KLUB - društvena mreža

Vinart i VAPT

Nikada prije nije se dogodilo da se dva velika vinska događaja u Zagrebu organiziraju istodbodno, deveto. izdanje Vinart Grand Tastinga u dvorani Lauba i međunarodna vinska smotra VAPT 2024.
u hotelu Hilton Garden Inn
Na VINRT-u nastupila su neka od najznačajnijih vinskih autoriteta današnjice. U dvorani Lauba vina izlagalo je 140 odabranih vinara s 800 vinski etiketa.
Ove godine među gostima su se našli i neki od najznačajnijih imena u svijetu vina - Mike DeSimone i Jeff Jenssen poznati kao World Wine Guys iz utjecajnog američkog magazina Wine Enthusiast, Olivia Mason – predstavnica Decantera, Peter Moser - najpoznatiji austrijski vinski kritičar i glavni urednik vinskog magazina Falstaff, Simon J Wolf – osnivač i urednik stranice The Morning Claret, Caroline Gilby - nositeljica prestižne titule Master of Wine i sutkinja na Decanter World Wine Awards i mnogi drugi.
Tijekom dva dana trajanja sajma nazočili su mnogi sommelieri, ugostitelji, distributeri ali i obožavatelji vrhunskih vina, Na Vinartu održani su i Petit i Silent Tasting te brojne radionice.

Međunarodna vinska smotra VAPT 2024. spajila je vrhunska vina, šampanjce, destilate i gastro priču iz cijeloga svijeta.
VAPT su organizirala dvojica vinskih uvoznika i distributera, Dino Kušen, idejni začetnik događanja i vlasnik tvrtke Acrobat D&M i njegov poslovni partner Juraj Dusper, direktor tvrtke Vino-Trade.
Na VAPTU predstavila su se prestižna imena svjetske vinske scene poput J. Lassalle Champagne, Philipponnat Champagne, Domaine Olivier Leflaive, Billecart Salmon, Champagne Philippe Gonet, Jacques Prieur i mnogi drugi.
Među pedesetak svjetskih nastupile su i dvije hrvatske vinarije: Barun iz Krašića, u vlasništvu obitelji Josipa i Mare Barundić, koja je posjetitelje oduševila svojim kvalitetnim vinima i pjenušcima među kojima se istaknuo pjenušac 100+ Pas dosage od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina i vinarija Marko Sladić iz Plastova, 5 km udaljenog od Skradina, u kojoj su stariji brat Marko i mlađi Ivan naslijeđe svojih djedova uveli u novo tisućljeće, iznenadivši prisutne odličnim vinom posebice Maraštinom.
.Na prvom masterclassu mogli su se kušati šampanjci kuće Champagne Billecart-Salmon, stari više od 40 godina, koje je prezentirao Antoine Roland-Billecart, sedma generacija obitelji na čelu te šampanjske kuće. Zanimljivo je spomenuti kako je navedena šampanjska kuća prvi proizvođač s kojim je Kušen započeo suradnju prije 12 godina. Drugi masterclass bio je posvećen vinima vinarije Domaine Jacques Priuere, iz Burgundije, kojega je vodio vlasnik Jean-Baptiste Souillard. Treća edukativna radionica bila je namijenjena vinskoj kući R. López de Heredia čiji je utemeljitelj don Rafael López de Heredia y Landeta. Njihov vinski opus predstavili su María José López de Heredia, vlasnica i José Luis Ripa, komercijalni direktor. Sljedeća majstorska radionica bila je rezervirana za jedinstvena vina vinarije Château Lafite Rothschild, a vertikalu vina predstavio je pobjednik 26. prvenstva sommeliera Hrvatske, Kristijan Harjač. Peti masterclass ugostio je vinariju Opus One koja je u partnerstvu dviju najuglednijih osoba iz Bordeauxa i Napa doline, baruna Philippea de Rothschilda iz Château Mouton Rothschilda i Roberta Mondavija. O njihovim vinima govorio je direktor izvoza Charlie Matthews.
Na kulinarskom masterclassu kušalo se japanski specijalitet Kobe govedina kojega je vodio vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka. Tvrtka Acrobat postala je prvi licencirani zastupnik Kobe govedine iz Japana u siječnju ove godine.
Voditeljica razvoja robne marke Léa Fallourd prezentirala prvi organski kavijar na svijetu Caviar de Riofrío.
Održana je i majstorska radionica posvećena obiteljskoj tvrtki Blázquez i „pata negri“, šunki od autohtone crne svinje, simbolu Španjolske, koju vodio je Daniel Collazos
Regionalni direktor izvoza Edgard Kappelhoff-Lançon predstavio je, na majstorskoj radionici, prvi i jedini francuski viski od 100 % trostrukog slada francuske destilerije Bellevoye Whisky.
Događanje je bilo okrunjeno iste večeri dvjema ekskluzivnim gala večerama u dva renomirana zagrebačka restorana, ManO2 i Takenoko.
Prva tematska večera upriličena u restoranu ManO2 bila je posvećena vinima vinarije TEMPOS Vega Sicilia. Svojim prisustvom vlasnik vinarije don Pablo Álvarez Mezquíriz pridonio je spektakularnosti događanja, a za jelo bio zaslužan chef Hrvoje Kroflin.
Tematska večer u prvom japanskom restoranu u Hrvatskoj, Takenoko, bila je rezervirana za japanski specijalitet Kobe govedinu, a specijalni jelovnik osmislio je chef Mario Starman u suradnji s Takenoko timom. Na večeri je bio i vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka.

