KLUB - društvena mreža

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
 Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
 Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
 Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
 Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
 Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
 Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
 Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu.
Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja.
Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova.
Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
 Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
 Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
 Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu. 
 Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
 Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja. 
 Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova. 
 Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
 Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
 Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
 Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Photo: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Slamić obiteljska boutique vinarija
Po povratku iz Njemačke sredinom devedesetih nakon desetljeća gastarbajterstva Dane Slamić odlučio je nastaviti rad u obiteljskom vinogradu. Dok je bio na radu u inozemstvu vinograd su održavali ljudi iz njegova sela. Vinarija Slamić ima 1500 trsova u Ljubostinju, 3000 u šibenskom Donjem polju a kada su krenuli profesionalno prije jednog desetljeća imali su po ženskoj liniji i 5000 loza u Nadinu. Danas više nisu vlasnici tog vinograda ali i dalje iz njega kupuju grenach kao i iz drugih vinograda u šibenskom zaleđu tako da je godišnja proizvodnja od 10 do 12000 litara vina. U doba kada Dane Slamić nastavlja sa vinogradarstvom njegov sin Davor kupuje hotel Borovnik u Tisnom i počinje ugostiteljski dio priče. Zapravo, Davor predlaže ocu da kupe još trsova i naprave malu vinariju. Danas vina imaju u svome hotelu, u više restorana na šibenskoj rivijeri, u Karlovcu i u Zagrebu.
Vinarija je predstavljena u prostorijama Češke besede u Zagrebu na tribini " Vrijeme je za..." koju su organizirali sommellier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić.
Na promociji na početku poslužena su dva suha pjenušca koji su prije nekoliko mjeseci izašla na tržište, Didin san bijeli 12% alkohola(60% pošip i maraština i 40% debit i trbljan) i Sidin san rose¸12% alkohola (grenach). Ta vina uradak su poznatog majstora za pjenušce Gorana Marmilića, njihovog enologa. Vinski stručnjak Franjo Francem rekao je : " Od grenacha se može napraviti sve. Lagano vino, teže, ozboljnije crno a kao što vidimo i pjenušac". Grožđe bijelog je pri branju imalo 17.3 sladora, 6.1 kiseline i 4.4 na kraju ostatak šećera. Rose od 100% grenacha je imao 17% sladora, 5.3 kiseline i 3.8 ostatka šećera. Pjenušci imaju slasti, punoću okusa a u slučaju rosea i gorčinu na završetku gutljaja koja je dobrodošla.
Nakon pjenušaca kušalo se rose od grenacha, koji je bio kraće na maceraciji. Alkohol je 13.5%, slador u preradi 17.3, a kiselina 4.6. U procesu proizvodnje po riječima Luke Slamića, koji je bio predstavnik vinarije, čekaju trenutak u pretakanju dok ne dobiju traženu boju. Franjo Francem je zaključio da je ovaj rose bio najbolji od šest vina koja su ponuđena. Testiranje na tribini završeno je sa dva odležana crna vina. Syrah 2015. (slador pri branju 21.8 a kiselina 6.4 , 14% alkohola) te Babić 2017. (slador 19.8 a kiseline 6.2, alkohol 13.5%)
Syrah star 7 godina je bio u bariku 18 mjeseci. Dolazi iz vlastitog vinograda u Donjem polju. Grožđe je bilo reducirano zelenom berbom. To je sortno vrlo kompleksno vino, duboke granatne boje koju dobijaju vina s više od 5 godina starosti. Sada je na malo izmaklom vrhuncu trajanja i trebalo bi ga piti i prodati u kraćem razdoblju.Vino je dekantirano samo dva sata prije kušanja što je trebalo učiniti još nekoliko sati ranije.
Na kraju ali ne i poslljednje po vrijednosti Babić iz 2017. I ovdje je napravljen odabir najboljih grozdova u berbi. Babić je bio u drvu dvije godine. Ima začinskih nota, zrela šljiva, složene strukture, boja crvena sa nijansom ljubičaste. Kako je rekao sommellier Tomislav Jakopović: "Babić je jako uzbudljivo vino o kojemu puno znamo ali se još ima za učiti." Francem je konstatira da je babić sada u vrhunskoj formi i da ga sada treba i prodati.
Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić

Slamić obiteljska boutique vinarija
 Po povratku iz Njemačke sredinom devedesetih nakon desetljeća gastarbajterstva Dane Slamić odlučio je nastaviti rad u obiteljskom vinogradu. Dok je bio na radu u inozemstvu vinograd su održavali ljudi iz njegova sela. Vinarija Slamić ima 1500 trsova u Ljubostinju, 3000 u šibenskom Donjem polju a kada su krenuli profesionalno prije jednog desetljeća imali su po ženskoj liniji i 5000 loza u Nadinu. Danas više nisu vlasnici tog vinograda ali i dalje iz njega kupuju grenach kao i iz drugih vinograda u šibenskom zaleđu tako da je godišnja proizvodnja od 10 do 12000 litara vina. U doba kada Dane Slamić nastavlja sa vinogradarstvom njegov sin Davor kupuje hotel Borovnik u Tisnom i počinje ugostiteljski dio priče. Zapravo, Davor predlaže ocu da kupe još trsova i naprave malu vinariju. Danas vina imaju u svome hotelu, u više restorana na šibenskoj rivijeri, u Karlovcu i u Zagrebu.
 Vinarija je predstavljena u prostorijama Češke besede u Zagrebu na tribini " Vrijeme je za..." koju su organizirali sommellier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić. 
 Na promociji na početku poslužena su dva suha pjenušca koji su prije nekoliko mjeseci izašla na tržište, Didin san bijeli 12% alkohola(60% pošip i maraština i 40% debit i trbljan) i Sidin san rose¸12% alkohola (grenach). Ta vina uradak su poznatog majstora za pjenušce Gorana Marmilića, njihovog enologa. Vinski stručnjak Franjo Francem rekao je : " Od grenacha se može napraviti sve. Lagano vino, teže, ozboljnije crno a kao što vidimo i pjenušac". Grožđe bijelog je pri branju imalo 17.3 sladora, 6.1 kiseline i 4.4 na kraju ostatak šećera. Rose od 100% grenacha je imao 17% sladora, 5.3 kiseline i 3.8 ostatka šećera. Pjenušci imaju slasti, punoću okusa a u slučaju rosea i gorčinu na završetku gutljaja koja je dobrodošla. 
 Nakon pjenušaca kušalo se rose od grenacha, koji je bio kraće na maceraciji. Alkohol je 13.5%, slador u preradi 17.3, a kiselina 4.6. U procesu proizvodnje po riječima Luke Slamića, koji je bio predstavnik vinarije, čekaju trenutak u pretakanju dok ne dobiju traženu boju. Franjo Francem je zaključio da je ovaj rose bio najbolji od šest vina koja su ponuđena. Testiranje na tribini završeno je sa dva odležana crna vina. Syrah 2015. (slador pri branju 21.8 a kiselina 6.4 , 14% alkohola) te Babić 2017. (slador 19.8 a kiseline 6.2, alkohol 13.5%)
 Syrah star 7 godina je bio u bariku 18 mjeseci. Dolazi iz vlastitog vinograda u Donjem polju. Grožđe je bilo reducirano zelenom berbom. To je sortno vrlo kompleksno vino, duboke granatne boje koju dobijaju vina s više od 5 godina starosti. Sada je na malo izmaklom vrhuncu trajanja i trebalo bi ga piti i prodati u kraćem razdoblju.Vino je dekantirano samo dva sata prije kušanja što je trebalo učiniti još nekoliko sati ranije. 
 Na kraju ali ne i poslljednje po vrijednosti Babić iz 2017. I ovdje je napravljen odabir najboljih grozdova u berbi. Babić je bio u drvu dvije godine. Ima začinskih nota, zrela šljiva, složene strukture, boja crvena sa nijansom ljubičaste. Kako je rekao sommellier Tomislav Jakopović: "Babić je jako uzbudljivo vino o kojemu puno znamo ali se još ima za učiti." Francem je konstatira da je babić sada u vrhunskoj formi i da ga sada treba i prodati.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Photo: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Kraljevski vinogradi
 Na izuzetno pogodnim terenima iznad dijela Petrčana i turističkog naselja Punta skala, Zoran Pantalon je sa svojim ortacima 2010. iznajmio zemljište od zadarskih Benediktinki i odmah se krenulo u čišćenje i duboko zaoravanje krškoga terena a onda je počela sadnja trsova. Dvije godine kasnije već je brano prvo grožđe jasno u malim količinama. Naziv vinarije "Kraljevski vinogradi vraća nas u godinu 1066. kada je Petar Krešimir Četvrti darovao to zemljište Benediktinki Čiki koja je na temeljima stare crkvice sagradila benediktinski samostan. Od tada pa sve do kraja Drugog svjetskoga rata benediktinke su obrađivale a po nalazima od 17. stoljeća i uzgajale vinovu lozu. Ponovno su ušle u svoj posjed 1996. a kada su na 50 godina iznajmile zemljište na kojem loze već desetljećima nije bilo. Vinarija je činjenicu da je kralj Petar Krešimir darovao zemlju utkala u svoj naziv 2010. Na površini od 23 hektara (na preostalom dijelu od 24 hektara su mali podrum, kušaonicai restoran) zasađeno je 180000 trsova a na 15 hektara u zadarskom Zatonu je još 120000 trsova . Najviše je plavca malog oko 100000, 50 tisuća pošipa , 30 tisuća trsova crljenka a ostalo su nasadi žilavke, chardonnaya, muškata žutog, sauvignona te syraha i merlota. Na platou ispred restorana organiziraju se mnoge manifestacije poput zadarskog Avantura film festivala. Vinarija poslovnu filozofiju vidi pretežito u HOREC-i a tek onda u širokoj konzumnoj potrošnji. Izvozi se u Njemačku, Austriju, Island te u Japan u kojem su vina dobila i priznanja "Oysters prize" za rose koji je proglašen najboljim vinom u sljubljivanju vina i oštriga.
 U Zagrebu je u prostorijama Češke besede na tribini "Vrijeme je za" predstavljena su vina vinarije Kraljevski vinogradi.
 Na vinskoj radionici koju je vodio sommellier Tomislav Jakopović kušalo se osam vina: Pošip 2021., Pošip barrique 2020., Žilavka 2020., Rose (od plavca malog i crljenka u podjednakom omjeru) 2021., Amulet rose (polusuhi sa 13% ostatka šećera) 2021., Cuvee crni (plavac, merlot, syrah) 2019. Plavac mali 2017. i Crljenak 2016.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Eko vino iz Nadina

