kompleksnog mirisa, vrlo ekstraktno i zaokruženo s toplim taninima i sočnom voćnom završnicom. Servira se na temperaturi od 18 °C
Razgovore i vina Vukoje pratile su plate sa suhomesnatim proizvodima i paštetama tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus.
Na obroncima planine Učka poslovanje tvrtke Buretić Bregi vezano je na više od 100 godina staru proizvođačku obiteljsku tradiciju. Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su zasnovane na tradiciji i usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse
Mljekara Latus smještena je u samom srcu Istre, na brežuljku ponad sela Orbanići, okružena pašnjacima. Načinom na koji je nona Šantina proizvodila sir, desetak vrijednih ruku svakodnevno preradi do 10000 litara mlijeka.
Vinske razgovore upotpunili su Vlasta Janton i Stjepo Martinović predstavljajući svoje romane "Zagrljaj u koji pripadam" i "Kornelija broji oblake".
„Zagrljaj u koji pripadam“ je klasični ljubavni roman koji Vlasta Janton osvježava novim dvojbama koje donose suvremeni odnosi, a glavnoj junakinji ostvarenje vlastitog talenta i prihvaćanje poslovnog izazova vodi i prema zadovoljstvu u ljubavi. "Ljubav je sadržaj života", podsjetila je Vlasta Janton i iz romana izdvojila te recitirala ljubavnu pjesmu "Njemu bih dala da me voli".
Stjepo Martinović je dugogodišnji novinar koji je nakon umirovljenja počeo pisati beletristiku i osvajati književne nagrade. "Kornelija broji oblake" je roman pun putenih i gastronomskih užitaka, sa sugestivnim opisima okusa i mirisa hrane, erotskih igara i romantičnih krajolika Kvarnera i Istre.
"Hedonizam ljubavnih romana skladno upotpunjava priču o umjetnosti proizvodnje vina, a vlastito iskustvo neizostavno je i u umjetnosti stvaranja romana i u umjetnosti stvaranja vina", podsjetio je Stjepo Martinović završivši večer gitarom i romantičnim kanconama.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Silvija Munda

