vinarstvo @KLUB (14)

Zlatni hrvatski vinari na AGRI Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji održan je od 24. do 29. kolovoza. Nastupilo je 1720 izlagača iz 35 zemalja.Zemlja partner sajma bila je Bugarska. Prikazana je vr... Više [+]

Zlatni hrvatski vinari na AGRI

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji održan je od 24. do 29. kolovoza. Nastupilo je 1720 izlagača iz 35 zemalja.Zemlja partner sajma bila je Bugarska.
Prikazana je vrhunska tehnologija, oprema i sredstva za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Stručno vođenim izložbama životinja i prezentacijama u manježu predstavljeni su najbolji uzgojni rezultati. Na ocjenjivanjima kakvoće mesa, mliječnih proizvoda, bezalkoholnih i mednih pića, vina, ambalaže i poljoprivredne mehanizacije, izvrsne rezultate postigli su sudionici iz Hrvatske.
U društvu Vinske kraljice Slovenije Sanje Ferjančić predana su priznanja
osvojena na jubilarnom, 50. ocjenjivanju Vino Slovenija Gornja Radgona. Šampion Radgone je vinarija San Mauro iz Momjana sa vinom Teste Matte.
Veliku zlatnu medalju dobio je za traminac mirisavi izbor bobica Opg Krešimira Lovreca iz Štrigove iz Svetog Urbana iz Međimurja.
Zlatne medalje osvojila su vina vinarija: Šošić (Vižinada), Belje plus, Branimir Jakopić (Železna gora, Štrigova), Boris Novak ( Banfi, Štrigova) i Vuglec breg (Krapina).


Pripremio: Tomislav Radić
foto Jure Zauneker

Lovrecu Velika zlatna medalja Na konferenciji za novinare u Čakovcu, Boris Erjavec, izvršni direktor Pomurskega sejma i Marjan Novak, predstavnik Pomurskega sejma u Hrvatskoj, predstavili su 62. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene... Više [+]

Lovrecu Velika zlatna medalja


Na konferenciji za novinare u Čakovcu, Boris Erjavec, izvršni direktor Pomurskega sejma i Marjan Novak, predstavnik Pomurskega sejma u Hrvatskoj, predstavili su 62. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije AGRA, koji će se održati od 24. do 29. kolovoza 2024. godine u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Na sajmu AGRA nastupit će 1720 izlagača iz 35 zemalja. Prikazat će se vrhunska tehnologija, oprema i sredstva za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Stručno vođenim izložbama životinja i prezentacijama u manježu predstavit će najbolji uzgojni rezultati. Strukovni susreti organizirat će se za proizvode nagrađene na stručnim ocjenjivanjima kakvoće mesa, mliječnih proizvoda, bezalkoholnih i mednih pića, vina, ambalaže i poljoprivredne mehanizacije.
Na ocjenjivanjima su izvrsne rezultate postigli sudionici iz Hrvatske.
U društvu Vinske kraljice Slovenije Sanje Ferjančič, posebno su se pozlatile plemenite vinske kapljice odabrane na jubilarnom, 50. ocjenjivanju Vino Slovenija Gornja Radgona. I ove godine hrvatski vinari dobili su brojna zlatna odličja a Veliko zlato dobila je vinarija Lovrec, koja je u Međimurju u Svetom Urbanu. Obitelj Lovrec ima ekološke vinograde a OPG vodi Krešimir Lovrec, sin najpoznatijeg međimurskog vinara i vinskog viteza, profesora glazbe Franje Lovreca.
Zemlja partner sajma bit će Bugarska. Uz nju i druge ugledne domaće i strane izlagače, slovenske državne, gospodarske i strukovne organizacije, predvođene Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i prehrane kao i Ministarstvom gospodarstva predstavit će se pogled u budućnost, inovativne poljoprivredne i prehrambene tehnologije, nove proizvode, prehranu, vina i ukazati na mogućnosti međunarodne suradnje.
Stručni skupovi razmatrat će ekološku, održivu i regenerativnu poljoprivredu, nove digitalne alate u poljoprivredi i šumarstvu, preciznu poljoprivredu, upravljanje rizicima u vrijeme klimatskih promjena. Održat će se i poslovni sastanak B2B Meet4business, Mađarsko-Slovenski poslovni forum i druga društvena događanja.

