traminac @KLUB (39)

Vinske radionice WinEmotionbyKT U hotelu Ambasador u Opatiji održane su radionice u partnerskoj suradnji Liburnia Hotels & Villas i autorice i vlasnice branda WinEmotionby KT, Karmele Tancabel, na temu “Otkrijte vinsku Hrvatsku”. WinEmotion... Više [+]

Vinske radionice WinEmotionbyKT

U hotelu Ambasador u Opatiji održane su radionice u partnerskoj suradnji Liburnia Hotels & Villas i autorice i vlasnice branda WinEmotionby KT, Karmele Tancabel, na temu “Otkrijte vinsku Hrvatsku”.
WinEmotionbyKT je platforma za afirmaciju vrijednosti hrvatskih vina u ukupnom turističkom proizvodu Hrvatske.
Vina najznačajnijih hrvatskih autohtonih i najrasprostranjenijih svjetskih sorti iz svih vinskih regija Hrvatske osvajaju brojne prestižne nagrade na najutjecajnijim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina pa je Karmela Tancabel, nakon više od 20 godina rada i iskustva u vinskom sektoru Hrvatske, osmislila platformu, kroz koju upravo VINA HRVATSKE stavlja u središte pozornosti, kako bi pojačala značenja hrvatskih vina, autohtonih sorti, vinskih regija i impresivnih postignuća svakog vinara ponaosob, u doživljaj Opatije kao mondenog i atraktivnog cjelogodišnjeg turističkog odredišta.
Na prvoj radionici predstavljena su vina: Stanzia, pjenušac, Arman Marijan Wines, charmat metode od baznog vina sorte Malvazija istarska iz Istre, Pušipel Classic, berba 2021 vinarije Dvanajščak Kozol mirno klasično vino autohtone sorte regije Bregovita Hrvatska ,Graševina Trs No. 5 2021, vinarije Enosphia iz Feričanaca, graševina u klasičnom izričaju sorte i regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje,Teran 2021 vinarije Kozlović iz Istre,Frankovka Vrhunska 2019 vinarije Iločki podrumi d.d. iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, koja nije autohtona ali se „udomaćila“ u gotovo svim vinogorjima kontinentalne Hrvatske, te Plavac Mali 2017, Syrtis, Vinogradi Volarević, najznačajnija crna autohtona hrvatska sorta . Vino koje predstavlja i potencijal najmlađeg vinogorja Komarna u južnoj Dalmaciji.

Na drugoj radionici, na engleskom, predstavljena su vina: San Marino 2019, klasična metoda, jedino vrhunsko pjenušavo napravljeno od baznog vina najznačajnije autohtone sorte Kvarnera – Žlahtine, , Malvazija Selekcija 2020, vinarije Kozlović, autohtone sorte Malvazija Istarska, Pušipel Prestige 2019, vinarije Dvanajščak Kozol, Graševina Tradition 2017, Vina Antunović iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Plavac Mali Gold Edition 2016, Vinogradi Volarević, te Traminac Principovac 2019. Iločki podrumi.

"Vino jest, može i treba biti snažan element identiteta naše zemlje, na njenom putu ka boljoj afirmaciji njenih vrijednosti kao jedinstvene turističke, ali prije svega raznolike i elitne VINSKE destinacije. Hrvatska vina i vinari s jedne strane ali i svi posjetitelji Opatije i naše zemlje, s druge strane, to zaslužuju.
Vino snažno utječe na emocije, a emocije su glavni element motivacije. Upravo zato WinEmotionby KT stavljajući VINO u centar pozornosti i jest platforma koja kreiranjem doživljaja o i sa vinima i vinarima Hrvatske, osim višejezične sadržajne nadogradnje destinacije zapravo stvara motivaciju i šalje snažnu pozivnicu za ponovni posjet Opatiji kao svojoj omiljenoj destinaciji na novi WinEmotionbyKT doživljaj ili pak pozivnicu u otkrivanje neotkrivenih „dijelova“ hrvatskog vinskog, kulturno-povijesnog i turističkog mozaika."- rekla je Karmela Tancabel.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: WinEmotionby KT

Vivodina na vinskoj Spitzi U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina. Iako im... Više [+]