Podrumi Vukoje 1982 i ljubavni romani 
 
 Ovogodišnju sezonu "Vinskih razgovora s novinaromTomislavom Stiplošekom" svojim je gostovanjem otvorio hercegovački vinar Radovan Vukoje. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice bogate sadržajima koji su prilagođeni i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče. Održavaju se u središtu Zagreba u multifunkcionalnom prostoru History cluba u Tkalčićevoj ulici dva puta mjesečno.
 U"Podrumima Vukoje 1982" proizvode se vrhunska vina, destilati i maslinovog ulja. Vinarija koristi moderne tehnologije, kontrolirane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim barrique bačvama, u podrumima koji se nalaze osam metara ispod površine zemlje. U Kinu se svake godine izvozi 40 tisuća butelja crnog vina. 
 Radovan Vukoje je u Zagreb stigao u pratnji svoje supruge Jagode koja, uz to što mu je velika podrška, aktivno sudjeluje u radu tvrtke, posebice u radu Vinske galerije, njihovog restorana koji se nalazi u sklopu vinarije. 
 Tijekom "Vinskih razgovora" kušalo se žilavku, vranac i druga vina. Vina su sortna i mineralna. Da je Radovan Vukoje na enološkoj specijalizaciji bio u Italiji, da se iščitati iz njegovih vinskih uradaka. Kušala su se vina: Hercegovačka žilavka 2018, Carsko vino žilavka 2015, Selekcija bijela 2015, Burgundac bijeli 2016, Vranac rezerva 2012, Selekcija crvena 2011. 
 Hercegovačka žilavka Vukoje vino je intenzivnog i kompleksnog mirisa, punog okusa i izrazito mineralnog karaktera. U proizvodnji se macerira 16 sati, a dozrijeva 8 mjeseci u inoxu, 3 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 3 mjeseca u boci. 
 Carsko vino žilavka proizvodi se od probrane berbe grožđa. Nakon maceracije 24 sata, vrije i razvija se uvijek u novim hrastovim barrique bačvama 12 mjeseci (sur lie metoda) te odležava 8 mjeseci u boci. Okusom vrlo mineralno i kremasto vino, elegantno s lijepim skladom slatkog i kiselog koji mu daju dug završetak.
 Selekcija bijela je kupaža probranih grozdova chardonnaya (55%) i žilavke (45%), macerira se 20 sati, dozrijeva 9 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 6 mjeseci u boci. Ovo veliko vino je zagasito zlatne boje sa zelenim odsjajem, kompleksnih aroma, okusno mineralno, elegantne teksture i ravnoteže punog tijela, alkohola i svježine.
 Burgundac bijeli je neobičan uradak, a na etiketi se nalazi kameleon. Zašto je na etiketi kameleon? Radi se o vinu od grožđa sorte crni pinot, ali je rađeno bez prešanja i maceracije kako bi se izbjeglo bojenje mošta pigmentima boje iz kože te se tako od njega dobilo bijelo vino. Dakle, crna sorta, a bijelo vino - zato kameleon. Vino je bogate i raskošne strukture i punoće, višeslojnih voćno-mineralnih aroma, dobrog balansa sočnosti, punoće i svježine te duge i slasne završnice.
 Vranac rezerva se proizvodi samo od vranca iz najboljih godina klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija u dodiru s kožicom bobica (maceracija) 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 18 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvoreno crvene boje, bogato širokom lepezom aroma, izuzetno snažnog tijela, odličnog sklada punoće i svježine okusa, izrazitog potencijala za duga čuvanja. Servira se na temperaturi 18 - 20 °C. Da bi se potpuno spoznala veličina ovog vina poželjno je dekantiranje 30 minuta prije konzumiranja.
 Selekcija crvena je kupaža najboljih grozdova merlota (50%), cabernet sauvignona (35%), vranca (8%) i syraha(7%) proizvedena klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija uz maceraciju 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 24 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvorene rubin boje, kompleksnog mirisa, vrlo ekstraktno i zaokruženo s toplim taninima i sočnom voćnom završnicom. Servira se na temperaturi od 18 °C
 Razgovore i vina Vukoje pratile su plate sa suhomesnatim proizvodima i paštetama tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus.
 Na obroncima planine Učka poslovanje tvrtke Buretić Bregi vezano je na više od 100 godina staru proizvođačku obiteljsku tradiciju. Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su zasnovane na tradiciji i usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse
 Mljekara Latus smještena je u samom srcu Istre, na brežuljku ponad sela Orbanići, okružena pašnjacima. Načinom na koji je nona Šantina proizvodila sir, desetak vrijednih ruku svakodnevno preradi do 10000 litara mlijeka. 
 Vinske razgovore upotpunili su Vlasta Janton i Stjepo Martinović predstavljajući svoje romane "Zagrljaj u koji pripadam" i "Kornelija broji oblake". 
 „Zagrljaj u koji pripadam“ je klasični ljubavni roman koji Vlasta Janton osvježava novim dvojbama koje donose suvremeni odnosi, a glavnoj junakinji ostvarenje vlastitog talenta i prihvaćanje poslovnog izazova vodi i prema zadovoljstvu u ljubavi. "Ljubav je sadržaj života", podsjetila je Vlasta Janton i iz romana izdvojila te recitirala ljubavnu pjesmu "Njemu bih dala da me voli".
 Stjepo Martinović je dugogodišnji novinar koji je nakon umirovljenja počeo pisati beletristiku i osvajati književne nagrade. "Kornelija broji oblake" je roman pun putenih i gastronomskih užitaka, sa sugestivnim opisima okusa i mirisa hrane, erotskih igara i romantičnih krajolika Kvarnera i Istre.
 "Hedonizam ljubavnih romana skladno upotpunjava priču o umjetnosti proizvodnje vina, a vlastito iskustvo neizostavno je i u umjetnosti stvaranja romana i u umjetnosti stvaranja vina", podsjetio je Stjepo Martinović završivši večer gitarom i romantičnim kanconama.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Silvija Munda

Entrada d.o.o.
prije 3 tjedna

Vrijeme je rezidbe - isprobajte nove Campagnola akumulatorske škare

Predstavljamo Vam nove Campagnola akumulatorske škare iz linije „Green“ - Speedy, Stark M i Stark L. Campagnola aku škare za rezidbu imaju vrlo laganu bateriju koja vam o...

Pročitaj cijelu bilješku

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

#vino @KLUB (201)