Pripremio: Tomislav Radić

Kod Pureka do jutra U Svetom Ivanu Zelina pod tisućama svjetlećih lampica, na livadi pored vinskog podruma obitelji Puhelek Purek okupili su se mnogi ljubitelji višestruko nagrađivanih vina na Summer Wine Festu. Ivana Puhelek nekadašnja je... Više [+]

Kod Pureka do jutra

U Svetom Ivanu Zelina pod tisućama svjetlećih lampica, na livadi pored vinskog podruma obitelji Puhelek Purek okupili su se mnogi ljubitelji višestruko nagrađivanih vina na Summer Wine Festu. Ivana Puhelek nekadašnja je Vinska kraljica, kao i njezina sestra Nataša a sada je enologinja pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta
U okruženju vinarije Puhelek Purek koje je uredila Ivana Škrlec iz poslovne tvrtke Altera, od predvečerja pa do jutra uživalo se u vrhunskim vinima, osvježavajućim koktelima, glazbi i posebno ukusnoj hrani chefa Tomislava Gretića.

Ivana Puhelek:„Ove godina u Z elini na ocjenjivanju vina kontinentalne Hrvatske, naša tri vina ponijela su čak 5 šampionskih titula u pojedinim kategorijama.
Sauvignon se okrunio sa 3 nagrade, a ujedno je i proglašen šampionom Zagrebačke Županije. To je velika nagrada za naš rad i trud, te dokaz kako ova sorta daje vrhunske rezultate u našem kraju. Ovo vino iz godine u godinu niže dobre rezultate i na svjetskim ocjenjivanjima. Naš rose od crnog pinota proglašen je najboljim u svojoj kategoriji, a kraljevina je proglašena najboljom od svih vina kraljevine koja su dana na ocjenjivanje.Naša obitelj prisutna je na ovoj Izložbi od samog početka i uvijek nas veseli nagrada "Ljerke Habuzin", za najbolje ocjenjeno vino autohtone sorte jer je to ono što nas zelinske vinare čini posebnim i prepoznatljivim i po čemu je poznat naš kraj, a moja joj obitelj pridaje posebnu pažnju.Izuzetno mi je drago što je ova Izložba postala prepoznata na karti vinskih manifestacija Hrvatske i što se pridaje veliku pozornost i važnost samim vinarima. Naročito me veseli veliki broj posjetitelja i to mladih generacija što je dokaz da se mijenja kultura pijenja vina i da sve više mladih ljudi prepoznaje važnost vina na gastro sceni“.- rekla je Ivana Puhelek.

Summer Wine Fest u vinariji Puhelek Purek okupio je oko 800 vinoljubaca a mladi su bili u večini.


Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić

Hortus Međimurja- vinarije Kojter i Novak Prošlo je već trideset godina kako su se vinari sjeverozapadne Hrvatske udružili. Godine 1997. dogovorili su se da izvorni vinski brend Međimurja postane Pušipel kojega su godinama ondje nazivali i... Više [+]