Vinariju vode otac Šime Škaulj i sin Tomislav. Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča počela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadin. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i Poljoprivrednog kombinata Zadar (PKZ), poznata pod imenom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine.

Nadinjani su vrijedno nastavili raditi a ugovor im je produžavan godinu za godinu. Godine 2006. stekli su se uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Škaulji prihvatili i od sljedeće 2007. do danas obnovili 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom i crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk.

Inače, u kišnim godinama Nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica, pa se poljima znaju voziti u čamcu. Škaulji su 2013. ,kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici. Danas Škaulji imaju 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 hektara u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90.000 do 100.000 litara vina. Ukupni je kapacitet vinarije 200.000 litara ali, po riječima Tomislava, zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj , tako je i danas, a kontrolu tijekom godine radi ovlaštena agencija Agrobiocen. U Nadinskom blatu više od 70% vinograda od 370 hektara površine se tretira na taj način.

Vinarija Škaulj bila je u Zagrebu sa devet vina na predstavljanju za „vinske” novinare. Nastup vinarije organizirao je novinar Vjekoslav Madunić a vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović.
Početno vino je bilo Bili Cuvée 2020 (kupaža 80% maraštine i po 10% debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina.
Drugo vino bila je Maraština 2020, nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju.
Rosé 2020 je kupažiran od 70% grenachea i 30% syraha. Grenache je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. ‘Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja. Dobro su ukomponirani šećeri’, konstatirao je Jakopović.

Kušalo se i Cuvée Tomislav vino zamišljeno i priređeno za široko tržište.
U Merlotu 2017 s 15,5% alkohola Jakopović pronalazi likerske note.

Za Cabernet sauvignon 2017. sommelier Tomislav Jakopović je rekao : ‘Ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino može rasti još desetak godina. Sortno je prepoznatljivo, ima i zelene arome, tanini su u dobroj sinergiji a barrique nije prekrio izvorni okus.
Carl Gustaf Cuvée 2016 kombinacija je po 50% cabernet sauvignona i merlota, rađen od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-tak dana. U vinu je 38,8 grama suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano je s loza sađenih 2003 i 2005. godine. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjetu vinariji.

I na kraju ove lijepe vinske prezentacije, kušalo se Merlot desertni 2018. Grožđe koje je brano kasnije imalo je 120 eksla, ph 3,5 i 45 grama neprovrelog šećera i pjenušac 2018 (rađen od crljenka) brut natur (bez likera) dvije godine je fermentirao u boci.
Vinarija izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. Prodaja na pragu vinarije je oko 50%, a 30% u HORECA sektoru.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Eko vino iz Nadina
 
 Vinariju vode otac Šime Škaulj i sin Tomislav. Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča počela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadin. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i Poljoprivrednog kombinata Zadar (PKZ), poznata pod imenom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine.
 
 Nadinjani su vrijedno nastavili raditi a ugovor im je produžavan godinu za godinu. Godine 2006. stekli su se uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Škaulji prihvatili i od sljedeće 2007. do danas obnovili 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom i crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk.
 