Vivodina na vinskoj Spitzi
U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota.
Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
Pripremio: Tomislav Radić
Snime: Željko Novaković, diWine portal

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike... Više [+]

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija
Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike, bavi se poslom u struci a jedna manja vikendica u Baranji s vinogradom uvela ga je i u vinarstvo. Hobi kroz nekoliko godina prerastao je u strast pa i u poslovni interes da se okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte: cabernet sauvignon, pinot crni i frankovka. Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila više od sto zlatnih medalja.
Već 2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobiven četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima.Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i 17% alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. imao je čak 19.2% ukupnih alkohola ! Grožđe za ovo vino brano je potkraj rujna i početkom listopada. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visokih nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj i šampion našega GAST-a.
Na predstavljanju u Zagrebu kušalo se osam vina. Sauvignon iz 2021. sa 12.5% alkohola i graševina iz iste godine sa 13% alkohola suha su i svježa vina sa alkoholima i kiselinama. Kušalo se zatim robusni pinot sivi s 13.5% alkohola iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce. Chardonnay 2018., prvo vino iz linije Premium s 13% alkohola maceriran je 12 sati. Vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu i izrazitu aromatiku.
Pinot crni 2012. s 14% alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena. Kalazić kaže: "U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu". Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
Cabernet sauvignon 2017. sa 13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note. Ovome vinu kvalitet još raste jer pet godina mu je tek. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio Cabernet sauvignon iz 2008. godine! Desertno je to poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Grožđe je brano u studenom, a ima 15.5% alkohola. Vino je skladno, zaokruženo i punih tanina.
Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji uposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da će i ubuduće iz ovoga dijela Baranje stizati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium.
Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: " Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima. Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Kalezićevo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. Kalazićeva vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Kalazić je jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj."
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Koje vino uz Baranjski kulen? Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu... Više [+]

Koje vino uz Baranjski kulen?

Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava.
Na velikom izložbenom prostoru Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević, a uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala, riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.
„U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja jer je naša radionica bila popunjena do posljednjeg mjesta što je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda“ istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i jedan od moderatora radionice o Baranjskom kulenu i baranjskim vinima.
Uz stručno vodstvo publicista Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu.
Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu koji nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike, a ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina, a ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Arhiva Udruge

Zlatna bijela vina Slavonija, Moslavina, Istra i Dalmacija imaju zlatna bijela vina pokazalo je White Blend, prvo ocjenjivanje hrvatskih mješavina bijelih sorata,koje su organizirali u Esplanade Zagreb Hotelu Ana Rogač i Ivo Kozarčanin, osn... Više [+]

Zlatna bijela vina
Slavonija, Moslavina, Istra i Dalmacija imaju zlatna bijela vina pokazalo je White Blend, prvo ocjenjivanje hrvatskih mješavina bijelih sorata,koje su organizirali u Esplanade Zagreb Hotelu Ana Rogač i Ivo Kozarčanin, osnivači projekta iVino. Uzorci su stigli iz svih dijelova Hrvatske, od Erduta na istoku do Pelješca na jugu
Venja 2006. i 2010. Ivana Enjingija iz Kutjeva (graševina, rajnski rizling, sivi pinot, traminac i sauvignon), Cuvée Blanc Limited Edition 1 od malvazije, chardonnaya, sauvignona i viogniera različitih berbi Morena Degrassija iz Savudrije, Jubilea, mješavina zelenog silvanca iz 2011., chardonnaya iz 2014. i graševine iz 2016. Jasne Antunović iz Erduta, Dragonada 2017. od chardonnaya i bijelog pinota koju je Nikica Katić iz moslavačke Kleti Romić posvetio djedu Dragi i baki Nadi te Draga Riserva 2019., mješavina kujundžuše, pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona s položaja Vučja Draga vinarije Grabovac iz Donjeg Prološca zlatni su bijeli blendovi s ocjenjivanja White Blend .
Vina su ocjenjivali enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: iVino

Decanterovo zlato za Zlatno brdo Ove se godine čak 314 hrvatskih etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranj... Više [+]