Ove već tradicionalne manifestacije VINAT i VAPT, okupile su brojne profesionalce, ali i zaljubljenike u vrhunsko vino i gastronomiju. Još jednom se dokazalo da postaje sve popularniji, važniji i traženiji način edukacije i okupljanja profesionalaca, ljubitelja vina, vinske kulture, vrhunskih destilata i gastronomskih užitaka.

Pripremio :Tomislav Radić
Fotografije: Ognjen Karabegović, VINART

Vinart i VAPT
 
 Nikada prije nije se dogodilo da se dva velika vinska događaja u Zagrebu organiziraju istodbodno, deveto. izdanje Vinart Grand Tastinga u dvorani Lauba i međunarodna vinska smotra VAPT 2024. 
 u hotelu Hilton Garden Inn 
 Na VINRT-u nastupila su neka od najznačajnijih vinskih autoriteta današnjice. U dvorani Lauba vina izlagalo je 140 odabranih vinara s 800 vinski etiketa.
 Ove godine među gostima su se našli i neki od najznačajnijih imena u svijetu vina - Mike DeSimone i Jeff Jenssen poznati kao World Wine Guys iz utjecajnog američkog magazina Wine Enthusiast, Olivia Mason – predstavnica Decantera, Peter Moser - najpoznatiji austrijski vinski kritičar i glavni urednik vinskog magazina Falstaff, Simon J Wolf – osnivač i urednik stranice The Morning Claret, Caroline Gilby - nositeljica prestižne titule Master of Wine i sutkinja na Decanter World Wine Awards i mnogi drugi. 
 Tijekom dva dana trajanja sajma nazočili su mnogi sommelieri, ugostitelji, distributeri ali i obožavatelji vrhunskih vina, Na Vinartu održani su i Petit i Silent Tasting te brojne radionice.
 