Hortus Međimurja- vinarije Kojter i Novak
Prošlo je već trideset godina kako su se vinari sjeverozapadne Hrvatske udružili. Godine 1997. dogovorili su se da izvorni vinski brend Međimurja postane Pušipel kojega su godinama ondje nazivali i moslavac, u Sloveniji šipon, u Austriji mosler a u Mađarskoj furmint. Petnaestak godina kasnije odlučili su u suradnji sa prvim susjedima Slovencima u pogledu sorte postaviti pravila da u jedinstvenu bocu izduženoga vrata može biti natočeno vino koje je na trsu imalo 1 do 1.5 kg grožđa i najmanje 84 eksla. Na svakoj boci je zaštitna markica sa natpisom Međimurska kvaliteta i krupnim slovima natpis PUŠIPEL. Vinar Boris Novak rekao je da iz Huma na Sutli gdje proizvode boce zbog posebnosti traže plaćanje čak dvije godine unaprijed i proizvodnju od minimalno 150 000 butelja!
Vinarija Kojter slijedi tradiciju proizvodnje Slavka Horvata u Svetom Urbanu 276. Anton, zet, i njegova supruga Jelena nastavili su proizvodnju na starini i 1996. zasadili su prvi novi vinograd, kupovali zemljišta i danas došli na površinu od devet hektara. U lošijoj godini kupuju grožđe od poznatih kooperanata. Oboje su do prije tri godine bili zaposleni Jelena službenica u pošti a Anton je putovao u bliže dijelove Europe kao trgovački putnik za vinsku opremu.
Anton kaže " Sve do odlaska u mirovinu mi smo se vinarstvom bavili kao velikim hobijem. Danas su u obiteljsku priču uključene kćerke Rajna i Ramona te zet Damir koji se dobro uklopio u vinsku priču."
Za boravka u inozemstvu Kojter je puno naučio o sortama ali i plasmanu. Kaže" Kada vani netko osvoji zlato za svoje vino to je mamac za kupce. Mi smo ovdje osvojili na desetine zlatnih medalja ali nismo osjetili takav interes naših potrošaća". Ipak, ne žale se kupnja na kućnom pragu, širom Međimurja i drugih dijelova Hrvatske je dobra i nemaju problema sa plasmanom.
Vinarija ima devet bijelih sorti: pušipel, bijeli i sivi pinot, muškat žuti,chardonnay, silvanac zeleni, rajnski rizling, graševinu i sauvignon te pinot crni od kojega rade rose. Najviše je graševine oko 8000 trsa, 8 000 pinota sivog, 5500 sauvignona, 4000 muškata žutog, 1800 pušipela i po 1 500 pinota bijelog, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca te 1500 trsova pinota crnog. Trsovi su na pretežito pjeskovitom tlu na .visini od 300 do 315 metara. Pozicije su Vrbovica breg, Martinovski breg (chardonnay), Robadje.
Anton Kojter je sam autor svojih vina. Zaštitni znak vinarije je klopotec koji im vjeruju donosi sreću. Tijekom godina dobili su više velikih priznanja na sajmovima u Sloveniji, Mađarskoji u Zagrebu Godine2008. i 2009. zlato za Graševinu na Vinoviti, Zlatna diploma na izložbi kontinentalnih vina- Zelina 2015. Pinot bijeli izborna berba 2011, GAST 2017 zlato za Rajnski rizling iz 2015., GAST 2016. za Pinot bijeli 2013, zlato u Kutjevu u prijestolnici graševine zagraševinu sortu itd. Imaju jedan od najljepših ciglom podboltanih podruma koji je star 250 godina!
Vinarija Danice, Borisa, sina Martina i nevjeste Izabele Novak nalazi se na samoj granici Hrvatske i Slovenije u Banfima. Povijesno gledano u obje obitelji Novakovih trsovi su se uzgajali i prodavalo vino generacijama unatrag. Danica i Boris zasađuju svoje prve vinograde prije 37 godina Nova kuća sa podrumom sagrađeni su 2008. sa kušaonicom za 50 osoba.Imaju vlastitih 15 hektara a sa još toliko otkupljuju od svojih susjeda. To znači, u prosječnoj godinimaju 80 000 litara vina. Položaji vinograda su u Svetom Urbanu-Robadje, u Banfima najznačajniji predjeli su Župne gorice i Pritriga breg. Od sorti Novakovi imaju: pušipel kao mirno vino i od prošle godine pjenušac od pušipela, chardonnay, sauvignon, silvanac zeleni, rajnski rizling, muškat žuti i crni pinot.