 Inače, u kišnim godinama Nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica, pa se poljima znaju voziti u čamcu. Škaulji su 2013. ,kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici. Danas Škaulji imaju 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 hektara u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90.000 do 100.000 litara vina. Ukupni je kapacitet vinarije 200.000 litara ali, po riječima Tomislava, zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj , tako je i danas, a kontrolu tijekom godine radi ovlaštena agencija Agrobiocen. U Nadinskom blatu više od 70% vinograda od 370 hektara površine se tretira na taj način.
 
 Vinarija Škaulj bila je u Zagrebu sa devet vina na predstavljanju za „vinske” novinare. Nastup vinarije organizirao je novinar Vjekoslav Madunić a vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović. 
 Početno vino je bilo Bili Cuvée 2020 (kupaža 80% maraštine i po 10% debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina.
 Drugo vino bila je Maraština 2020, nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju. 
 Rosé 2020 je kupažiran od 70% grenachea i 30% syraha. Grenache je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. ‘Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja. Dobro su ukomponirani šećeri’, konstatirao je Jakopović. 
 
 Kušalo se i Cuvée Tomislav vino zamišljeno i priređeno za široko tržište.
 U Merlotu 2017 s 15,5% alkohola Jakopović pronalazi likerske note.
 
 Za Cabernet sauvignon 2017. sommelier Tomislav Jakopović je rekao : ‘Ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino može rasti još desetak godina. Sortno je prepoznatljivo, ima i zelene arome, tanini su u dobroj sinergiji a barrique nije prekrio izvorni okus. 
 Carl Gustaf Cuvée 2016 kombinacija je po 50% cabernet sauvignona i merlota, rađen od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-tak dana. U vinu je 38,8 grama suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano je s loza sađenih 2003 i 2005. godine. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjetu vinariji.
 
 I na kraju ove lijepe vinske prezentacije, kušalo se Merlot desertni 2018. Grožđe koje je brano kasnije imalo je 120 eksla, ph 3,5 i 45 grama neprovrelog šećera i pjenušac 2018 (rađen od crljenka) brut natur (bez likera) dvije godine je fermentirao u boci.
 Vinarija izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. Prodaja na pragu vinarije je oko 50%, a 30% u HORECA sektoru.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
Održane su i vrlo zanimljive radionice
Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog.
Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.

Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Meri Šilović

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
 Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti. 
 Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
 Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
 Održane su i vrlo zanimljive radionice 
 Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog. 
 Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
 I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
 Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
 Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
 Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina. 
 Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
 Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.
 
 
 
 Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Meri Šilović

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vino uz žlicu u Floresu

Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora.
Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz koje se perlao Petračev pjenušac Bregh.Bio je to blanc de blanc pjenušac, proizveden od chardonnaya, klasičnom metodom vrenja u bocama. Degoržiran je nakon 30-mjesečnog odležavanja na kvascima i postizanja elegantne kremoznosti, zadržavši svježinu i voćne arome.
Kao aperitiv kušalo se pića iz destilerije Đanić iz Podgorača kod Našica, čije je premium proizvode predstavio Igor Džafović, ponajprije lozu barrique, proizvedenu destilacijom grožđanog mošta, čuvanu u kontroliranim uvjetima u hrastovim bačvama i tradicionalnu šljivovicu, koja je proizvedena modernom tehnologijom iz odabranih zrelih plodova šljive i odležana pet godina.
Kušalo se i Borovnicu - liker od ekološki uzgojenog voća čijim se maceriranjem na prirodan način otpuštaju prepoznatljivi okusi i mirisi tamne borovnice, kao i Višnju - liker od zrelih plodova višnje maceriranih u voćnoj rakiji s dodanim aromama te izloženi suncu kako bi se arome dobro prožele.
Toskanska juha od rajčice, iako je to izazovno, sparena je s vinom i to uspješno uz sugestiju pojedinih vinskih stručnjaka i samog vinara, Sanjina Pilata iz Lašića kod Vižinade. Vino i vinariju i Pilato predstavio je vinski promotor Marko Havaši, naglasivši da je pinot bijeli vrlo rijetka sorta u Istri. Pokazalo se da se svježi Pilato Pinot bijeli 2021, malo izraženije arome i blagih kiselina, dobro nosio s aromatičnom juhom spravljenom od 'Pasirane dalmatinske rajčice' Šjora Pomidora.
Šjora Pomidora noviji je hrvatski brend rajčica, proizvod tvrtke Sedna, koju vode supružnici Brzić, inženjer agronomije Romeo i novinarka Aleksandra, koja je zadužena za promociju i prodaju. Njihove rajčice rastu na Romeovoj djedovini, u Sv. Filipu i Jakovu, nekoliko kilometara od mora, a ove će godine prvi put imati više sorti; od plasteničkih, najsličnijih starim autohtonim sortama, do rajčica San Marzano, Cherry, Pink i Dalmatinski Šljivar.
Da ne treba imati predrasude na relaciji kontinent - more, pokazala je kombinacija Rižota s kozicama i vongolama s pestom od rikule i vina Kutjevo Rosé Premiuma iz 2021.(zweigelt 65%, pinot crni 35%). Matko Kovačić iz Kutjeva d.d. naglasio je kako je ovo treća berba premium linije koja je nedavno nagrađena srebrom na Vinalies Mondial du Rosé u prapostojbini ružičastih vina, francuskoj Provansi. Vino ima boju lososa i posebne je mineralnosti karakteristične za kutjevački terroir.
Zrelo vino Zlatno brdo Graševina 2018. iz baranjskog Zmajevca, posluženo je uz file orade s kremom od batata i fuziranim uljem od peperoncina. Vlasnik vinarije je Goran Matijević, a vino i vinariju predstavila je njegova kći Ana Matijević. Rekla je da je ova Graševina odležavala 18 mjeseci u inoxu, a kao i ostala njihova vina proizvedena je od organski uzgojenog grožđa.
Uz jela kušala su se i nagrađivana ulja Mladena Cesarca koji u svom OPG-u u Stubičkoj Slatini kod Oroslavja proizvodi bučino, suncokretovo i orahovo ulje. Uz ta vrhunska ulja, Cesarec proizvodi brašno i koštice od buče te dehidriranu buču za juhu, a sve te domaće namirnice, uz proizvode još nekoliko lokalnih OPG-ova iz Zagorja, mogu se naći u nedavno otvorenoj trgovini zdrave hrane Zagorci (Zvonimirova 31, Zagreb).
Uz jelo najkompliciranijeg naziva -Gnudi od skute na domaćoj šalši s čipsom od pršuta posluženo je vino Šain-Marelić Pošip sv. Ivan selekcija 2021. Moćni Pošip iz Čare bio je dobar balans ovom maštovitom jelu, koje bi dobro funkcioniralo i u vegetarijanskoj izvedbi bez pršuta.
Dugu vinarsku tradiciju na Korčuli su 1996. godine obnovili obitelji Šain i Marelić, a od 2018. nastavili njihovi sinovi Dražen Šain i Stojan Marelić, koji je osobno predstavio vino u Floresu. U Čarskom polju imaju 25.000 čokota loze od kojih godišnje proizvedu 25.000-30.000 boca. Pošip su nazvali po kipu Svetog Ivana, koji se nalazi u vanjskom prostoru njihove vinarije.
Glavno jelo bio je Beef Stroganoff s rižotom od povrća, svjetski popularno jelo nepravedno zapostavljeno na jelovnicima zagrebačkih restorana. Chef Nino Đurina tako je fino ispolirao kremasti okus govedine, riže, gljiva i kiselih krastavaca s komadićima raznog povrća da je Bolfanov Pinot crni primus 2017. vrlo lako klizio niz grlo i tražio čašicu više. To veliko eko vino nastalo na Bolfan vinskom vrhu, predstavio je vinski stručnjak Boris Nećemer. Primus linija, rekao je, podrazumijeva grožđe uzgojeno na posebnim pozicijama, a vino se ne radi svake godine, nego samo kad se zadovolje svi optimalni uvjeti. Godina 2017. pokazala se izuzetno dobrom, a Pinot crni u bocama može poživjeti još najmanje toliko kao i dosad.
I na kraju Mousse od čokolade s bobičastim voćem i Natura Gin iz najnovije linije proizvoda destilerije Đanić. Gin je, kako je opisao Igor Džafović, spravljen od potpuno prirodnih sastojaka i poslužen kao koktel s tonicom, začinima i dehidriranim voćem.
Bistro na kraju grada kakvog nema ni u centru - ovim riječima najkraće bi se mogao opisati Flores, smješten u Zagrebu, u poslovnoj zoni (Branimirova 24) gdje se susreću Dubrava i Sesvete počeo je s radom potkraj prošle godine.
Dizajn lokala je umjetničko djelo a kuhinju vodi mnogima dobro znani chef Nino Đurina, koji je zanat pekao u restoranima Lažni svjedok, Kalelarga i Lobby i bio kuhar u švedskom veleposlanstvu a nakratko je tijekom večere u kuhinju navratio i slavni kuhar Branko Ognjenović .