 Međunarodna vinska smotra VAPT 2024. spajila je vrhunska vina, šampanjce, destilate i gastro priču iz cijeloga svijeta.
 VAPT su organizirala dvojica vinskih uvoznika i distributera, Dino Kušen, idejni začetnik događanja i vlasnik tvrtke Acrobat D&M i njegov poslovni partner Juraj Dusper, direktor tvrtke Vino-Trade. 
 Na VAPTU predstavila su se prestižna imena svjetske vinske scene poput J. Lassalle Champagne, Philipponnat Champagne, Domaine Olivier Leflaive, Billecart Salmon, Champagne Philippe Gonet, Jacques Prieur i mnogi drugi. 
 Među pedesetak svjetskih nastupile su i dvije hrvatske vinarije: Barun iz Krašića, u vlasništvu obitelji Josipa i Mare Barundić, koja je posjetitelje oduševila svojim kvalitetnim vinima i pjenušcima među kojima se istaknuo pjenušac 100+ Pas dosage od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina i vinarija Marko Sladić iz Plastova, 5 km udaljenog od Skradina, u kojoj su stariji brat Marko i mlađi Ivan naslijeđe svojih djedova uveli u novo tisućljeće, iznenadivši prisutne odličnim vinom posebice Maraštinom. 
 .Na prvom masterclassu mogli su se kušati šampanjci kuće Champagne Billecart-Salmon, stari više od 40 godina, koje je prezentirao Antoine Roland-Billecart, sedma generacija obitelji na čelu te šampanjske kuće. Zanimljivo je spomenuti kako je navedena šampanjska kuća prvi proizvođač s kojim je Kušen započeo suradnju prije 12 godina. Drugi masterclass bio je posvećen vinima vinarije Domaine Jacques Priuere, iz Burgundije, kojega je vodio vlasnik Jean-Baptiste Souillard. Treća edukativna radionica bila je namijenjena vinskoj kući R. López de Heredia čiji je utemeljitelj don Rafael López de Heredia y Landeta. Njihov vinski opus predstavili su María José López de Heredia, vlasnica i José Luis Ripa, komercijalni direktor. Sljedeća majstorska radionica bila je rezervirana za jedinstvena vina vinarije Château Lafite Rothschild, a vertikalu vina predstavio je pobjednik 26. prvenstva sommeliera Hrvatske, Kristijan Harjač. Peti masterclass ugostio je vinariju Opus One koja je u partnerstvu dviju najuglednijih osoba iz Bordeauxa i Napa doline, baruna Philippea de Rothschilda iz Château Mouton Rothschilda i Roberta Mondavija. O njihovim vinima govorio je direktor izvoza Charlie Matthews. 
 Na kulinarskom masterclassu kušalo se japanski specijalitet Kobe govedina kojega je vodio vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka. Tvrtka Acrobat postala je prvi licencirani zastupnik Kobe govedine iz Japana u siječnju ove godine.
 Voditeljica razvoja robne marke Léa Fallourd prezentirala prvi organski kavijar na svijetu Caviar de Riofrío. 
 Održana je i majstorska radionica posvećena obiteljskoj tvrtki Blázquez i „pata negri“, šunki od autohtone crne svinje, simbolu Španjolske, koju vodio je Daniel Collazos
 Regionalni direktor izvoza Edgard Kappelhoff-Lançon predstavio je, na majstorskoj radionici, prvi i jedini francuski viski od 100 % trostrukog slada francuske destilerije Bellevoye Whisky.
 Događanje je bilo okrunjeno iste večeri dvjema ekskluzivnim gala večerama u dva renomirana zagrebačka restorana, ManO2 i Takenoko. 
 Prva tematska večera upriličena u restoranu ManO2 bila je posvećena vinima vinarije TEMPOS Vega Sicilia. Svojim prisustvom vlasnik vinarije don Pablo Álvarez Mezquíriz pridonio je spektakularnosti događanja, a za jelo bio zaslužan chef Hrvoje Kroflin. 
 Tematska večer u prvom japanskom restoranu u Hrvatskoj, Takenoko, bila je rezervirana za japanski specijalitet Kobe govedinu, a specijalni jelovnik osmislio je chef Mario Starman u suradnji s Takenoko timom. Na večeri je bio i vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka.
 
 Ove već tradicionalne manifestacije VINAT i VAPT, okupile su brojne profesionalce, ali i zaljubljenike u vrhunsko vino i gastronomiju. Još jednom se dokazalo da postaje sve popularniji, važniji i traženiji način edukacije i okupljanja profesionalaca, ljubitelja vina, vinske kulture, vrhunskih destilata i gastronomskih užitaka.
 
 Pripremio :Tomislav Radić
 Fotografije: Ognjen Karabegović, VINART

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
Održane su i vrlo zanimljive radionice
Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog.
Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.

Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Meri Šilović

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
 Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti. 
 Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
 Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
 Održane su i vrlo zanimljive radionice 
 Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog. 
 Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
 I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
 Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
 Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
 Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina. 
 Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
 Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.
 
 
 
 Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Meri Šilović

Tomislav Radić
prije 2 godine

Nova blaga starog podruma

Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.
Počelo se pjenušcem Maximo Brut. Pjenušac od čiste graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.
Sljedeće vino bila je Graševina 2020. vrhunska. Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.
Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa se može sljubiti s laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe.
Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.
Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihjov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnici su do 1945. Tad im ga vlast oduzima a 2004. "kombinat" kupuje tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića.

Nakon graševine de Gotho poslužena su vina VINA KORIA. Vinograd sa istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše. Posađena je na tri table na 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 ha.

Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020. no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac.

Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni koji je napunjen u samo 3000 boca.
Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća.

I za kraj ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.
To je zato što je I onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje posebnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova I meda. Okus je pun sladak i istodobno ugodno gorak. Vino je predviđeno za najplemenitije sireve, paštetu od gusje jetre I posebno pripremljene slastice.