Osim u Međimurju prodaju u Sloveniji, Austriji, Munchenu, Zagrebu a na jadranskoj obali u Rabu, Šibeniku , Primoštenu, Makarskoj i Podgori. Vinarija je za svoja vina višestruko nagrađivana. Neka od njih su: za pušipel 2022 prošle godine su veliko zlato u Gornjoj Radgoni na slovenskom vinskom festivalu. U Klagenfurtu 2023. chardonnay sur lie barrique 2020 je sa 93 boda bio je šampion u kategoriji chardonnaya i sauvignona. Na Sabatini u Vodicama 2022. pušipel izborna berba 2018 je osvojio 96 bodova i veliko zlato. Također na istom festivalu nagrađena je graševina 2020 kasna berba. Na posljednja dva Urbanova 2023. izborna berba pušipela iz 2018. je dobila veliko zlato sa 93 boda a ove godine Chardonay sur lie barrique 2020 zlato.Novak se u proizvodnji svojih vina konzultira sa enologom Krešimirom Hrenom.
Na predstavljanju u Zagrebu kušalo se: Pjenušac pušipel 2021 (Novak), Pušipel 2023 (Novak), Silvanac zeleni 2023 (Kojter), Sauvignon 2023 (Kojter), Sauvignon 2023 (Novak), Pinot sivi 2023 (Kojter), Rose crni pinot 2023 (Kojter), Chardonnay sur lie 2020 (Novak), Muškat žuti 2023 (Kojter) i Muškat žuti 2023 (Novak)
Radionica je počela Pjenušcem od pušipela (Novak). Druga fermentacija je rađena u boci. Vino je dugo odležalo na kvascima, žute je boje sa zelenim nijansama koje sugeriraju kiselinu i svježinu. aroma zrelije jabuke i citrusa. Sommelier Darko Lugarić rekao je da je to robustno vino koje se može sljubiti s mesom z tiblice, kanapeom od larda i tartarom od tune.
Zeleni silvanac 2023 (Kojter) je imao finu, nježnu ali naglašenu aromatiku. Laganijeg je tijela ali zaokružene forme, u after taste-u se osjeti svježina. Miris je na tropsko voće i vinogradarsku breskvu. Vinar je izvijestio da ga beru među prvim sortama i da je brza prerada nakon branja Gastronomska preporuka je pečeni smuđ ili carpaccio od morske bijele ribe.
Sauvignon 2023 (Kojter) vino je žuto zelenkaste boje, kristalno bistro i prilično gusto.Mirisi su izraženi herbalne note (đurđica), ponešto tropskog voća, finog zaokruženog tijela. Kojter preferira ovaj pomalo paprikasti stil. Uz ovo vino kao jelo opet smuđ ali ovaj puta na orly (pohan u pivskom ili tijestu sa dodatkom sauvignona).
Sauvignon 2023 (Novak) bilo je vino žive žućkasto zelenkaste boje, sa mirisom breskve, mandarine, tropskog voća, svježije prema krispi stilu sa limunskim završetkom. Lugarić naglašava da međimurski terroir može donijeti dva dobra različita vina u mirisu i okusu sauvignona kao u slučaju ovih vinara.Gastronomska preporuka za predjelo ražnjići od kozica sa dagnjom i kriška limete ili tartar od kozica.
Rose od crnog pinota 2023 (Kojter) je bio jedina crna varijanta u radionici. Vinar ističe da su bili prvi proizvođači rosea i frizantea u Međimurju. Ovaj dio Hrvatske zajedno sa Hrvatskim.Zagorjem ima odlične predispozicije za uzgoj pinota crnog. Započeo je trend sadnje više crnih sorti kako se promijenila klima koje mogu lijepo uspjevati na tim područjima. Kod rosea u mirisu i okusu osjeti se jagoda, malina, trešnja te blagi ostatak šećera ali vino je suho. Kojter je rekao da je maceracija rađena šest sati u ohlađenim uvjetima. Gastronomski odgovarao bi uz lagana ljetna jela od povrća, piletinu a od delikatesa džem od višnje ili trešnje.To je moderan rose koji se sve više traži u ljetnom razdoblju.
Chardonnay sur lie barrique 2020 (Novak) je vino rađeno u drvu i odležalo na kvascima. Do 2021. je bilo na kvascima u rostfraju a onda još dvije godine zrenja u Pozvekovim barik bačvama. Vino je lijepe zlatno žute boje sa zelenim tonovima, intezivnih mirisa badem, maslac i kokosa, punoga tijela , kremoznoi elegantno. Lugarić ističe da će ovo vino rasti još 4 do 5 godina. Gastronomski: hobotnica isood peke, teletina i lignje na različite načine.
Na kraju su se kušali muškati Antona Kojtera i Borisa Novaka, predstavnika Hortus Croatie iz Međimurja.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Mario Milošević, Anton Kojter, Boris Novak