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Marko Čolić, Nikola Zoko

Vino uz žlicu u Floresu
 
 Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora.
 Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz koje se perlao Petračev pjenušac Bregh.Bio je to blanc de blanc pjenušac, proizveden od chardonnaya, klasičnom metodom vrenja u bocama. Degoržiran je nakon 30-mjesečnog odležavanja na kvascima i postizanja elegantne kremoznosti, zadržavši svježinu i voćne arome.
 Kao aperitiv kušalo se pića iz destilerije Đanić iz Podgorača kod Našica, čije je premium proizvode predstavio Igor Džafović, ponajprije lozu barrique, proizvedenu destilacijom grožđanog mošta, čuvanu u kontroliranim uvjetima u hrastovim bačvama i tradicionalnu šljivovicu, koja je proizvedena modernom tehnologijom iz odabranih zrelih plodova šljive i odležana pet godina.
 Kušalo se i Borovnicu - liker od ekološki uzgojenog voća čijim se maceriranjem na prirodan način otpuštaju prepoznatljivi okusi i mirisi tamne borovnice, kao i Višnju - liker od zrelih plodova višnje maceriranih u voćnoj rakiji s dodanim aromama te izloženi suncu kako bi se arome dobro prožele.
 Toskanska juha od rajčice, iako je to izazovno, sparena je s vinom i to uspješno uz sugestiju pojedinih vinskih stručnjaka i samog vinara, Sanjina Pilata iz Lašića kod Vižinade. Vino i vinariju i Pilato predstavio je vinski promotor Marko Havaši, naglasivši da je pinot bijeli vrlo rijetka sorta u Istri. Pokazalo se da se svježi Pilato Pinot bijeli 2021, malo izraženije arome i blagih kiselina, dobro nosio s aromatičnom juhom spravljenom od 'Pasirane dalmatinske rajčice' Šjora Pomidora.
 Šjora Pomidora noviji je hrvatski brend rajčica, proizvod tvrtke Sedna, koju vode supružnici Brzić, inženjer agronomije Romeo i novinarka Aleksandra, koja je zadužena za promociju i prodaju. Njihove rajčice rastu na Romeovoj djedovini, u Sv. Filipu i Jakovu, nekoliko kilometara od mora, a ove će godine prvi put imati više sorti; od plasteničkih, najsličnijih starim autohtonim sortama, do rajčica San Marzano, Cherry, Pink i Dalmatinski Šljivar. 
 Da ne treba imati predrasude na relaciji kontinent - more, pokazala je kombinacija Rižota s kozicama i vongolama s pestom od rikule i vina Kutjevo Rosé Premiuma iz 2021.(zweigelt 65%, pinot crni 35%). Matko Kovačić iz Kutjeva d.d. naglasio je kako je ovo treća berba premium linije koja je nedavno nagrađena srebrom na Vinalies Mondial du Rosé u prapostojbini ružičastih vina, francuskoj Provansi. Vino ima boju lososa i posebne je mineralnosti karakteristične za kutjevački terroir.
 Zrelo vino Zlatno brdo Graševina 2018. iz baranjskog Zmajevca, posluženo je uz file orade s kremom od batata i fuziranim uljem od peperoncina. Vlasnik vinarije je Goran Matijević, a vino i vinariju predstavila je njegova kći Ana Matijević. Rekla je da je ova Graševina odležavala 18 mjeseci u inoxu, a kao i ostala njihova vina proizvedena je od organski uzgojenog grožđa. 
 Uz jela kušala su se i nagrađivana ulja Mladena Cesarca koji u svom OPG-u u Stubičkoj Slatini kod Oroslavja proizvodi bučino, suncokretovo i orahovo ulje. Uz ta vrhunska ulja, Cesarec proizvodi brašno i koštice od buče te dehidriranu buču za juhu, a sve te domaće namirnice, uz proizvode još nekoliko lokalnih OPG-ova iz Zagorja, mogu se naći u nedavno otvorenoj trgovini zdrave hrane Zagorci (Zvonimirova 31, Zagreb).
 Uz jelo najkompliciranijeg naziva -Gnudi od skute na domaćoj šalši s čipsom od pršuta posluženo je vino Šain-Marelić Pošip sv. Ivan selekcija 2021. Moćni Pošip iz Čare bio je dobar balans ovom maštovitom jelu, koje bi dobro funkcioniralo i u vegetarijanskoj izvedbi bez pršuta.
 Dugu vinarsku tradiciju na Korčuli su 1996. godine obnovili obitelji Šain i Marelić, a od 2018. nastavili njihovi sinovi Dražen Šain i Stojan Marelić, koji je osobno predstavio vino u Floresu. U Čarskom polju imaju 25.000 čokota loze od kojih godišnje proizvedu 25.000-30.000 boca. Pošip su nazvali po kipu Svetog Ivana, koji se nalazi u vanjskom prostoru njihove vinarije. 
 Glavno jelo bio je Beef Stroganoff s rižotom od povrća, svjetski popularno jelo nepravedno zapostavljeno na jelovnicima zagrebačkih restorana. Chef Nino Đurina tako je fino ispolirao kremasti okus govedine, riže, gljiva i kiselih krastavaca s komadićima raznog povrća da je Bolfanov Pinot crni primus 2017. vrlo lako klizio niz grlo i tražio čašicu više. To veliko eko vino nastalo na Bolfan vinskom vrhu, predstavio je vinski stručnjak Boris Nećemer. Primus linija, rekao je, podrazumijeva grožđe uzgojeno na posebnim pozicijama, a vino se ne radi svake godine, nego samo kad se zadovolje svi optimalni uvjeti. Godina 2017. pokazala se izuzetno dobrom, a Pinot crni u bocama može poživjeti još najmanje toliko kao i dosad.
 I na kraju Mousse od čokolade s bobičastim voćem i Natura Gin iz najnovije linije proizvoda destilerije Đanić. Gin je, kako je opisao Igor Džafović, spravljen od potpuno prirodnih sastojaka i poslužen kao koktel s tonicom, začinima i dehidriranim voćem. 
 Bistro na kraju grada kakvog nema ni u centru - ovim riječima najkraće bi se mogao opisati Flores, smješten u Zagrebu, u poslovnoj zoni (Branimirova 24) gdje se susreću Dubrava i Sesvete počeo je s radom potkraj prošle godine.
 Dizajn lokala je umjetničko djelo a kuhinju vodi mnogima dobro znani chef Nino Đurina, koji je zanat pekao u restoranima Lažni svjedok, Kalelarga i Lobby i bio kuhar u švedskom veleposlanstvu a nakratko je tijekom večere u kuhinju navratio i slavni kuhar Branko Ognjenović .
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Marko Čolić, Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 1 godinu