Pripremio : Tomislav Radić
Snimke. Marko Čolić

Nova blaga starog podruma 
 
 Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d. 
 Počelo se pjenušcem Maximo Brut. Pjenušac od čiste graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.
 Sljedeće vino bila je Graševina 2020. vrhunska. Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.
 Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa se može sljubiti s laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe. 
 Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
 Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.
 Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihjov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnici su do 1945. Tad im ga vlast oduzima a 2004. "kombinat" kupuje tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića. 
 
 Nakon graševine de Gotho poslužena su vina VINA KORIA. Vinograd sa istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše. Posađena je na tri table na 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 ha. 
 
 Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020. no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac. 
 
 Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni koji je napunjen u samo 3000 boca.
 Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća. 
 
 
 I za kraj ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama. 
 To je zato što je I onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje posebnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova I meda. Okus je pun sladak i istodobno ugodno gorak. Vino je predviđeno za najplemenitije sireve, paštetu od gusje jetre I posebno pripremljene slastice. 
 
 Pripremio : Tomislav Radić
 Snimke. Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 godine

'Vina uz žlicu'

Sve je bilo spremno, ali su inicijatori eno gastro projekta 'Vina uz žlicu', novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa Veganšpek morali pričekati dane između dva "napada Korone"
Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekipa vinara i uljara te novinara koji prate vinsku i gastronomsku scenu.
Kroz labirint vina i jela uzvanike je poveo veliki vinski zaljubljenik Marko Havaši, koji je u Zagrebu pridonio afirmaciji međimurskih i zagorskih vina. Sada je pokazao da ima i voditeljski talent.
Visoka temperatura nije bila saveznik, ali u kuhinji Veganšpeka sve je besprijekorno funkcioniralo. Chef Alen Đukić sa svojim timom na stolove najprije je 'izbacio' Fermentirane štapiće od soje s humusom, tempehom i mrkvom, koji su posluženi uz Pjenušac 267 extra brut Kota. Svoj pjenušac osobno je predstavio vinar iz Hrvatskoga zagorja Tihomir Kota.
Sljedeći gastro izazov bili su Gnudi s kravljim sirom i pjenicom od tartufa s parmezanom, a posluženi su uz Sauvignon Soldo 2018, aromatično i osvježavajuće vino iz Vetova za čiju su kreaciju zaslužni otac i sin, Gojko i Mirko Soldo.
Premijeru imala je vinarija Burnum iz Vrbnika kod Knina. Kušalo se vino na francuski način s dalmatinskog kamenjara. Bio je to Bijeli Cuvée iz 2018. u kojem su podjednako zastupljeni chardonnay, viognier, pošip i maraština.
Vino je, uz Zeleni rižoto sa špinatom i popečcima, predstavila Kninjanka, Dijana Grgić, vlasnica i urednica časopisa VinumIN.
Boris Nećemer iz vinarije eko vinara Tomislava Bolfan predstavio je Riesling 2019 .
Uz to moćno vinu pridružen je Losos s grilla uz beluga leću, glaziranu mrkvu te pire od graška i mente.
Jedino crno vino te zagrebačke vrele večeri bio je Crni Cuvée Kaptol 2017. iz vinarije Kaptol s kutjevačkog vinorodnog područja.
To vino visokog potencijala i maštovite kreacije predstavili su vlasnica vinarije Barbara Ljevar i zagrebački distributer Dario Krklec. Ta kupaža cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota, u podjednakim omjerima, nadopunila je Skradinski rižoto, kojim je označen i kraj slanim jelima.
Slatka završnica, Crème brûlée s ružmarinom i narančom, stigla je uz Muškat žuti Sokač 2018. Vinariju Sokač iz Strmca kod Stubičkih toplica, predstavio je novinar Vjekoslav Madunić. Kao i mnogim drugima koji su ušli u svijet vina i Sokaču to nije glavno zanimanje.
On je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron pa zato u vinogradu i podrumu ne čini ništa sam . Savjetnik mu je enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je i enolog Miodrag Hruškar. Zahvaljujući toj suradnji postigao je vrhunsku kvalitetu vina. Prinos po trsu je do 1,5 kg, berba je ručna , maceracije bijelih sorata je i do osam sati u preši a vinu daje dovoljno vremena da dozori prije nego što će ga pustiti na tržište.
Uz vina pila se mineralna voda Römerquelle a predstavila se i Sanja Žuvela iz OPG-a Mario Žuvela iz Vele Luke s Korčule s ekstradjevičanskim maslinovim uljem Žuvela Košće, mješavinom vrhunskih sorti maslina lastovka, orgula i drobnica.
Mladen Cesarec, koji u Oroslavju ima OPG Cesarec je sa svojim je bučinim uljima ušao i u velike trgovačke lance. Ove večeri popečci kao dodatak Zelenom rižotu spravljeni od visokoproteinskog, bezglutenskog bučinog brašna uz popržene sjemenke. Cesarec je predstavio i Suncokretovo hladno prešano ulje, koje nije namijenjeno prženju nego kao dodatak jelima što je novost na tržištu.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