Ekološko vinarstvo - vinarstvo budućnosti U Bedenici, mjestu blizu Svetog Ivana Zeline, otvoren je Eco-Wine Fest. Festival je okupio neke od najeminentnijih hrvatskih ekoloških vinara te vinarije iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Srbije. „... Više [+]

Ekološko vinarstvo - vinarstvo budućnosti

U Bedenici, mjestu blizu Svetog Ivana Zeline, otvoren je Eco-Wine Fest. Festival je okupio neke od najeminentnijih hrvatskih ekoloških vinara te vinarije iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Srbije.
„Bitno je da se pokaže da ekološko vinarstvo čini razliku, da ono može proizvoditi visokokvalitetna vina te da ima obećavajuću i svijetlu budućnost“, istaknuo je Josef Markus Wuketich, veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Dodao je da Austrija ima 1238 ekoloških vinarija i da se 22 posto vinogradarskih površina koristi za ekološki uzgoj vinove loze. To Austriju svrstava među vodeće zemlje u ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu.
„Vinska se omotnica koristi i više nego što je njome predviđeno, pa ćemo ubrzo otvoriti i novi natječaj za ulaganje u vinarsku proizvodnju i opremanje vinarija.“, kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, otvarajući Eco-Wine Fest.
„Osnovna ideja festivala bila je pokazati publici da ekološka vina nisu ništa lošija od onih konvencionalnih. Štoviše, ekološka su i bolja“, rekao je idejni začetnik Eco-Wine Festa vinar Dražen Bedeković.
Njegovu je inicijativu na festivalu pozdravio i Ivan Enjingi, jedan od najcjenjenijih hrvatskih vinara. On se ekološkim vinogradarstvom bavi već 52 godine, a ekološko vinarstvo smatra vinarstvom budućnosti.
Na otvorenju Eco-Wine Festa sudjelovali su, među ostalima, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, načelnik općine Bedenica Slavko Cvrlja i zamjenik predsjednika udruge Bregovita Hrvatska i vinar Bolfan Vinskog vrha Tomislav Bolfan.
Festivalski šator smješten je ispred Kulturnog centra Bedenica. Festival traje dva dana – u petak i subotu od 14 do 24 sata. U ponudi su, pored ekoloških vina, ekološki sokovi, voda i prigodna jela.
Među izlagačima na Eco-Wine Festu su vinarije Bolfan Vinski vrh, Braunstein, Chresno, Čegec, Enjingi, Glavica, Ivanić, Kopjar, Lovrec, Ortenberg, Plavinci, Rizman, Terra Madre i Bedekovich. Svoju ponudu ekoloških vina predstavljaju i tvrtke Lu-Ma Ekskluziv te SomMar Adria.
Eco-Wine Fest organiziraju udruga vinara i vinogradara Sesvečina 2024., udruga Bregovita Hrvatska i Općina Bedenica.Rezultati ocjenjivanja vina: https://www.ewf.hr/

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Vedran Metelko

Novo doba frankovke u Feričancima! Klonskom selekcijom do najboljih rezultata Stručnjaci vinarije Enosophia u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, na jednom od svojih najstarijih položaja - Srednjaku, na pet hektara novog vinograda... Više [+]

Novo doba frankovke u Feričancima!
Klonskom selekcijom do najboljih rezultata

Stručnjaci vinarije Enosophia u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, na jednom od svojih najstarijih položaja - Srednjaku, na pet hektara novog vinograda zasadili su 25 tisuća sadnica frankovke izdvojene u selekciji iz svojeg starog nasada poznatog po vrhunskoj kvaliteti grožđa.
Tradicija uzgoja frankovke u feričanačkom vinogorju seže u doba Austro-Ugarske, a zanimljive priče dolaze iz Kurije Mihalović u kojoj je Franz List skladao neke od svojih najboljih skladbi upravo pijući feričanačku Frankovku.
U Feričancima frankovka daje vrhunske rezultate te zaslužuje ozbiljan znanstveni pristup selekcioniranju njezinih pozitivnih značajki.
„Projekt je od iznimne važnosti za budućnost feričanačkog, a i cijelog hrvatskog vinogradarstva. U suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, 2022. započeli smo označavanje elitnih trsova u našem najstarijem vinogradu frankovke iz 1973. Pratili smo njegova ampelografska obilježja kroz jednu sezonu i proveli zdravstveno testiranje – ELISA test, kako bismo bili sigurni da trsovi nisu zaraženi virusima. Nakon zimske rezidbe plemke smo dostavili u rasadnik, a nakon godinu dana proizvodnje ovog proljeća posadili prve sadnice naše frankovke. Trenutno smo pri kraju prve faze postupka masovne klonske selekcije.“ kaže Lucija Kovačević, glavna enologinja vinarije Enosophia.
Voditelj projekta, predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo izv. prof. dr. sc. Darko Preiner ističe kako je cilj selekcije izdvojiti klonove frankovke koji će imati vrhunske karakteristike prikladne za uzgoj na području Feričanaca. To je zahtjevan i dugotrajan proces, a prvi se rezultati očekuju kroz deset godina.
„Iznimnom kvalitetom frankovki u svim kategorijama već smo potvrdili kako smo najbolje podneblje za ovu sortu u Hrvatskoj, a to ćemo sada i znanstveno potkrijepiti. U našem podrumu u Feričancima nastaju izvrsne frankovke u svim kategorijama – od lepršavih pjenušaca, pitkih Rosea, laganih i voćnih Dika do kompleksnih Miraza i unikatnih predikatnih vina, pri tome mislim na našu nagrađivanu ledenu berbu frankovke koju u Hrvatskoj jedini proizvodimo“, kaže Martin Kovačević, direktor vinarije Enosophia.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Enosophia

Vinari ozaljskog kraja-Frlan i Šoštar U Češkom domu u Zagrebu održana je vinska radionica pod nazivom "Vrijeme je ZA...Gosti su bili vinari Elvis Šoštar i Ivan Frlan iz Ozaljsko-vivodinske vinske podregije. Taj kraj se tradicionalno bavi vi... Više [+]