Decanterovo zlato za Zlatno brdo
Ove se godine čak 314 hrvatskih etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje iz Zagreba došla grupa novinara. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu sommeliera Tome Jakopovića, kušalo se, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Uz voditelja, na radionici su gostovali i vinari Goran Matijević (vinarija Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić.
Radionica pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorena je Graševinom Zlatno brdo iz 2018. koja se okitila brončanom medaljom. To vino je odraz baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vinara pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno 11% ukupnih nasada vinove, tako da je da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj graševina.
Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018. Dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay.
Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018.), ovjenčan Decanterovim srebrom koji je optimalno "školovan" u velikom hrastu.
Četvrto vino bilo je Decanterovo zlato za Baranju. Sa osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvee vinarije Zlatno brdo (2020.) djelo je ponajprije enologa enolog Samira Nađa, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica).
Na radionici se kušalo i dva crnjaka. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017.) koji uopće nije odležavao u drvenoj bačvi. Čitava vinifikacija odrađena je u inoxu (sa samo tri pretoka). Vino ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine .
Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na Osijek, Sombor i Pečuh. Nakon dvije godine u barrique bačvicama dobiveno je vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko, Arhiv Zlatno brdo

Najbolja vina kontinentalne Hrvatske U gradu Sveti Ivan Zelina održana je 54. Izložba vina kontinentalne Hrvatske. Na ocjenjivanje stručnog povjerenstva od 18 članova, pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, koje je od... Više [+]

Najbolja vina kontinentalne Hrvatske
U gradu Sveti Ivan Zelina održana je 54. Izložba vina kontinentalne Hrvatske. Na ocjenjivanje stručnog povjerenstva od 18 članova, pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, koje je održano prije Izložbe, pristigla su 374 uzorka vina. Nakon ocjenjivanja dodijeljeno je 106 zlatnih, 151 srebrna i 62 brončane medalje te 6 priznanja.
Traminac izborna berba prosušenih bobica 2019., vino vinarije OPG Josip Rajaković proglašeno je šampionom 54. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske i šampionom vina Zagrebačke županije. Nagrada „Ljerka Habuzin“ za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina dodijeljena je vinu Kraljevina Zelina 2021., OPG-a Puhelek Purek. Nagradu „Milan Pažić“ za najbolje ocijenjeno bijelo suho vino osvojila je Graševina 2020, Mons Aureus, a nagrada „Pero Krznarić“, za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprevrela šećera, izuzev predikatnih vina dodijeljena je vinu Chardonnay Principovac 2018., Iločki podrumi d. d. Ostale nagrade mogu se pogledati ovdje.
Nakon dodjele kušalo se nagrađena vina a uz dobru kapljicu idu i dobri zalogaji, a njih nije nedostajalo. U osvijetljenom i cvijećem ukrašenom šatoru iza dvorane Kraluš, bila su poslužena autohtona jela spravljena od domaćih namirnica: od kobasica, dimljene šunke i kuhanog bunceka, zapečenog graha, palente s čvarcima i krpica sa zeljem do pečene patke, odojka, telećih rolada i pohanih rolica s piletinom i šunkom, uz domaće štrudle od jabuka i sira te obilje voća.
Za dobru glazbu na dodjeli nagrada i kasnije tijekom kušanja vina pobrinuli su se Voljen Grbac i Mirko Švenda – Žiga & Žiga band.
Izložba vina kontinentalne Hrvatske održana je pod pokroviteljstvom Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Zagrebačke županije .
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: PR TZ Sveti Ivan Zelina

Sokač u Zagrebu U Zagrebu se predstavio vinar iz Hrvatskog zagorja, iz Strmeca stubičkog blizu Stubičkih toplica Ivan Sokač. U porodici Ivana Sokača kroz četiri generacije uzgajala se vinova loza i imali su vino za "po doma". Početkom drugo... Više [+]