S dingačem u svijet
Vinarija Mate Violića Matuška iz Potomja na poluotoku Pelješcu predstavljena je na tribini "Vrijeme je za..." u Zagrebu. Violić je diplomirani agronom i u vremenu od 1990 do 1997. uspješno je vodio PZ Dingač. Od 1998. počinje svoj privatni vinarski put. Prve vlastite butelje plavca malog je napunio početkom veljače 1998. a zatim su slijedile godine u kojima je usporedo sa povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas podrum ima 2500 metara četvornih a tijekom godine posjeti ga i 70000 vinskih zaljubljenika iz svijeta i Hrvatske. Vinarija ima svoj podrum i u Dubrovniku u starom gradu, predstavništva u Splitu i u Zagrebu. Vina se osim u susjedne zemlje BiH , Crnu goru i Srbiju izvoze u Austriju, Njemačku, Englesku i značajne količine u više navrata u Kinu. Godišnje se na vlastitih 20 hektara- Dingač, Postup, Župa pelješka i proizvede 350 000 butelja. I u sv. Nedjelji na Hvaru na izvrsnoj lokaciji je još jedan hektar zasađen plavcem. Naravno, najpoznatija i najjača lokacija je Dingač na južnoj poziciji poluotoka dugačak 10 kilometara a tunel iz Potomja do tamo je probijen sredinom sedamdesetih godina. Na toj Dingač lokaciji lozu sunce obasjava i "hrani" triput; izravno sa neba, odsjajem s mora i zemljišta prekrivenog sitnim kamenom. Posebna vina podruma Matuško Violić su Dingač Superior (probran od suhih bobica), Reserva koja ima ostatak šećera oko 5 grama i najskuplje vino kuće Royal (cijena u podrumu 760 kuna) sa ostatkom šećera od 10 do 12 grama i 16 posto alkohola.
Na prezentaciji se kušalo Pošip 12.5% alkohola iz 2021. Grk 14% 2021. Plavac mali Matuško 13% 2019., Postup 14% iz 2017., Zinfandel 14% 2018 i Dingač 14.5 2017.
Pošip 2021. je manjim dijelom od grožđa iz Potomja a većim kupljenim u Smokvici. .
Grk 2021. , kako je rekao sommelier Tomislav Jakopoviću koji je vodio prezentaciju, zadržao visoke kiseline, vrlo je mekano vino, puna su ga usta i traži gutljaj više. Ima eleganciju a visoki alkohol ne smeta. Konstatirano je da oba početna vina izgledaju starija od 7 ili 8 mjeseci kada su nastala. Tu je važna tehnologija a ona ide naprijed pa vina sve zrelija izlaze na tržište.
Vino zinfandel nema puno tanina, elegantno je, pitko ali je tankoga tijela.Marketinški je Matuško dobro odlučio ovu nekada po cijeloj Dalmaciji raširenu sortu (do velikog potonuća zbog peronospore) uklopiti u svoj asortiman.
Nakon plavca Matuško, postupa i zinfandela kušanje je završeno, kako se i moglo očekivati, najboljim vinom promocije Dingačem iz 2017. Male nedoumice su nastale oko količine provrelog šećera tj. da li je suho ili ne? Vino je suho i najmanje prilagođeno tržištu.
Matuško ima sva potrebna znanja u procesu proizvodnje vina, instikt za prodaju i trgovinu i odlično pozicioniranje na tržištu. Njegov rad je prepoznat i nagrađivan ,najviše na Sabatinama (četiri puta je bio šampion). U Bordeaux-u je dobio , prije više godina, zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač.
Pripremio: Tomislav Radić
foto: Marko Čolić

S dingačem u svijet
 Vinarija Mate Violića Matuška iz Potomja na poluotoku Pelješcu predstavljena je na tribini "Vrijeme je za..." u Zagrebu. Violić je diplomirani agronom i u vremenu od 1990 do 1997. uspješno je vodio PZ Dingač. Od 1998. počinje svoj privatni vinarski put. Prve vlastite butelje plavca malog je napunio početkom veljače 1998. a zatim su slijedile godine u kojima je usporedo sa povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas podrum ima 2500 metara četvornih a tijekom godine posjeti ga i 70000 vinskih zaljubljenika iz svijeta i Hrvatske. Vinarija ima svoj podrum i u Dubrovniku u starom gradu, predstavništva u Splitu i u Zagrebu. Vina se osim u susjedne zemlje BiH , Crnu goru i Srbiju izvoze u Austriju, Njemačku, Englesku i značajne količine u više navrata u Kinu. Godišnje se na vlastitih 20 hektara- Dingač, Postup, Župa pelješka i proizvede 350 000 butelja. I u sv. Nedjelji na Hvaru na izvrsnoj lokaciji je još jedan hektar zasađen plavcem. Naravno, najpoznatija i najjača lokacija je Dingač na južnoj poziciji poluotoka dugačak 10 kilometara a tunel iz Potomja do tamo je probijen sredinom sedamdesetih godina. Na toj Dingač lokaciji lozu sunce obasjava i "hrani" triput; izravno sa neba, odsjajem s mora i zemljišta prekrivenog sitnim kamenom. Posebna vina podruma Matuško Violić su Dingač Superior (probran od suhih bobica), Reserva koja ima ostatak šećera oko 5 grama i najskuplje vino kuće Royal (cijena u podrumu 760 kuna) sa ostatkom šećera od 10 do 12 grama i 16 posto alkohola.
 Na prezentaciji se kušalo Pošip 12.5% alkohola iz 2021. Grk 14% 2021. Plavac mali Matuško 13% 2019., Postup 14% iz 2017., Zinfandel 14% 2018 i Dingač 14.5 2017.
 Pošip 2021. je manjim dijelom od grožđa iz Potomja a većim kupljenim u Smokvici. .
 Grk 2021. , kako je rekao sommelier Tomislav Jakopoviću koji je vodio prezentaciju, zadržao visoke kiseline, vrlo je mekano vino, puna su ga usta i traži gutljaj više. Ima eleganciju a visoki alkohol ne smeta. Konstatirano je da oba početna vina izgledaju starija od 7 ili 8 mjeseci kada su nastala. Tu je važna tehnologija a ona ide naprijed pa vina sve zrelija izlaze na tržište.
 Vino zinfandel nema puno tanina, elegantno je, pitko ali je tankoga tijela.Marketinški je Matuško dobro odlučio ovu nekada po cijeloj Dalmaciji raširenu sortu (do velikog potonuća zbog peronospore) uklopiti u svoj asortiman. 
 Nakon plavca Matuško, postupa i zinfandela kušanje je završeno, kako se i moglo očekivati, najboljim vinom promocije Dingačem iz 2017. Male nedoumice su nastale oko količine provrelog šećera tj. da li je suho ili ne? Vino je suho i najmanje prilagođeno tržištu. 
 Matuško ima sva potrebna znanja u procesu proizvodnje vina, instikt za prodaju i trgovinu i odlično pozicioniranje na tržištu. Njegov rad je prepoznat i nagrađivan ,najviše na Sabatinama (četiri puta je bio šampion). U Bordeaux-u je dobio , prije više godina, zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač.
 Pripremio: Tomislav Radić
 foto: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

pošip @KLUB (40)