Vinari ozaljskog kraja-Frlan i Šoštar
U Češkom domu u Zagrebu održana je vinska radionica pod nazivom "Vrijeme je ZA...Gosti su bili vinari Elvis Šoštar i Ivan Frlan iz Ozaljsko-vivodinske vinske podregije. Taj kraj se tradicionalno bavi vinogradarstvom i vinarstvom, ondje je i nekadašnja Badelova vinarija koja je bila kapaciteta od dva milijuna litara. Dugogodišnje iseljavanje iz tih područja i samim time prestanak obrađivanja vinograda danas je ukupno podregiju svelo na samo 80-etak hektara pod trsovima. Ipak desetak vinogradara, od kojih su čak četiri Vrbaneka, danas uspjeva profesionalno na tržištu. Među njima su Frlan i Šoštar.
U obitelji Frlan ugostiteljska tradicija počinje još 1905. godine. Frlanov restoran je po janjetini poznat širom Sjeverozapadne Hrvatske, Slovenije, jasno i Zagreba. Obitelj je sadila i svoje vinograde kako bi mogla služiti vlastito vino. Od početka devedesetih sadilo se chardonnay, rajnski rizling i pinot sivi. Nedavno je Frlan zasadio 3000 trsova pivi sorte hibernal i sagradio kušaonicu za 50-etak gostiju. Na ocjenjivanju u Metlici 2023. sivi pinot postao je zlatan a srebro je dobio muškat žuti.
Elvis Šoštar nastavlja obiteljsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva još od 1912.godine. Godine 1915. kada je Elvisov pradjed Tomo pune dvije godine bio u svjetskom ratu a branje i preradu grožđa su silom prilika u obitelji preuzele žene koje je vodila prabaka Marija. U spomen na tu godinu Šoštar je 2015.počeo sada već tradicionalnu berbu u kojoj sudjeluju samo žene a predvodi ih karlovačka županica Martina Furdek Hajdin. Tradicionalno se bere frankovka koju Elvis plasira pod etiketom Marijaelena (u čast prabake i kćeri Elene). Vinarija na 5.5 hektara ima 28000 trsova. Najviše je frankovke, 6000 loza a od crnih sorata ima još portugizac, pinot crni i shiraz. Od bijelih sorti najviše je rajnskog rizlinga 6000 trsova, zatim graševina, traminac, chardonnay i cuvee od šest bijelih sorti.
Frlanov Pinot sivi iz 2023. (13% alkohola i 5.97 g/L kiseline) vino je slamnato žute boje sa zelenkastim odsjajem. U mirisu note marelice, breskvei kruške, svježe, zaokruženo, harmonično i ima lijepu trajnost. Frlan planira da sljedeća berba bude nešto kasnije kako bi dobio izraženiju aromatičnost. Prijedlozi jela uz ovo vino su rižoto sa šampinjonima i paste sa piletinom ili morskim plodovima.
Šoštarov Rajnski rizling 2022 (11.1 % alkohola i 6.8 g/L kiseline) lijepe je zelenkasto žute boje (odlična kiselina) sa mirisom limuna, limete, manga i uopće tropskog voća a vino je polusuho jer ima ostatak šećera 5-7 grama.Gastronomska preporuka: carpaccio od bijele ribe (orada, grdobina, zubatac...), rižoto sa mangom i kozicama. Vinogradi su sađeni od 1996. nadalje a prošle godine je zasađeno još 3 000 trsova na laporastom tlu tako da će ih za koju godinu u rodu biti čak 6 000 i bit će vodeća bijela sorta.
Frlanov Rajnski rizling 2022 (13.5 % alkohola i 7.1 g/L) bran je kao zadnja bijela sorta te jeseni i po riječima Frlana ima nijanse botritisa. Vinarija ima 2 500 loza. Odlično je uklopljen sa relativno visokim alkoholom. Vino je zlatno žute boje sa zelenom nijansom. Jakog je mirisa na zrelo tropsko voće posebice na ananas. Gastronomska preporuka file lososa u umaku od pjenušca sa basmati rižom. Oba su rizlinga sortno prepoznatljiva ali ima još mjesta da se još jače izrazi sortni miris. Planinsko područje prirodno je mjesto za rizling.
Rose frankovka 2021 (Šoštar) 11.5% alkohola i 7.1 g/L je provansalske boje. U mirisu osjeti se crveno voće trešnja, jagoda, malina. Lagano je sa blagim ostatkom šećera. Nježnog je tijela, idealno ljetno vino mada je staro već tri godine u dobroj je formi. Od jela preporučuje se salata od crvenih kozica i endivijei salata manga s bijelim aceto balsamicom.
Pinot crni (Frlan) 2022 13% alkohola i 6.8 g/L kiselina blijede je rubin crvene boje (karakteristično za ovu sortu), finih sortnih mirisa jagode, kupine ali se osjeti lagani miris zemlje, gljiva i minimalno paljeno drvo. Vino je skladno a tanini su dobro usklađeni. Sommelier Darko Lugarić ga ističe kao lijepi primjer terroirskog crnog pinota. Lijepo bi se ukomponirao uz jela od gljiva žar i umak ili lungić uz šampinjone.
Šostarov Traminac 2021 14% alkohola i 5.7 g/L kiseline je predikatno vino. Grožđe je brano polovicom studenog, macerirano je desetak sati pri hladnijoj temperaturi. Slamnato žute je boje, tipičnih sortno naglašenih mirisa na ružu, liči, cvjetni med i ima visoki dobro uklopljeni alkohol. Taj traminac u after tasteu nema gorčinu. Ugodan je i dobro bi se uskladio sa slatkišima kao što su tart od kruške, štrudla i pita od jabuka ali i sa miješanim polutvrdim sirom od ovčjeg i kozjeg mlijeka.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, Ivan Frlan

Festival pjenušaca i jagoda Na Plešivici najjačoj hrvatskoj vinskoj regiji po proizvodnji pjenušaca, 25. i 26. 5. 2024. održan je Festival pjenušaca i jagoda. Plešivičke vinarije otvorile su podrume za kušanje pjenušca i jagoda i drugih vin... Više [+]

Festival pjenušaca i jagoda

Na Plešivici najjačoj hrvatskoj vinskoj regiji po proizvodnji pjenušaca, 25. i 26. 5. 2024. održan je Festival pjenušaca i jagoda. Plešivičke vinarije otvorile su podrume za kušanje pjenušca i jagoda i drugih vina i jela. Ove godine sudjelovale su: vinarije: Dobra berba, Gregorić, Ivančić Griffin, Ivančić Winery, Jagunić, Kolarić Coletti, Korak, Kurtalj, Sirovica, Šember Tomac $ Bajda, Braje, OPG Damir Gregorić i Režek. Za jagode se pobrinula Udruga proizvođača jagoda Zagrebačke županije „Jagodni prsten“.