Sokač u Zagrebu
U Zagrebu se predstavio vinar iz Hrvatskog zagorja, iz Strmeca stubičkog blizu Stubičkih toplica Ivan Sokač. U porodici Ivana Sokača kroz četiri generacije uzgajala se vinova loza i imali su vino za "po doma". Početkom drugog desetljeća u ovom mileniju Sokač je odlučio da uz, svoj dobro uhodani posao elektroničara, počne i profesionalnu vinsku priču. Njegova tvrtka Ekektron se bavi proizvodnjom elektroničke opreme. Proizvode opremu za mjerenje i regulaciju temperature, vlage, protoka i drugih fizikalnih veličina.
Najprije su posađene bijele sorte ,graševina, sauvignon, traminac, rajnski rizling i muškat žuti, da bi se 2018. asortiman upotpunio sa frankovkom, cabernet sauvignonom 2019. i merlotom 2020. Njegova vina su već sredinom 2020 dobila atribuciju vrhunska (rajnski rizling, graševina, sauvignon, muškat žuti i traminac!) Za vinara koji se počeo pojavljivati u javnosti i na tržištu početkom dvadesetih to je bio veliki uspjeh. Kako su to prepoznali u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo tako su njegova vina procjenjivali i odlikovali sa nizom zlatnih medalja u Kutjevu i Sv.ivanu Zelini, na GAST-u u Splitu 2018. kada je bio šampion sa rajnskim rizlingom iz 2016.godine. Bilo je uspjeha i u Sloveniji (ugledna manifestacija u Gornjoj Radgoni 2019.) dvije zlatne medalje za muškat žuti i sauvignon iz 2018. I cijeli niz priznanja na najjačoj lokalnoj vinskoj smotri u Bedekovčini. Sokač dobija grožđe sa oko 8000 trsova na tri lokacije od kojih je najveća Rebar gdje se nalazi i podrum te klet u koju sa terasom za lijepa vremena može biti ugošćeno trideset ljudi. U dobrim godinama napuni se 20000 butelja ali nažalost u posljednjem desetljeću mraz je nekoliko puta odnio veliki dio uroda.
Tijekom predstavljanja osam vina,koje vodio sommelier Tomislav Jakopović istaknuta je preciznost, jasnoća , pedantnost u stvaranju vina.
Muškat žuti iz 2021. 11.5% alkohola poluslatko vino, kaže vinar rađen je klasičnom metodom fermentacije sa kontroliranom temperaturom. Fermentacija je zaustavljena ranije da ostanu jaki muškatni mirisi. Ostalo je 18 grama neprovrela šećera. Prema sommelieru Jakopoviću se ovdje otvora i miris jorgovana a šećeri i količina ekstrakta čine jako tijelo vina.
Za sauvignon vinar kaže da je na dobroj poziciji na glinenom tlu sa mješavinom kremena i da ga bere ranije. Za sauvignon berbe 2021. fermentacija je rađena na nižim temperaturama od 12 do 14 stupnjeva. Konstatirano je da je u ovakvoj stilskoj izvedbi vino spremno za tržište. Ostatak šećera je između 6 i 7 grama. Vino ima potencijal za odležavanje u bariku. Ovdje je stilistika vrlo precizna, jasna kao u gotovo svim Sokačevim vinima.
Frankovka iz 2020. 13% alkohola je još na odležavanju. Okus i miris nastajali su kroz dvije godine u inoxu a sada ide na 6 mjeseci u korišteni barik iz Mađarske. Sokač: "Frankovka je brana kada je imala 92 eksla. Rađena je hladna maceracija,bez fermentiranja, zbog boje i zatim sedam dana na masulju. Malolaktika je odrađena i nije bilo zelene berbe a prinos po trsu je bio oko 1.5 kg."
Cuvee crni rađen je od tri sorte. Najviše je zweigelta , potom frankovka i cabernet sauvignon. Jakopović: " Precizni voćni mirisi, bez herbalnosti i začina. Tanini zreli, lagana doza gorčine i odličan balans mirisa i okusa".
Vina su cjenovno konkurentna od 40 do 50 kuna sa PDV-om pa će Ivan Sokač zasigurno pronaći svoje mjesto u hrvatskom vinarstvu jer radi poštena i dobra vina. A dobro se dobrim vraća!
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke Marko Čolić

Iz Kanade na Zlatno brdo Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravi... Više [+]

Iz Kanade na Zlatno brdo


Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.

Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.

U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.

U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu.
Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom.
Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.

I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni.

Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić