KLUB - društvena mreža

En Primeur Bregovita Hrvatska

Na prvom En Primeuru Bregovite Hrvatske 14. 3. 2024. u zagrebačkom hotelu Esplanade, posjetitelji su kušali 200 novih vina iz 38 vinarija Središnje bregovite Hrvatske.
Vinari su uz vina prošlogodišnje berbe predstavili i ona starijih godišta koja tek izlaze na tržište. S njima se upoznalo nekoliko stotina hotelijera, ugostitelja, enologa, trgovaca te građana – zaljubljenika u vina.
„Nadamo se da će En Primeur Bregovite Hrvatske postati tradicionalan te da će se svi koji žele, s ovim divnim ljudima i njihovim vinima moći upoznati i u narednim godinama. U Bregovitoj Hrvatskoj vidim ogroman potencijal. Iako je prošla vinogradarska godina bila teška zbog vremenskih neprilika i drugih izazova s kojima su se poljoprivrednici suočili, a vinova loza je zahtjevna kultura, nova su vina Bregovite Hrvatske izvrsna. U Hrvatskoj više nama loših vina. Vinarima Bregovite Hrvatske poručujem: 'Vaša su vina sjajna! Nastavite raditi na njihovoj promidžbi i rezultat neće izostati'“, kazala je ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivreda Sandra Zokić.
En Primeur Bregovite Hrvatske organiziran je kako bi se predstavilo vinsko bogatstvo Središnje bregovite Hrvatske, a ugostitelji potaknuli da njezina vina uvrste u svoje vinske karte.
„Godinama smo svoja nova vina predstavljali na manifestacijama drugih vinskih regija, a ove godine prvi put En Primeur organiziramo samostalno. Bregovita Hrvatska ovo će ljeto proslaviti pet godina postojanja. Sustavno razvijamo vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske te radimo na promociji njezinih vina. Na ovom En Primeuru kod mnogih ćete naših vinara, uz veliki trud, rad i stručnost, prepoznati borbenost, kreativnost i inovativnost“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Bregovite Hrvatske, udruge vinara i vinogradara Središnje bregovite Hrvatske koja ima 105 članova.
Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća Grad Zagreb i osam županija. Na tom su području smještena vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice.
„Veliki broj novih modernih vinarija u ovom središnjem dijelu Hrvatske postaju omiljena enogastronomska destinacija s autentičnom ponudom jer se tamo uz domaću tradicionalnu kuhinju mogu kušati vina velikog broja autohtonih sorti - pušipela, škrleta, kraljevine i sokola, ali i vrhunski pjenušci. Vjerujemo da će i ovaj En Primeur i nova vina Bregovite Hrvatske potvrditi sve veći značaj ove vinske regije za ukupnu hrvatsku vinsku ponudu“, kazao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
Vinari su uz nova vina predstavili i svoje vinarije te prateću turističku i ugostiteljsku ponudu. Naime, iako im je cilj da njihova vina budu dobro zastupljena u barovima, restoranima i hotelima diljem Hrvatske, pa i u inozemstvu, veliku pozornost pridaju prodaji vina na kućnom pragu. Žele da zaljubljenici u dobru kapljicu upoznaju mjesta gdje njihova omiljena vina nastaju, te ljude koji ta vina stvaraju.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Rikard Jadan