Među sudionicima ovogodišnje manifestacije bila je i vinarija TOMAC & BAJDA nastala je 24. travnja 1982. godine, ženidbom Tome (Tomca) i Zvonimire (Bajda). Tomo Tomac, po zanimanju inž. strojarstva, bivši zaposlenik INE Naftaplina, sada umirovljenik, potječe iz poznate vinogradarske obitelji TOMAC iz Donje Reke, „priženio“ se supruzi Zvonimiri , prof. defektologije. Žive i rade sa sinovima Lovrom i Lukom, , u obiteljskoj kući „VILA BARICA“, u Jastrebarskom, U obje familije (Tomci i Bajdi) postojala stoljetna tradicija poljoprivredne proizvodnje: ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo (nekoliko generacija).
Godine 1988. napušta se stočarstvo te se obitelj posvećuje vinogradarstvu i vinarstvu uz ratarstvo. Povećava se proizvodnja sadnjom novih nasada a , izgrađen je i mali podrum sa pilnicom (kušaonom vina). Od 1990. godine vino se stavlja u butelje pod etiketom Tomac & Bajda. To su mješavina sorti („Vila Barica“), Zeleni silvanac, Rajnski rizling, Sauvignon i pjenušavo vino, (klasičnom metodom) „TomBa“!

Obitelj se bavi tradicionalnim, prirodnim i ekološki održivim vinogradarstvom i vinarstvom. Već četvrtu godinu u prijelaznom su razdoblju ekološke proizvodnje, te bi ove godine trebali dobiti eko- certifikat!
Proizvodnjom pjenušavih vina počeli su se baviti ranih devedesetih godina, zahvaljujući pokojnom Inž. Franji Jambroviću (našem profesoru), Klubu prijatelja dobrog vina, (osnovan 1984. God.) koji je u to vrijeme djelovao na Plešivici, kao i pokojnom bratu Zvonimiru Tomcu.
Pjenušci su:TOMBA extra brut: 50% zeleni silvanac- 50% mješavina sorata iz vinograda starog 80 godina . odležao na kvascima četiri godine,TOMBA brut: 50% rajnski rizling - 50% mješavina sorata. odležao na kvascima jednu godinu! (prijelazno razdoblje eko-proizvodnje i TOMBA extra sec: 50% zeleni silvanac- 50% mješavina sorata iz vinograda starog 80 godina . odležao na kvascima pet godina.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vinistra u Poreču, 125 izlagača, od čega 85 vinara 30. Vinistru od 10. do 12. svibnja u Poreču posjetilo je 10 tisuća ljubitelja vina i vinskih profesionalaca. Rođendansku obljetnicu nije propustio ni premijer Plenković koji je drugog dana... Više [+]

Vinistra u Poreču, 125 izlagača, od čega 85 vinara

30. Vinistru od 10. do 12. svibnja u Poreču posjetilo je 10 tisuća ljubitelja vina i vinskih profesionalaca. Rođendansku obljetnicu nije propustio ni premijer Plenković koji je drugog dana manifestacije posjetio istarske vinare i izlagače.
Brojni turisti koji borave u Istri nisu propustili Vinistru uživajući u vrhunskim malvazijama i teranima na kojima se temelji istarska vinska priča.
Novim konceptom Vinistre još se jednom potvrdilo kako istarski vinari okupljeni u visoko profesionalnoj udruzi pokreću nove trendove na hrvatskoj vinskoj sceni i šalju poruku zajedništva.
„U proteklih 30 godina naša udruga u suradnji s partnerima napravila je mnogo za istarsko vinogradarstvo i vinarstvo, na brojne izazove s kojima se suočavamo uspješno odgovaramo upravo zahvaljujući zajedništvu svih naših vinara. To potvrđuje i naša manifestacija koja je ove godine proslavila veliki 30. rođendan. Osjetila se slavljenička atmosfera, vinari i posjetitelji zadovoljni su novim modernijim konceptom. “, istaknuo je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto Merlo de Graia