'Vina uz žlicu' 
 
 Sve je bilo spremno, ali su inicijatori eno gastro projekta 'Vina uz žlicu', novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa Veganšpek morali pričekati dane između dva "napada Korone"
 Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekipa vinara i uljara te novinara koji prate vinsku i gastronomsku scenu.
 Kroz labirint vina i jela uzvanike je poveo veliki vinski zaljubljenik Marko Havaši, koji je u Zagrebu pridonio afirmaciji međimurskih i zagorskih vina. Sada je pokazao da ima i voditeljski talent.
 Visoka temperatura nije bila saveznik, ali u kuhinji Veganšpeka sve je besprijekorno funkcioniralo. Chef Alen Đukić sa svojim timom na stolove najprije je 'izbacio' Fermentirane štapiće od soje s humusom, tempehom i mrkvom, koji su posluženi uz Pjenušac 267 extra brut Kota. Svoj pjenušac osobno je predstavio vinar iz Hrvatskoga zagorja Tihomir Kota.
 Sljedeći gastro izazov bili su Gnudi s kravljim sirom i pjenicom od tartufa s parmezanom, a posluženi su uz Sauvignon Soldo 2018, aromatično i osvježavajuće vino iz Vetova za čiju su kreaciju zaslužni otac i sin, Gojko i Mirko Soldo.
 Premijeru imala je vinarija Burnum iz Vrbnika kod Knina. Kušalo se vino na francuski način s dalmatinskog kamenjara. Bio je to Bijeli Cuvée iz 2018. u kojem su podjednako zastupljeni chardonnay, viognier, pošip i maraština. 
 Vino je, uz Zeleni rižoto sa špinatom i popečcima, predstavila Kninjanka, Dijana Grgić, vlasnica i urednica časopisa VinumIN.
 Boris Nećemer iz vinarije eko vinara Tomislava Bolfan predstavio je Riesling 2019 .
 Uz to moćno vinu pridružen je Losos s grilla uz beluga leću, glaziranu mrkvu te pire od graška i mente.
 Jedino crno vino te zagrebačke vrele večeri bio je Crni Cuvée Kaptol 2017. iz vinarije Kaptol s kutjevačkog vinorodnog područja.
 To vino visokog potencijala i maštovite kreacije predstavili su vlasnica vinarije Barbara Ljevar i zagrebački distributer Dario Krklec. Ta kupaža cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota, u podjednakim omjerima, nadopunila je Skradinski rižoto, kojim je označen i kraj slanim jelima.
 Slatka završnica, Crème brûlée s ružmarinom i narančom, stigla je uz Muškat žuti Sokač 2018. Vinariju Sokač iz Strmca kod Stubičkih toplica, predstavio je novinar Vjekoslav Madunić. Kao i mnogim drugima koji su ušli u svijet vina i Sokaču to nije glavno zanimanje.
 On je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron pa zato u vinogradu i podrumu ne čini ništa sam . Savjetnik mu je enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je i enolog Miodrag Hruškar. Zahvaljujući toj suradnji postigao je vrhunsku kvalitetu vina. Prinos po trsu je do 1,5 kg, berba je ručna , maceracije bijelih sorata je i do osam sati u preši a vinu daje dovoljno vremena da dozori prije nego što će ga pustiti na tržište.
 Uz vina pila se mineralna voda Römerquelle a predstavila se i Sanja Žuvela iz OPG-a Mario Žuvela iz Vele Luke s Korčule s ekstradjevičanskim maslinovim uljem Žuvela Košće, mješavinom vrhunskih sorti maslina lastovka, orgula i drobnica.
 Mladen Cesarec, koji u Oroslavju ima OPG Cesarec je sa svojim je bučinim uljima ušao i u velike trgovačke lance. Ove večeri popečci kao dodatak Zelenom rižotu spravljeni od visokoproteinskog, bezglutenskog bučinog brašna uz popržene sjemenke. Cesarec je predstavio i Suncokretovo hladno prešano ulje, koje nije namijenjeno prženju nego kao dodatak jelima što je novost na tržištu.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

skradin @KLUB (19)