En Primeur Bregovita Hrvatska 
 
 Na prvom En Primeuru Bregovite Hrvatske 14. 3. 2024. u zagrebačkom hotelu Esplanade, posjetitelji su kušali 200 novih vina iz 38 vinarija Središnje bregovite Hrvatske.
 Vinari su uz vina prošlogodišnje berbe predstavili i ona starijih godišta koja tek izlaze na tržište. S njima se upoznalo nekoliko stotina hotelijera, ugostitelja, enologa, trgovaca te građana – zaljubljenika u vina.
 „Nadamo se da će En Primeur Bregovite Hrvatske postati tradicionalan te da će se svi koji žele, s ovim divnim ljudima i njihovim vinima moći upoznati i u narednim godinama. U Bregovitoj Hrvatskoj vidim ogroman potencijal. Iako je prošla vinogradarska godina bila teška zbog vremenskih neprilika i drugih izazova s kojima su se poljoprivrednici suočili, a vinova loza je zahtjevna kultura, nova su vina Bregovite Hrvatske izvrsna. U Hrvatskoj više nama loših vina. Vinarima Bregovite Hrvatske poručujem: 'Vaša su vina sjajna! Nastavite raditi na njihovoj promidžbi i rezultat neće izostati'“, kazala je ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivreda Sandra Zokić.
 En Primeur Bregovite Hrvatske organiziran je kako bi se predstavilo vinsko bogatstvo Središnje bregovite Hrvatske, a ugostitelji potaknuli da njezina vina uvrste u svoje vinske karte.
 „Godinama smo svoja nova vina predstavljali na manifestacijama drugih vinskih regija, a ove godine prvi put En Primeur organiziramo samostalno. Bregovita Hrvatska ovo će ljeto proslaviti pet godina postojanja. Sustavno razvijamo vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske te radimo na promociji njezinih vina. Na ovom En Primeuru kod mnogih ćete naših vinara, uz veliki trud, rad i stručnost, prepoznati borbenost, kreativnost i inovativnost“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Bregovite Hrvatske, udruge vinara i vinogradara Središnje bregovite Hrvatske koja ima 105 članova.
 Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća Grad Zagreb i osam županija. Na tom su području smještena vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice.
 „Veliki broj novih modernih vinarija u ovom središnjem dijelu Hrvatske postaju omiljena enogastronomska destinacija s autentičnom ponudom jer se tamo uz domaću tradicionalnu kuhinju mogu kušati vina velikog broja autohtonih sorti - pušipela, škrleta, kraljevine i sokola, ali i vrhunski pjenušci. Vjerujemo da će i ovaj En Primeur i nova vina Bregovite Hrvatske potvrditi sve veći značaj ove vinske regije za ukupnu hrvatsku vinsku ponudu“, kazao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
 Vinari su uz nova vina predstavili i svoje vinarije te prateću turističku i ugostiteljsku ponudu. Naime, iako im je cilj da njihova vina budu dobro zastupljena u barovima, restoranima i hotelima diljem Hrvatske, pa i u inozemstvu, veliku pozornost pridaju prodaji vina na kućnom pragu. Žele da zaljubljenici u dobru kapljicu upoznaju mjesta gdje njihova omiljena vina nastaju, te ljude koji ta vina stvaraju.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Rikard Jadan

Tomislav Radić
prije 2 mjeseca

Na 12. En primeuru u Zagrebu mlade malvazije

Da su istarske malvazije omiljeno vino među vinskim znalcima i vinoljupcima potvrdilo je 12. izdanje En primeur-a koje se održalo 12. 2. 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Tom prigodom u Zagreb su stigla čak 63 vinara iz Istre, a njima se, kao i svake godine, pridružilo nekoliko kolega s Kvarnera, proizvođača žlahtine.

Sommelieri, vlasnici ugostiteljskih objekata, hotelijeri, vinski kritičari i novinari razmjenjivali su dojmove o mladim vinima, a sve je počelo masterclassom „Malvazija s pet terroira Istre“. koji su vodili Kristijan Damijanić, doktor znanosti s Poljoprivrednog odjela Poreč, Veleučilišta u Rijeci i sommelier i predstavnik Plave Lagune Emil Perdec.

„Prošla je godina meteorološki bila iznimno zahtjevna s iznadprosječnim temperaturama tijekom proljeća i ljeta, ali i dugotrajnim kišnim razdobljem, posebno sredinom i potkraj ljeta. Od početka rujna do sredine listopada uslijedilo je razdoblje s iznadprosječnim temperaturama i vrlo malo padalina što je pospješilo dozrijevanje grožđa, a berba je bila nešto kasnija u odnosu na prošle godine“, rekao je Kristijan Damijanić.
To je rezultiralo ugodno svježim malvazijama, srednjeg do punog tijela, izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, tipične zelenkasto-žute boja u ovom stadiju vina.
„Osam je malvazija na ovogodišnjem masterclassu predstavilo pet istarskih terroira. Boje južne Istre branio je Vivoda, zapadne Damjanić i Pilato, sjeverozapadne Cattunar, sjeverne Bastian i Prelac, centralne Fakin, a istočne Fuhtar. Globalno zatopljenje odrazilo se i na istarsko vinarstvo pa će mlade malvazije vrlo brzo dozreti. Neke su već spremne za kušanje i to je specifikum berbe 2023. za koju mogu reći da je bila dobra. Vina su u odličnoj formi i siguran sam da će vinoljupci u njima uživati“, rekao je Emil Perdec.
A ove godine vina su se kušala iz čaša za malvaziju istarsku osmišljenih i proizvedenih prije 11 godina u poznatoj tvrtki Riedel na inicijativu nekoliko istarskih vinara i Gordana Mohora, vlasnika poznate tvrtke Miva, ovogodišnjeg Vinistrinog partera za čaše.
„Veseli me što će čaša malvazija istarska biti službena čaša 30. jubilarne Vinistre koja se od 10. do 12. svibnja održava u Poreču i koristim prigodu pozvati sve ljubitelje istarskih vina da nam se tog vikenda pridruže u Istri“, poručio je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre..
„Bez obzira na iznimno zahtjevnu godinu, vina su vrhunska. To govori o tome da danas u Istri postoji znanje, tehnologija i oprema koja dozvoljava da ovakvu kvalitetu održavamo iz godine u godinu“ , istaknuo je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.

„Prošla je godina bila puna elementarnih nepogoda i nakon vlažnog kolovoza došao je vreli rujan koji je naštetio svim kulturama pa tako i vinovoj lozi. Unatoč tome vina su izvrsna" rekla je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede i pozvala vinare da se prijave na novu Vinsku omotnicu te na taj način dodatno opreme vinarije.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije Merlo De Graia

Na 12. En primeuru u Zagrebu mlade malvazije
 
 Da su istarske malvazije omiljeno vino među vinskim znalcima i vinoljupcima potvrdilo je 12. izdanje En primeur-a koje se održalo 12. 2. 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Tom prigodom u Zagreb su stigla čak 63 vinara iz Istre, a njima se, kao i svake godine, pridružilo nekoliko kolega s Kvarnera, proizvođača žlahtine. 
 
 Sommelieri, vlasnici ugostiteljskih objekata, hotelijeri, vinski kritičari i novinari razmjenjivali su dojmove o mladim vinima, a sve je počelo masterclassom „Malvazija s pet terroira Istre“. koji su vodili Kristijan Damijanić, doktor znanosti s Poljoprivrednog odjela Poreč, Veleučilišta u Rijeci i sommelier i predstavnik Plave Lagune Emil Perdec. 
 
 „Prošla je godina meteorološki bila iznimno zahtjevna s iznadprosječnim temperaturama tijekom proljeća i ljeta, ali i dugotrajnim kišnim razdobljem, posebno sredinom i potkraj ljeta. Od početka rujna do sredine listopada uslijedilo je razdoblje s iznadprosječnim temperaturama i vrlo malo padalina što je pospješilo dozrijevanje grožđa, a berba je bila nešto kasnija u odnosu na prošle godine“, rekao je Kristijan Damijanić.
 To je rezultiralo ugodno svježim malvazijama, srednjeg do punog tijela, izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, tipične zelenkasto-žute boja u ovom stadiju vina.
 „Osam je malvazija na ovogodišnjem masterclassu predstavilo pet istarskih terroira. Boje južne Istre branio je Vivoda, zapadne Damjanić i Pilato, sjeverozapadne Cattunar, sjeverne Bastian i Prelac, centralne Fakin, a istočne Fuhtar. Globalno zatopljenje odrazilo se i na istarsko vinarstvo pa će mlade malvazije vrlo brzo dozreti. Neke su već spremne za kušanje i to je specifikum berbe 2023. za koju mogu reći da je bila dobra. Vina su u odličnoj formi i siguran sam da će vinoljupci u njima uživati“, rekao je Emil Perdec.
 A ove godine vina su se kušala iz čaša za malvaziju istarsku osmišljenih i proizvedenih prije 11 godina u poznatoj tvrtki Riedel na inicijativu nekoliko istarskih vinara i Gordana Mohora, vlasnika poznate tvrtke Miva, ovogodišnjeg Vinistrinog partera za čaše.
 „Veseli me što će čaša malvazija istarska biti službena čaša 30. jubilarne Vinistre koja se od 10. do 12. svibnja održava u Poreču i koristim prigodu pozvati sve ljubitelje istarskih vina da nam se tog vikenda pridruže u Istri“, poručio je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.. 
 „Bez obzira na iznimno zahtjevnu godinu, vina su vrhunska. To govori o tome da danas u Istri postoji znanje, tehnologija i oprema koja dozvoljava da ovakvu kvalitetu održavamo iz godine u godinu“ , istaknuo je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije. 
 
 „Prošla je godina bila puna elementarnih nepogoda i nakon vlažnog kolovoza došao je vreli rujan koji je naštetio svim kulturama pa tako i vinovoj lozi. Unatoč tome vina su izvrsna" rekla je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede i pozvala vinare da se prijave na novu Vinsku omotnicu te na taj način dodatno opreme vinarije.
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Fotografije Merlo De Graia

Vedran Stapić
prije 5 mjeseci

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Poletti Xmas
Crno vino ukusnije je ako ga pijete uz glazbu Jimija Hendrixa ili Rolling Stonesa a i bijelo ima svoje glazbene miljenike, pokazalo je istraživanje škotskih znanstvenika na Sveučilištu Edinburgh. Stručnjaci su otkrili da okus cabernet sauvignona jača kad se pije uz "jaku i tešku glazbu" a chardonnay bolje prija uz "poletne i osvježavajuće" melodije.
Na temu sljubljivanja vina i glazbe diWine Bar odlučio je provesti istraživanje uz pomoć renomiranog istarskog vinara Petera Polettija – najboljeg DJ-a među vinarima i najboljeg vinara među DJ-ima, koji već godinama prakticira spajanje vina i glazbe.
Večer pod nazivom Poletti Xmas sastojalo se od radionice sljubljivanja vina, hrane i glazbe namijenjene predstavnicima medija i vinskim profesionalcima, te od druženja namijenjenog ljubiteljima vina koji su uz Poletti malvaziju, teran i ukusne plate uživali u zvucima biranih vinila koje je Poletti puštao tijekom večeri.
Na radionici predstavljena su četiri vina, koja su udruženim snagama prezentirali otac Piero i sin Matteo Poletti, nasljednik ugledne vinarije koja je ove godine proslavila 180 godina postojanja. Piero Poletti, je objasnio temeljne principe sljubljivanja vina i glazbe: „Kada biram glazbu uz neko vino, to vino zamislim kao osobu. Zapitam se je li staro ili mlado, je li muško ili žensko, kako izgleda, je li nježno i elegantno ili pak snažno i robusno. Tada mi spontano u glavi dolaze ideje za pjesme koje bi takva osoba slušala, odnosno koje odgovaraju s određenim vinom.“
Prvo vino, Malvazija 2021 sljubljena je sa zalogajima od mozarelle u umaku od vrhnja i jogurta sa koricom limete, uz koje se slušalo Fresh od Cool And The Gang i klasik Tea For Two od Nat King Colea. Nešto ozbiljnija, odležana Malvazija Classica i brie sljubljeni su sa pjesmom Bee Geesa How Deep Is your Love. "Merlot 1842.", kupaža iste sorte iz dvije različite godine (2016. i 2018.) sljubljen s paštetom od tune, spojen je s pjesmom Misty Arethe Franklin i s Wild Horses od Rolling Stonesa. . Posljednje vino, Cabernet sauvignon sljubljen je uz Barry Whitea i pjesmu Baby Blues.
U nastavku večeri, gosti diWine Bara popunjenog do zadnjeg mjesta uživali su u biranim pjesmama od 1920-tih do 1980-tih, te u duhovitim Pierovim anegdotama iz vremena kada je radio kao DJ.
Vinarija Poletti uzgaja vinovu lozu na devet ha vlastitih vinograda i ima sedam vinskih etiketa. "Ako želiš raditi vino, neka bude onakvo kakvo bi i sam želio piti." - prisjeća se Piero Poletti riječi svoga oca, koji ga je u ranoj dobi uveo u svijet vinarstva. Upravo su te riječi bile glavna motivacija Peteru Polettiju u vrijeme socijalizma kada je vinarstvo Istre patilo od nametnutog sindroma visokih prinosa i niske kvalitete. Jedan je od prvih vinara koji se odvažio proizvoditi kvalitetno vino po visokoj cijeni, što je u početku dočekano sa podsmijehom od strane kolega i prekupaca, a sama obitelj pretrpjela je financijski vrlo izazovno razdoblje. Zato si danas vinarija Poletti može priuštiti da, primjerice, njihov Cabernet sauvignon odležava pet godina u podrumu, a zatim bude nagrađen na svjetskom natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 kao peti najbolji Cabernet Sauvignon u svijetu. Osim ka ekološkom vinarstvu, obitelj se sve više okreće prema vinskom turizmu. Zajedno sa suradnicom Jasnom Matić prije nekoliko godina renovirali su staru kuću u središtu Poreča i pretvorili je u eno-gastro hram pod nazivom Wine & Food Casa Manzolin.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić

Poletti Xmas 
 Crno vino ukusnije je ako ga pijete uz glazbu Jimija Hendrixa ili Rolling Stonesa a i bijelo ima svoje glazbene miljenike, pokazalo je istraživanje škotskih znanstvenika na Sveučilištu Edinburgh. Stručnjaci su otkrili da okus cabernet sauvignona jača kad se pije uz "jaku i tešku glazbu" a chardonnay bolje prija uz "poletne i osvježavajuće" melodije.
 Na temu sljubljivanja vina i glazbe diWine Bar odlučio je provesti istraživanje uz pomoć renomiranog istarskog vinara Petera Polettija – najboljeg DJ-a među vinarima i najboljeg vinara među DJ-ima, koji već godinama prakticira spajanje vina i glazbe.
 Večer pod nazivom Poletti Xmas sastojalo se od radionice sljubljivanja vina, hrane i glazbe namijenjene predstavnicima medija i vinskim profesionalcima, te od druženja namijenjenog ljubiteljima vina koji su uz Poletti malvaziju, teran i ukusne plate uživali u zvucima biranih vinila koje je Poletti puštao tijekom večeri. 
 Na radionici predstavljena su četiri vina, koja su udruženim snagama prezentirali otac Piero i sin Matteo Poletti, nasljednik ugledne vinarije koja je ove godine proslavila 180 godina postojanja. Piero Poletti, je objasnio temeljne principe sljubljivanja vina i glazbe: „Kada biram glazbu uz neko vino, to vino zamislim kao osobu. Zapitam se je li staro ili mlado, je li muško ili žensko, kako izgleda, je li nježno i elegantno ili pak snažno i robusno. Tada mi spontano u glavi dolaze ideje za pjesme koje bi takva osoba slušala, odnosno koje odgovaraju s određenim vinom.“
 Prvo vino, Malvazija 2021 sljubljena je sa zalogajima od mozarelle u umaku od vrhnja i jogurta sa koricom limete, uz koje se slušalo Fresh od Cool And The Gang i klasik Tea For Two od Nat King Colea. Nešto ozbiljnija, odležana Malvazija Classica i brie sljubljeni su sa pjesmom Bee Geesa How Deep Is your Love. "Merlot 1842.", kupaža iste sorte iz dvije različite godine (2016. i 2018.) sljubljen s paštetom od tune, spojen je s pjesmom Misty Arethe Franklin i s Wild Horses od Rolling Stonesa. . Posljednje vino, Cabernet sauvignon sljubljen je uz Barry Whitea i pjesmu Baby Blues.
 U nastavku večeri, gosti diWine Bara popunjenog do zadnjeg mjesta uživali su u biranim pjesmama od 1920-tih do 1980-tih, te u duhovitim Pierovim anegdotama iz vremena kada je radio kao DJ. 
 Vinarija Poletti uzgaja vinovu lozu na devet ha vlastitih vinograda i ima sedam vinskih etiketa. "Ako želiš raditi vino, neka bude onakvo kakvo bi i sam želio piti." - prisjeća se Piero Poletti riječi svoga oca, koji ga je u ranoj dobi uveo u svijet vinarstva. Upravo su te riječi bile glavna motivacija Peteru Polettiju u vrijeme socijalizma kada je vinarstvo Istre patilo od nametnutog sindroma visokih prinosa i niske kvalitete. Jedan je od prvih vinara koji se odvažio proizvoditi kvalitetno vino po visokoj cijeni, što je u početku dočekano sa podsmijehom od strane kolega i prekupaca, a sama obitelj pretrpjela je financijski vrlo izazovno razdoblje. Zato si danas vinarija Poletti može priuštiti da, primjerice, njihov Cabernet sauvignon odležava pet godina u podrumu, a zatim bude nagrađen na svjetskom natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 kao peti najbolji Cabernet Sauvignon u svijetu. Osim ka ekološkom vinarstvu, obitelj se sve više okreće prema vinskom turizmu. Zajedno sa suradnicom Jasnom Matić prije nekoliko godina renovirali su staru kuću u središtu Poreča i pretvorili je u eno-gastro hram pod nazivom Wine & Food Casa Manzolin. 
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Foto: Irena Lučić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Matići- vinari iz Trebižata
Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali vinarija Matić želi svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci od 1870 godine. Ozrenko Matić je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije lokacije. Na Bodeniku brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze, povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio Matić je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat ima znamenitu limenu glazbu.
Na predstavljanju kušalo se sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu barrique 2017 Gran cassa , Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao sommelier Tomislav Jakopović.
Za Žilavku sur lie 2020., Antonio Matić je rekao da je fermentacija započela u barrique bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u inox. Enolog nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je čvrsto i zaokruženo vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta a uz miris vanilije, osjeti se i blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio" Ozrenko Matića je rekao : "Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a kada smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. nisu mogli vjerovati da je stara devet godina" Antonio Matić je dodao:"Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju."
Blatina 2018. Da capo ima alkohol 13% ali se ne ističe i ne smeta. Vino ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano je deset dana. Čuvano je u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta (domaći izraz kambuša).
Trnjak 2018. Con animo, 14% alkohola, crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih četiri hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio Matić je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio Matić je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je inox pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
Blatina barrique 2017. ima alkohola 13.5%. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dopuštenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barrique bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Tanini su dobri, nisu jaki i nema zelenih a mirisi su čisti i karakteristični za sortu.
Matići imaju i desertni trnjak iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako je rekao enolog Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke."
Vina se najviše plasiraju po BiH a izvoze se i u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotke: Marko Čolić

Matići- vinari iz Trebižata
 Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali vinarija Matić želi svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci od 1870 godine. Ozrenko Matić je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije lokacije. Na Bodeniku brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze, povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio Matić je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat ima znamenitu limenu glazbu. 
 Na predstavljanju kušalo se sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu barrique 2017 Gran cassa , Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao sommelier Tomislav Jakopović. 
 Za Žilavku sur lie 2020., Antonio Matić je rekao da je fermentacija započela u barrique bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u inox. Enolog nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je čvrsto i zaokruženo vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta a uz miris vanilije, osjeti se i blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio" Ozrenko Matića je rekao : "Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a kada smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. nisu mogli vjerovati da je stara devet godina" Antonio Matić je dodao:"Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju." 
 Blatina 2018. Da capo ima alkohol 13% ali se ne ističe i ne smeta. Vino ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano je deset dana. Čuvano je u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta (domaći izraz kambuša).
 Trnjak 2018. Con animo, 14% alkohola, crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih četiri hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio Matić je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio Matić je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je inox pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
 Blatina barrique 2017. ima alkohola 13.5%. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dopuštenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barrique bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Tanini su dobri, nisu jaki i nema zelenih a mirisi su čisti i karakteristični za sortu.
 Matići imaju i desertni trnjak iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako je rekao enolog Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke."
 Vina se najviše plasiraju po BiH a izvoze se i u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Svijet u čaši -30 godina
Na Martinje, 11.11.1992. legendarni trojac u sastavu Željko Suhadolnik – Suhi, Mladen Horić – Muha i Marko Čolić zajedničkim su snagama pokrenuli reviju Svijet u čaši. Časopis je uvelike usmjerio i oblikovao eno-gastro scenu Hrvatske, što su potvrdili brojni vinski velikani okupljeni na obilježavanju 30 godina ove slavne tiskovine.
U ponedjeljak, 19. prosinca 2022. u zagrebačkom diWine Baru održana je konferencija za medije i proslava u povodu tridesetog rođendana Svijeta u čaši, kojoj su nazočili brojni predstavnici eno-gastro i lifestyle medija, ali i vinske veličine koje su zadužile hrvatsko vinarstvo. Tako su se među prisutnim gostima našli vinari Vlado Krauthaker, Velimir Korak, Tomislav Tomac, Marino Markežić iz vinarije Kabola, Ivica Perak, te enolog podruma Belje Marijan Knežević.
„Naša djela govore umjesto nas. Tisuće i tisuće tekstova, reportaža, članaka i intervjua, kao i izbori za vinara i kuhara godine zabilježeni su u Svijetu u čaši, 25 godina u tiskanom izdanju, a zatim u online izdanju“ – obratio se prisutnima Željko Suhadolnik, izrazivši žaljenje što kolega Mladen Horić zbog bolesti nije mogao biti prisutan, ali i prisjetivši se prijatelja-vinara koji više nisu s nama.
„Kao mladi enolog, kada sam tek počeo raditi u Belju, sa nestrpljenjem sam iščekivao svaki novi broj Svijeta u čaši, jer je to tada bio jedini način na koji smo mogli pratiti trendove. Za mene je revija uistinu bila od velikog značaja, te smatram da je odraz svega onoga što se događalo na eno-gastro sceni Hrvatske u posljednjih trideset godina“ – rekao je Marijan Knežević.
Kutjevačka legenda Vlado Krauthaker izjavio je kako je revija, u vrijeme kada je na hrvatskom tržištu veliki problem bila kvaliteta vina, uvelike pomogla etabliranju hrvatskih vina na domaćoj i inozemnoj sceni. Vinari Marino Markežić iz vinarije Kabola, te Tomislav Tomac, prvi proizvođači jantarnih vina u Hrvatskoj, kazali su kako je Svijet u čaši uvelike oblikovao njihov vinski put, te da danas sigurno ne bi bili ovdje gdje jesu da nije bilo velikog vinskog pera, Željka Suhadolnika, i njegovog enormnog vinskog znanja i autoriteta pretočenog u brojne tekstove o vinu. Sa navedenim su se složili i Ivan Perak i Velimir Korak, koji također tvrde da ih je revija Svijet u čaši oblikovala i kao vinare i kao osobe. Izrazili su želju da revija nastavi izlaziti u digitalnom formatu, što je potvrdila i organizatorica medijska konferencije i vlasnica diWine Bara Irena Lučić, izjavivši kako će od iduće godine tekstovi Željka Suhadolnika biti dostupni i na diWine Portalu.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Marko Čolić
Snimka br 1: Željko Suhadolnik – Suhi, Mladen Horić – Muha i Marko Čolić

Svijet u čaši -30 godina 
 Na Martinje, 11.11.1992. legendarni trojac u sastavu Željko Suhadolnik – Suhi, Mladen Horić – Muha i Marko Čolić zajedničkim su snagama pokrenuli reviju Svijet u čaši. Časopis je uvelike usmjerio i oblikovao eno-gastro scenu Hrvatske, što su potvrdili brojni vinski velikani okupljeni na obilježavanju 30 godina ove slavne tiskovine.
 U ponedjeljak, 19. prosinca 2022. u zagrebačkom diWine Baru održana je konferencija za medije i proslava u povodu tridesetog rođendana Svijeta u čaši, kojoj su nazočili brojni predstavnici eno-gastro i lifestyle medija, ali i vinske veličine koje su zadužile hrvatsko vinarstvo. Tako su se među prisutnim gostima našli vinari Vlado Krauthaker, Velimir Korak, Tomislav Tomac, Marino Markežić iz vinarije Kabola, Ivica Perak, te enolog podruma Belje Marijan Knežević.
 „Naša djela govore umjesto nas. Tisuće i tisuće tekstova, reportaža, članaka i intervjua, kao i izbori za vinara i kuhara godine zabilježeni su u Svijetu u čaši, 25 godina u tiskanom izdanju, a zatim u online izdanju“ – obratio se prisutnima Željko Suhadolnik, izrazivši žaljenje što kolega Mladen Horić zbog bolesti nije mogao biti prisutan, ali i prisjetivši se prijatelja-vinara koji više nisu s nama.
 „Kao mladi enolog, kada sam tek počeo raditi u Belju, sa nestrpljenjem sam iščekivao svaki novi broj Svijeta u čaši, jer je to tada bio jedini način na koji smo mogli pratiti trendove. Za mene je revija uistinu bila od velikog značaja, te smatram da je odraz svega onoga što se događalo na eno-gastro sceni Hrvatske u posljednjih trideset godina“ – rekao je Marijan Knežević.
 Kutjevačka legenda Vlado Krauthaker izjavio je kako je revija, u vrijeme kada je na hrvatskom tržištu veliki problem bila kvaliteta vina, uvelike pomogla etabliranju hrvatskih vina na domaćoj i inozemnoj sceni. Vinari Marino Markežić iz vinarije Kabola, te Tomislav Tomac, prvi proizvođači jantarnih vina u Hrvatskoj, kazali su kako je Svijet u čaši uvelike oblikovao njihov vinski put, te da danas sigurno ne bi bili ovdje gdje jesu da nije bilo velikog vinskog pera, Željka Suhadolnika, i njegovog enormnog vinskog znanja i autoriteta pretočenog u brojne tekstove o vinu. Sa navedenim su se složili i Ivan Perak i Velimir Korak, koji također tvrde da ih je revija Svijet u čaši oblikovala i kao vinare i kao osobe. Izrazili su želju da revija nastavi izlaziti u digitalnom formatu, što je potvrdila i organizatorica medijska konferencije i vlasnica diWine Bara Irena Lučić, izjavivši kako će od iduće godine tekstovi Željka Suhadolnika biti dostupni i na diWine Portalu.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Marko Čolić
 Snimka br 1: Željko Suhadolnik – Suhi, Mladen Horić – Muha i Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija
Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike, bavi se poslom u struci a jedna manja vikendica u Baranji s vinogradom uvela ga je i u vinarstvo. Hobi kroz nekoliko godina prerastao je u strast pa i u poslovni interes da se okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte: cabernet sauvignon, pinot crni i frankovka. Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila više od sto zlatnih medalja.
Već 2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobiven četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima.Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i 17% alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. imao je čak 19.2% ukupnih alkohola ! Grožđe za ovo vino brano je potkraj rujna i početkom listopada. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visokih nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj i šampion našega GAST-a.
Na predstavljanju u Zagrebu kušalo se osam vina. Sauvignon iz 2021. sa 12.5% alkohola i graševina iz iste godine sa 13% alkohola suha su i svježa vina sa alkoholima i kiselinama. Kušalo se zatim robusni pinot sivi s 13.5% alkohola iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce. Chardonnay 2018., prvo vino iz linije Premium s 13% alkohola maceriran je 12 sati. Vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu i izrazitu aromatiku.
Pinot crni 2012. s 14% alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena. Kalazić kaže: "U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu". Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
Cabernet sauvignon 2017. sa 13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note. Ovome vinu kvalitet još raste jer pet godina mu je tek. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio Cabernet sauvignon iz 2008. godine! Desertno je to poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Grožđe je brano u studenom, a ima 15.5% alkohola. Vino je skladno, zaokruženo i punih tanina.
Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji uposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da će i ubuduće iz ovoga dijela Baranje stizati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium.
Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: " Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima. Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Kalezićevo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. Kalazićeva vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Kalazić je jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj."
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija
 Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike, bavi se poslom u struci a jedna manja vikendica u Baranji s vinogradom uvela ga je i u vinarstvo. Hobi kroz nekoliko godina prerastao je u strast pa i u poslovni interes da se okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte: cabernet sauvignon, pinot crni i frankovka. Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila više od sto zlatnih medalja.
 Već 2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobiven četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima.Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i 17% alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. imao je čak 19.2% ukupnih alkohola ! Grožđe za ovo vino brano je potkraj rujna i početkom listopada. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visokih nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj i šampion našega GAST-a.
 Na predstavljanju u Zagrebu kušalo se osam vina. Sauvignon iz 2021. sa 12.5% alkohola i graševina iz iste godine sa 13% alkohola suha su i svježa vina sa alkoholima i kiselinama. Kušalo se zatim robusni pinot sivi s 13.5% alkohola iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce. Chardonnay 2018., prvo vino iz linije Premium s 13% alkohola maceriran je 12 sati. Vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu i izrazitu aromatiku. 
 Pinot crni 2012. s 14% alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena. Kalazić kaže: "U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu". Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
 Cabernet sauvignon 2017. sa 13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note. Ovome vinu kvalitet još raste jer pet godina mu je tek. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio Cabernet sauvignon iz 2008. godine! Desertno je to poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Grožđe je brano u studenom, a ima 15.5% alkohola. Vino je skladno, zaokruženo i punih tanina. 
 Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji uposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da će i ubuduće iz ovoga dijela Baranje stizati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium. 
 Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: " Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima. Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Kalezićevo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. Kalazićeva vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Kalazić je jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj." 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Vedran Stapić
prije 1 godinu

Sjajan vinar, odlična vina i super post g. Radić!

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

vinarstvo @KLUB (39)